Što učenik može? - Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar

Report
PREPORUKE UČITELJIMA
ZA IZRADU
PRILAGOĐENOG
PROGRAMA
Goranka Ćulibrk, prof.reh., OŠ Josipa Matoša, Vukovar
Prilagođeni program
- Program prilagođen učeniku, prije svega njegovim “jakim”
stranama, sposobnostima, onome što učenik zna i može
- Nema univerzalnog prilagođenog programa
- Koliko djece – toliko prilagođenih programa
- Nositelj izrade prilagođenog programa je učitelj uz podršku
edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka
Prilagođeni program
- Može se izraditi za sve nastavne predmete, ali i samo za neke
( nema propisanog pravila)
- Učenicima treba prilagoditi programe iz onih nastavnih
predmeta u kojima pokazuje izrazite teškoće u svladavanju
nastavnih sadržaja
- Učitelj treba izdvojiti one sadržaje i zahtjeve koje učenik
može svladati (smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve)
Prilagođeni program
- Nastavne sadržaje obogatiti metodama (npr. učenje kroz
iskustvo, rad u grupi, uz podršku vršnjaka) i didaktičkim
materijalima koji će olakšati razumijevanje i usvajanje
gradiva ( npr. slova od brusnog papira, štapići za
matematiku, računaljke)
Prilagođeni program
- Na početku svake školske godine utvrđuje se iz kojih je
nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagođene programe
- Tijekom školske godine moguće je unositi promjene u
predložene programe
- Na kraju školske godine potrebno je izvijestiti o uspješnosti
učenika u provedenom obliku školovanja
Prilagođeni program
- Pri izradi prilagođenog programa važna je suradnja učitelja s
roditeljima i edukacijsko-rehabilitacijskim stručnjakom u
svim fazama izrade prilagođenog programa radi
unapređivanja potencijala učenika s ciljem povećanja
uspješnosti edukacije,a time i socijalne integracije
Koraci pri izradi prilagođenog programa
1.
Inicijalna procjena
2.
Izrada individualiziranog odgojno-obrazovnog programa
(IOOP)
3.
Praćenje, ocjenjivanje i finalna procjena
Inicijalna procjena
- Provodi se na početku školske godine i vrednuje se opisno s
obzirom na uspješnost “jake strane” i teškoće učenika ( ono
što još nije svladao)
- Pri tome je značajno utvrđivanje sposobnosti, razine stečenih
znanja, potreba i interesa učenika na područjima značajnim
za izradu prilagođenog programa
Inicijalna procjena obuhvaća:
- Utvrđivanje sposobnosti (provodi se u različitim školskim
aktivnostima posebno u onim važnim za usvajanje nastavnih
sadržaja određenog predmeta)
- Utvrđivanje razine znanja
-
Određivanje interesa
- Određivanje potreba
Utvrđivanje sposobnosti
Što učenik može?
- Čitanje
- Slušanje, usmeno i pismeno izražavanje
- Računanje i geometrijsko predočavanje
- Prostorno i vremensko predočavanje
- Rukovanjem sredstvima za rad
- Radne navike
Utvrđivanje sposobnosti
ČITANJE
- tehnika čitanja
- razumijevanje pročitanog
SLUŠANJE, USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE
- koncentrirano slušanje
- pamćenje i razumijevanje usmenih uputa, naloga, sadržajnih
podataka, vještina razgovaranja i usmenog izražavanja u različitim
oblicima
Utvrđivanje sposobnosti
SLUŠANJE, USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE
- uspješnost prepisivanja (s ploče, iz knjige)
- samostalno pisanje (odgovori na pitanja, diktat, sastavak)
RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE
- pojam broja
- odnosi među brojevima
- osnovne računske operacije
Utvrđivanje sposobnosti
RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE
- poznavanje geometrijskih tijela, geometrijskih likova, rukovanje
geometrijskim priborom
- poznavanje mjernih jedinica
- predočavanje zadanih likova na papiru
PROSTORNO I VREMENSKO PREDOČAVANJE
- snalaženje u učionici, snalaženje u ostalim unutarnjim i vanjskim
školskim prostorima, snalaženje na zemljopisnoj karti, poznavanje
vremenskih relacija te sposobnost planiranja i izvođenja rada u
određenom vremenu
Utvrđivanje sposobnosti
RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD
- pravilno korištenje pribora, alata, instrumenata
RADNE NAVIKE
- osnovne radne vještine i navike, urednost i preciznost u radu
Utvrđivanje razine znanja
ZPR – znanje prisjećanja (samo sjećanje da se nešto učilo, npr.
nazivi, godine, neke informacije, podatci, simboli, formule)
ZPP – znanje prepoznavanja (točno prepoznavanje nekih
sadržaja bez mogućeg šireg objašnjenja tih sadržaja, npr.
prepoznavanje vrste rečenice)
ZR – znanje reprodukcije (uglavnom sigurno i točno
ponavljanje sadržaja temeljeno na izvoru učenja, ali bez
umijeća primjene u svakodnevnom radu (npr. poznavanje
pravopisnih pravila bez uspješne primjene)
Utvrđivanje razine znanja
ZO – znanje operativnosti (dobro poznavanje sadržaja i
sposobnost primjene naučenog u svakodnevnim aktivnostima,
npr. poznavanje pravopisnih pravila uz primjenu)
SZ – stvaralačko znanje (stvaranje novih materijalnih i
duhovnih dobara temeljem stečenog znanja, npr. inovacije na
različitim područjima rada i stvaranja)
Određivanje interesa
Što učenik voli?
- odnosi se na aktivnosti koje učenik voli/želi raditi
- stupanj motivacije za nastavni predmet/područje/sadržaj
- interesi se utvrđuju razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim
učenicima i učiteljima te promatranjem reakcija na poticaje za
razne nastavne odnosno školske aktivnosti
Određivanje potreba
Što je učeniku potrebno?
- podrazumijeva sagledavanje učenikova ponašanja u nastavi, u
druženju s vršnjacima, u odnosu prema odraslima,
informiranje o obiteljskoj situaciji, o korištenju slobodnog
vremena, a u cilju otkrivanja motivacijskih razloga ponašanja
(poticanje samopouzdanja, samopoštovanja, odgovornosti,
suradnje)
Inicijalna procjena – primjer iz
prakse
- Učenik D.Š.
- 5.r. OŠ
-
Intelektualne teškoće (LMR)
Što učenik može?
- svladao tehniku čitanja, čita sporo
- zapise s ploče prepisuje pisanim slovima
- razumije jednostavne upute
- pamti nastavne sadržaje vezane uz svakodnevni život
- zbraja s prijelazom desetice uz konkretan materijal
- tablicu množenja i dijeljenja djelomično usvojio
Inicijalna procjena – primjer iz
prakse
- mjerne jedinice djelomično usvojio
- poznaje geometrijske likove
- prihvaća rad u paru i skupini
Što je učeniku potrebno?
Odgojne potrebe
- poticati i razvijati socijalne vještine
- poticati samostalnost u radu
- razvijanje pozitivne slike o sebi, jačati samopouzdanje i motivaciju za učenje
Inicijalna procjena – primjer iz
prakse
Obrazovne potrebe
- prilagoditi nastavne sadržaje (smanjiti dubinu i širinu nastavnih
sadržaja)
- sažimati tekst, smanjiti broj činjenica
- primjenjivati shematske prikaze
- isticati bitno u tekstu bojom
- davati precizne i kratke upute
- često provjeravati razumijevanje slušanog
- rabiti jednostavan govorni izraz
Inicijalna procjena – primjer iz
prakse
Obrazovne potrebe
- znanje provjeravati nakon kraćih cjelina
- omogućiti produljeno vrijeme za rješavanje zadataka
- koristiti pitanja s ponuđenim odgovorima, slikovni materijal
- izraditi nastavne listiće
Zadatak
• Na osnovu prethodnih informacija napraviti prijedlog
mjesečnog plana za hrvatski jezik, tema: Imenice
IOOP – primjer iz prakse
Učenik: D.Š.
Razred: 5.r.
Nastavni predmet: Hrvatski jezik
Mjesec: Rujan
SADRŽAJ EDUKACIJE (područje, teme , ključni pojmovi)
Nastavno područje: Jezik
Tema : Imenice
IOOP – primjer iz prakse
CILJEVI ZA UČENIKA (obrazovna postignuća)
- razumjeti pojam imenice kao vrste riječi
- razlikovati opće i vlastite imenice
- razlikovati jedninu i množinu imenica
- razlikovati muški, ženski i srednji rod
- usvojenost znanja na razini operativnosti
AKTIVNOSTI ZA UČENIKA
- uključivanje u rad u skupini
- rad u paru
IOOP – primjer iz prakse
STRATEGIJE PODRŠKE (prilagodba metoda, oblika rada,
sredstava, postupaka, zahtjeva)
- uporaba slikovnog materijala, izostavljanje suvišnih detalja
- podcrtavanje, uokvirivanje, isticanje u tekstu bojom
- uporaba shematskih prikaza
- smanjivanje broja činjenica
- stupnjevito pružanje pomoći u rješavanju zadataka
- uporaba jednostavnih, kraćih rečenica s poznatim riječima
IOOP – primjer iz prakse
STRATEGIJE PODRŠKE
- provjeravanje razumijevanja slušanog
- stupnjevito učenje sadržaja
- omogućiti učeniku dulje vrijeme za rad
- ponavljane je bitnih dijelova sadržaja
- češća provjera znanja s manjim brojem pitanja
- primjena zadataka različite težine
- zajedničko planiranje rada s učenikom
- češće promjene aktivnosti
• 3 i 4 razred, matematika.m2ts
• 5 razred hrvatski jezij.m2ts
Izrada individualiziranog odgojnoobrazovnog programa (IOOP)
- procjena sposobnosti, znanja, interesa i potreba učenika je osnova
za izradu IOOP-a
- odabrati odgovarajuće odrednice prilagođavanja
- primijeniti prikladne postupke prilagođavanja
- odabrati odgovarajuće didaktičko-metodičke oblike rada
Odrednice prilagođavanja nastavnog
programa
- odrediti sadržaj edukacije (područja, teme, ključni pojmovi)
- odrediti obrazovna postignuća (kratkoročni i dugoročni ciljevi)
- odrediti razine usvajanja određenih nastavnih sadržaja
- odrediti strategije podrške (prilagodba metoda, sredstava, oblika
rada, postupaka, zahtjeva)
Postupci prilagođavanja
PERCEPTIVNO PRILAGOĐAVANJE
Prilagođavanje sredstava predočavanja
(slike, crteži, karte, sheme) – pojednostavljivanjem, izdvajanjem
bitnog, izostavljanjem suvišnih detalja
Prilagođavanjem tiska – uvećavanjem ili pojačavanjem tiska,
povećavanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta
Prilagođavanje prostora za čitanje/pisanje – uvećavanjem prostora
za čitanje i pisanje
Razni oblici isticanja u tekstu – podcrtavanje, uokvirivanje,
mijenjanje boje tiska
Postupci prilagođavanja
SPOZNAJNO PRILAGOĐAVANJE
Uvođenje u postupak – stupnjevito pružanje pomoći u rješavanju
zadataka
Planiranje teksta – osvješćivanje slijeda putem slike, pitanja, riječi
Sažimanje teksta – izdvajanje bitnih odrednica teksta, smanjivanje
broja činjenica
Semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja – prerada
sadržaja sukladno spoznajnim sposobnostima učenika
Primjena shematskih prikaza – analitičko/sintetičko predočavanje
sadržaja na pregledan način
Postupci prilagođavanja
SPOZNAJNO PRILAGOĐAVANJE
Stupnjevito perceptivno potkrjepljenje istog sadržaja –postupno
uvođenje u apstraktan način mišljenja
GOVORNO PRILAGOĐAVANJE
Prilagođavanje izražajnosti – boje, visine, jačine glasa uz primjerenu
gestu i mimiku
Prilagođavanje razgovijetnosti – govorenjem u neposrednoj blizini
učenika (“licem u lice”)
Govorno usmjeravanje pažnje – primjena usmjeravajućih izričaja
(npr. ovo je važno, molim pazite, molim slušajte)
Postupci prilagođavanja
GOVORNO PRILAGOĐAVANJE
Prilagođavanje razumljivosti – uporaba jasnih, razgovijetnih,
jednostavnih i kraćih rečenica s poznatim odnosno
objašnjenim novim riječima, ponavljanje izrečenog, provjera
razumijevanja slušanog putem pokazivanja, pitanja,
postavljanje jednog po jednog pitanja, dodatno pojašnjavanje
izrečenog
Postupci prilagođavanja
PRILAGOĐAVANJE ZAHTJEVA
Zahtjevi u odnosu na samostalnost – stupnjevito pružanje
pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka,
izvođenju pokusa ili postupaka, rukovanje alatima, strojevima
Zahtjevi u odnosu na vrijeme rada – predviđanje duljeg
vremena za rješavanje zadataka osobito u pismenim
provjerama znanja
Zahtjevi u odnosu na način rada – pojedinačno zadavanje
zadataka, korištenje zadataka različite “težine”, češće
vježbanje i ponavljanje
Postupci prilagođavanja
PRILAGOĐAVANJE ZAHTJEVA
Zahtjevi u odnosu na provjeravanje – samo usmena provjera
znanja ili davanje mogućnosti da učeniku netko drugi čita,
češća provjera znanja u kraćim vremenskim intervalima i s
manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju
Zahtjevi u odnosu na aktivnost – zajedničko planiranje rada s
učenikom, češće promjene aktivnosti, fizičko približavanje
izvoru spoznavanja (hiperaktivnost)
Odabir strategija podrške
- Odnosi se na primjenu odgovarajućih didaktičko-metodičkih
oblika rada, socijalnih oblika samostalnih aktivnosti učenika
te primjenu poticaja koji će pridonijeti razvoju pozitivne
emocionalno-socijalne klime u razredu, a u cilju ostvarivanja
svrsishodne aktivnosti i odnosa između učitelja i učenika te
učenika i učenika u nastavnom procesu
- Važno je odabrati odgovarajuće oblike rada (rad u
skupinama, rad u parovima, individualni rad)
Odabir strategija podrške
- Važno je odabrati primjerene metode rada (izlaganje,
razgovor, pokazivanje, praktični rad, čitanje, pisanje,
crtanje)
- Primjerene emocionalno-socijalne poticaje/motivacijski plan
(osmjehivanje, dodirivanje, kimanje glavom, otvoren stav
učitelja, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, vidljivi oblici
pozitivnog vrednovanja, poticanje suradnje među učenicima
kroz različite oblike zajedničkih aktivnosti)
- Odabir odgovarajućih sredstava rada i didakt. materijala
Primjer individualiziranog programa
•
Učenica A.A., 4. razred, dobar uspjeh na polugodištu, teškoće u svladavanju gradiva prirode i
društva i jezika
•
Potpuna funkcionalna obitelj, mlađi brat
•
Logoped- teškoće čitanja i pisanja
•
Psiholog – prosječne intelektualne sposobnosti, mišljenje na prijelazu funkcionalne i apstraktne
razine, uredno kratkotrajno pamćenje, poteškoće u dosjećanju informacija, visoka ukupna
anksioznost te ispitna i separacijska anksioznost i anksiozna osjetljivost (visok stupanj zabrinutosti
za vlastito postignuće, niska samoprocjena, afektivno-fiziološko uzbuđenje u ispitnoj situaciji,
intenzivna bojažljivost praćenja osjećajem nadolazeće katastrofe, zabrinutost u situacijama
odvajanja od ljudi za koje je vezana)
•
Edukacijski rehabilitator – usvojena tehnika čitanja, analiza i sinteza uredne, pogreške u vidu
zamjene sličnih slova ili ispuštanja slova; samostalno interpretira pročitani tekst uz dodatna
pitanja; zadani tekst prepisuje pisanim slovima, piše po diktatu uz manje pogreške (zamjena
sličnih slova); samostalno rješava matematičke zadatke, uz povremene pogreške kada zamjenjuje
znakove za računske operacije; usvojena pravila i definicije primjenjuje
Prijedlozi za rad
•
Koristiti različite vrste podražaja (vidne, slušne, dodirne), utvrditi dominantni stil
učenja
•
Sažeti, jednostavniji tekstovi (i kod lektire)
•
Stalno provjeravati razumijevanje sadržaja
•
U udžbeniku jasno označiti važna mjesta (pravila, primjere, postupke)
•
Podijeliti zadaću na više faza
•
Kraće ispitne cjeline
•
Duže čekanje na odgovor
•
Manje zadataka podijeljenih po težini (lakši, teži, lakši)
•
U dogovoru s djevojčicom koristiti više usmenog (kratka i jasna pitanja) ili pismenog
ispitivanja (bez vremenskog ograničenja), unaprijed najaviti i dogovoriti ispitivanje
Prijedlozi za rad
•
Brza povratna informacija
•
Izbjegavati čitanje na glas ili pisanje po ploči
•
Greške u pisanju ne ispravljati već podvlačiti
•
Vježbati tehnike pamćenja – npr. umne mape
•
Koristiti različite oblike grupnog rada
•
Koristiti što više pohvale i nagrade
•
Vježbati korištenje unutarnjeg govora (razvijati vještine samoopažanja) i tehnike planiranja
•
Vježbati tehnike distrakcije u anksioznim situacijama
•
Ocjenjivanje – više vrednovati zalaganje i motivaciju za rad
•
Podrška logopeda
Praćenje, ocjenjivanje i finalna
procjena
Praćenje, ocjenjivanje i utvrđivanje napretka učenika u
edukacijskom procesu značajne su sastavnice evaluacije
prilagođenog programa
Praćenje, ocjenjivanje i finalna
procjena
PRAĆENJE
- pojedinačno
- grupno
- sveobuhvatno
- analitičko
- dosljedno
- dokumentirano
- odnosi se na sve etape odgojno-obrazovnog rada (obrada novog
sadržaja, vježbanje, ponavljanje, provjeravanje)
Praćenje, ocjenjivanje i finalna
procjena
PROVJERAVANJE NAUČENOG
- usmeno ili pismeno
- individualno ili grupno
- uz prilagođavanje zahtjeva osobitostima učenika
- načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati poticajno na
učenike
- na tako odabranim sadržajima učenici trebaju stjecati
funkcionalna znanja i razvijati sposobnost samoocjenjivanja
Praćenje, ocjenjivanje i finalna
procjena
OCJENJIVANJE
- treba biti opisno i brojčano (1 do 5) u odnosu na razine
znanja unutar pojedinog nastavnog predmeta
- Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u
razvoju u osnovnoj i srednjoj školi (Glasnik Ministarstva
prosvjete i športa RH, posebno izdanje, 4/1996.)
Praćenje, ocjenjivanje i finalna
procjena
FINALNA PROCJENA
- treba se temeljiti na kontinuiranom praćenju napredovanja
učenika
- može se iskazati u obliku izvješća po pojedinim obrazovnim
razdobljima
Prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopune
individualiziranog odgojno-obrazovnog programa
(IOOP-a).
Opće preporuke
- S učenikom uspostaviti pozitivan dobronamjeran odnos
- Pohvaliti trud koji ulaže
- Osigurati učeniku odgovarajuće mjesto u učionici koje će mu omogućiti
dobro praćenje nastave
- Poticati učenikovu samostalnost
- Vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja (češća provjera znanja)
- Omogućiti učeniku dulje vrijeme za rad
- Razraditi motivacijski plan
- Poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju i zajedničke aktivnosti
• 7 razred, društvo.m2ts
• 8 razred, likovni odgoj.m2ts
HVALA NA POZORNOSTI!

similar documents