Djeca s komunikacijskim i/ili jezi*no govornim pote*ko*ama u SD*-i

Report
HLD Podružnica SDŽ-e
Sekcija predškolskih logopeda
Snježana Mihanović, prof. i Dragan Lisica, prof.
Split, 2/2013.




nužna je za djelovanje na svijet i ljude
(manipulacija okolinom),
osnova je za usvajanje jezika i govora
nužna je za intelektualni razvoj i učenje
(razvoj mentalnih procesa9,
nužna je za socijalizaciju (prilagodba okolini)




Želi zapovijedati (traži: premet, aktivnost ili
odbija i protestira…)
Želi se deklarirati (izjašnjava se) i želi:
dobiti pažnju druge osobe na nekom
zajedničkom predmetu,
Dobiti pažnju ili združiti pažnju ili podijeliti
iskustvo znak je zdrave/uredne
komunikacije i…
Bitan preuvjet za učenje riječi (Tomasello i
Todd, 1983., prema Ljubešić, 2004.)




vokalizacijom (slogom)
gestom
riječju
pogledom




Predintencijski ( OKOLINA prepoznaje
poruku na temelju situacije ili ponašanja
/plače=gladno je),
Intencijski (s namjerom) (DIJETE aktivno i
ciljano šalje poruku roditelju / prilazi i ljubi
ga = mama/tata volim te!)
Prije nego počne govoriti dijete
KOMUNICIRA
Uredan razvoj: 8-10. mjeseca




To je govorno-jezični razvoj koji kod
pojedinog djeteta teče usporeno,
Odnosi se na djecu koja imaju uredan
kognitivni razvoj i perceptivni razvoj,
Pojam usporeni govorno-jezični razvoj
odnosi se na radoblje od 2. i 4. godine,
Govorno-jezična poteškoća može zahvatiti
govorno razumijevanje ili produkciju ili pak
kombinaciju i jednog i drugog




U prvoj godini se spontano glasa manje od svojih
vršnjaka. Ne pokušava oponašati riječi odraslih.
S 2 godine se ne služi raspoznatljivim riječima, nego
nerazumljivo “mumlja”. Ne služi se raznovrsnim
glasovima govora. Ne povezuje riječi, npr.”mama piti”.
S 3 godine otežano uči male dječje pjesmice. Rečenice
su najviše dvočlane. Ne raste opseg i raznovrsnog
rječnika. Ne postavlja pitanja i ne koristi raznovrsne
rečenice.
S 4 godine ima nerazumljiv govor, teško se
sporazumijeva. Rječnik i rečenične strukture su
siromašne. Pokazuje teškoće u postavljanju pitanja i
odgovaranju na pitanja.
Grad Split (3):
Cvit Mediterana, Marjan i Radost
(cca 4.000 djece)
 Županija (6):
Bili cvitak (Sinj), Cvrčak (Solin), Vanđela
Božitković (otok Hvar), Kaštela, Omiš i Pčelica
( Vrgorac) (cca:3.500 djece)
 neobuhvaćeno (cca): 4.500 djece(37,5%)

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Broj djece usporenog jezično-govornog
razvoja*
Spol
Kronološka dob
Vrste programa
Združena pažnja
Gesta pokazivanja
Simbolička igra
Razumijevanje govora
Razvoj rečenice
Terapija
KD: 2;0 —4; 0 godina *
1.
Grad Split
31
2.
Županija
23
Σ
54
Vrtići
KD= 2- 4
Σ
1)
KD=4-6
Σ2)
Σ
1,2)
5/5/9/2
21
3/0/10/0
13
34
4
4
3
3
7
Sinj, Vrg
0/1
1
0/1
1
2
Makarska,
Omiš
1/0
1
4/0
4
5
1
1
0
0
1
21*
49*
Split(4/4)
Kaštela
Hvar
Σ(1-10)
28
2009
2013.
porast*
1.
Grad Split
21
31
10
2.
Županija
7
23
16
28
54
26 (48%)
∑
muški ženski
∑
1.
Grad Split
26
5
31
2.
Županija
18
5
23
10
54
∑
44
(81%)
2011.
2010. 2009. 2008. 2007. ∑
1.
Split
0
10
19
2
0
31
2.
Županija
1
9
6
5
2
23
1
19
25
7
2
54
∑
Jasl
10-h 8-h 6-h
5-h
∑
1. Split
13
11
0
7
0
31
2. Županija
12
5
0
1
5
23
∑
25
16
0
8
5
54
(46%)
a)
b)
c)
d)
Kvaliteta brbljanja/gukanja
Sposobnost združivanja pažnje
Govorno razumijevanje/razumijevanje riječ
Uredna progresija igre




KANONIČKO BRBLJANJE posljednji stadij
brbljanja (7-10. mj),
svojstven samo ljudima, njegov slog
fonološki je sličan riječima,
roditelji mu pridaju značenje riječi, te tako
kreiraju povoljne okolnosti za jezični razvoj,
Odgođena pojava kanoničkog brbljanja prvi je
upozoravajući znak za zakašnjeli GJ razvoj





ZDRUŽENA PAŽNJA je završnica dugog procesa
započetog interakcijama dojenčeta licem u lice s
odraslim (9-12. mj)
Ona je i početna točka u komunikaciji s vanjskim
svijetom,
Ona za dijete znači sposobnost slijeđenja tuđeg
pogleda na nekom predmetu/osobi ili geste
pokazivanja,
Ona znači i sposobnost skretanja pažnje odraslih
na željene aktivnosti,
Kao i sposobnost donošenja i pokazivanja
predmeta s željom da se podijeli iskustvo,
DA
začetak
NE
∑
1.
Split
25
4
2
31
2.
Županija
15
0
8
23
40
4
10 (18%)
54
∑
DA
NE
∑
1.
Split
23
8
31
2.
Županija
15
8
23
38
16
(30%)
54
∑



Viša razina kombinatoričke igre znak je
boljeg govornog razumijevanja i povezan je s
ranijom pojavom govora (Bloom, 1993.),
uredna progresija do simboličke igre, znak je
urednog kognitivnog razvoja (simboličke
sposobnosti)- temelj za razvoj jezika,
Izostanak progresije igre tijekom 2. godine
znak je za rani – preventivni logopedski
tretman s ciljem poticanja razvoja
kombinatoričke i simboličke igre (Ljubešić,
2004.)
DA
NE
∑
1.
Split
14
17
31
2.
Županija
13
10
23
27
27 (50%)
54
∑




RAZUMIJEVANJE RIJEČI prethodi urednom razvoju
produkcije riječi ( 2. godina),
Ono predstavlja krunu razvoja djetetove senzorike
(slušanja, gledanja) i (rečene) združene pažnje,
Razumjeti riječ znači razumjeti je nezavisno od
situacije,
Najmanje napreduju u porastu riječi djeca koja
imaju najslabije razumijevanje.
DA
NE
∑
31
1.
Split
13
18
2.
Županija
12
11
23
25
29 (54%)
54
∑
1.
Split
2.
Županija
∑
DA
NE
∑
14
17
31
3
17
20(-3)
17
34(63%)
51 (-3)
1.
Split
2.
Županija
∑
Log/v
Log/p
Log*
Re/v
Re/p
Re*
∑
2/16
______
18
9
2
0
5
0
33*
12
2
3
3
4
0
24*
14/30
11
5
3
9
0
57*




Projektom je obuhvaćeno nešto više od
polovice djece predškolske dobi (7.500), što
je s ostalima?
Broj djece usporena jezično-govorna razvoja
(UJGR) raste iz godine u godinu; sadašnji broj
od 54 djece odnosu na 2009. < 48%)
Riječ je uglavnom o dječacima (81%),
Jaslični program pohađa 46 % ispitanika,






Združenu pažnju nema 18% (10/54)ispitanika,
Gesta pokazivanja izostaje kod 30% (16/54)
ispitanika,
Simboličku igru nije razvilo (50% (27/54) ispitanika,
S razumijevanjem govora ima poteškoće 54%
(29/54) ispitanika
a nerazvijenu rečenicu 63%(34/54) ispitanika,
Ako je izostajanje simboličke igre kriterij za ranu
logopedsku terapiju (Ljubešić, 2005.)… tada…
HVALA NA PAŽNJI!

similar documents