MOTORI*KO U*ENJE I MOTORI*KA ZNANJA

Report
MOTORIČKO UČENJE I MOTORIČKA
ZNANJA
Prof. dr. sc. Đurđica Miletić
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu
DOKTORSKI STUDIJ KINEZIOLOGIJE
2011/12 rujan
SADRŽAJ
• Koncepcija motoričkog učenja
• Taksonomije i klasifikacije
motoričkih znanja
• Karakteristike procesa učenja
• Faze motoričkog učenja
• Stupnjevi procesiranja
• Vrijeme reakcije
• Pažnja, poticajnost, uzbuđenost
• Koordinacija i kontrola pokreta
• Teorije o motoričkom učenju
• ( motorički programi i dinamičke
interakcije)
• Open – loop control i close loop
control
• Sustav memoriranja/zaboravljanje
• Povratne informacije u motoričkom
učenju
• PRIMJERI ZNANSTVENIH
ISTRAŽIVANJA
• RETENCIJA – dijagnostička i
analitička metoda u motoričkom
učenju
• Postavljanje ciljeva i hipoteza
istraživanja
• PRIMJERI ZNANSTVENIH
ISTRAŽIVANJA
• TEHNIKE MOTORIČKOG UČENJA
• Uspješno postavljanje cilja učenja
• Kontekstualna interferencija
• PRIMJERI ZNANSTVENIH
ISTRAŽIVANJA
• Transfer znanja
• PRIMJERI ZNANSTVENIH
ISTRAŽIVANJA
• PRIPREMANJE ISPITA IZ PREDMETA
MUMZ
MOTORIČKO UČENJE I MOTORIČKA ZNANJA
O kolegiju
• Poslijediplomski doktorski
studij
• 10 sati, 3 ECTS boda
• ISPIT: seminarski znanstveni
rad
• Komisijski ispit
literatura
• Coker C. A. (2009). Motor learning
and Contrlol. HH Publishers
• Schmidt, R. A., T.D. Lee (2005).
Motor control and learning. Human
Kinetics
• Schmidt, R. A, C. A. Wrisberg
• (2000 i 2008) Motor Learning and
Performance. Human Kinetics
LJUDSKO KRETANJE JE KOMPLEKSAN FENOMEN U INTERAKCIJI
TRIJU SEGMENATA
UČENIK
• Sposobnost
izvođenja zadatka
• Primjerenost
• Predznanja
• Motiviranost
• Osobne različitosti
OKRUŽENJE
• Vremenska
limitiranost
• Kontekst izvedbe
zadatka
• Predvidivo ili
nepredvidivo
okruženje
ZADATAK
• Visina
perceptualne
komponente
• Manipulacija
objektima
• Potrebne tehnike
tijelom
• Uvjeti izvođenja
zadatka
MOTOR
BEHAVIOUR
MOTOR
LEARNING
MOTOR
CONTROL
MOTOR
DEVELOPMENT
MOTOR BEHAVIOUR
Što očekujemo kao rezultat
vježbanja?
Što možemo promijeniti
vježbanjem?
Da li je uspješan sportaš posljedica
treninga ili genetske
determiniranosti?
CILJEVI
Razumjeti proces motoričkog učenja
(kako se usvajaju motorička znanja)
Razumjeti kako se kontrolira
motoričko izvođenje
Razumjeti kako se proces
motoričkog učenja i motoričke
kontrole mijenjaju tijekom života
PREDMET
ISTRAŽIVANJA
MOTORIČKO
UČENJE
MOTORIČKA
KONTROLA
MOTORIČKI
RAZVOJ
motoričko izvođenje ili
već usvojeno znanje,
CILJ
ISTRAŽIVANJA
analiziranje povratnih
informacija (feedback)
rezultat nekog vježbanja
neuralni ili fiziološki
aspekti pokreta
analiziranje mišićno-zglobne
strukture, kontrola pokreta,
prilagodba izvođenja
trenutnim uvjetima i okolini
Promjene u
analiza povratnih informacija
zakonitostima motoričkog i kontrole pokreta na
učenja i m. kontrole
različitim dobnim skupinama
tijekom života
MOTORIČKO ZNANJE (Motor Skill)- kvaliteta izvedbe
- IMA ČETIRI OSNOVNE KARAKTERISTIKE
CILJ
IZVOĐENJA
VOLJNA
RAZINA
IZVEDBE
MIŠIĆNA
AKTIVNOST
REZULTAT
VJEŽBANJA
SPECIJALISTIČKA
KINEZIOLOŠKA
ZNANJA
PROFESIONALNA
MOTORIČKA
ZNANJA
BIOTIČKA ZNANJA
OPĆA KINEZIOLOŠKA
ZNANJA
TAKSONOMIJE I KLASIFIKACIJE MOTORIČKIH ZNANJA
•
•
•
•
Prema preciznosti i vrsti muskulature
Prema načinu organizacije
Prema predvidivosti u okruženju
Prema udjelu kognitivnih elemenata
Prema preciznosti i vrsti muskulature
Fine motor skills
precizni pokreti, sitna muskulatura,
manipulativni karakter
(šivanje, kirurgija, sviranje…)
gross motor skills
(fundamnetal movement skills)
široki pokreti, velike grupe mišića,
više zglobova uključeno u pokret
(trčanje, skakanje,…)
Prema načinu organizacije
diskretna
- motorička akcija je uglavnom kratka i
dobro definirana od početka do kraja
(bacanja, udaranja, hvatanja i sl.);
serijska
- nekoliko diskretnih vještina
organiziranih u jednu cjelinu
(gimnastička vježba);
kontinuirana
motorički zadatak nema određenog
početka ni kraja, a odvija se u ponavljajućem ritmu
(plivanje, trčanje i sl.);
Prema predvidivosti u okruženju
otvoreno
koje se izvodi u nepredvidivom okruženju
gdje je potrebno prilagoditi se
dinamici okoline
zatvoreno
koje se izvodi u predvidivom okruženju koji
dozvoljava potpuno planiranje pokreta
ZATVORENO
IZVOĐENJE
PREDVIDIVO OKRUŽENJE
-gimnastička
kompozicija
OTVORENO
IZVOĐENJE
DJELOMIČNO
PREDVIDIVO
OKRUŽENJE
-hodanje
po žici
-upravljanje
-branje
povrća
NEPREDVIDIVO
OKRUŽENJE
-nogometna utakmica
-hrvanje
automobilom
-lov
-tipkanje
teksta
-prelaženje
ceste
Prema udjelu kognitivnih elemenata
prema omjeru
potrebe za
odlučivanjem
(udio kognitivnih
elemenata)
prema omjeru motoričke kontrole
pri izvođenju određenih motoričkih zadataka
(udio motoričkih sposobnosti)
KOGNITIVNA
AKTIVNOST
MOTORIČKA
AKTIVNOST
Odlučivanje minimalno;
Odlučivanje umjereno;
Motorička kontrola
maksimalna
Motorička kontrola
umjerena
-Skok
u vis
-Dizanje
utega
-Lakiranje
noktiju
-Igra
u momčadi
(primjerice, vezni igrač
u nogometu ili bek u
košarci)
-Vožnja
trkaćeg
automobila
Odlučivanje
maksimalno
Motorička kontrola
minimalna
-Igranje
šaha
-Pripremanje
-Treniranje
ručka
momčadi
Motoričko učenje (Motor Learning )
• Horga (1993)…. proces formiranja motoričke vještine koju je
moguće definirati kao sposobnost glatkog i skladnog izvođenja
nekog motoričkog zadatka
• Jarvis (1999) … naučena sposobnost postizanja određenih
rezultata i vanjskih ciljeva s maksimalnom sigurnošću i
skladnošću izvedbe, te minimalnim utroškom energije i
vremena
• (Schmidt i Wrisberg, 2000) …. to je unutrašnji proces koji
odražava pojedinčev kapacitet za izvedbu određenog
motoričkog zadatka koji se, mada je u određenoj mjeri
determiniran razinom motoričkih sposobnosti, poboljšava
vježbanjem i raste proporcionalno ukupnom motoričkom
znanju i iskustvu.
Karakteristike procesa učenja
Početna faza
-kruti
pokreti
-nepreciznost
-neskladnost
-spora izvedba,
zastoji
-nesigurnost
-neodlučnost
-neučinkovito
-mnogo grešaka
Završna faza
-opušteni pokreti
-povremena
nepreciznost
-povremeni nesklad
-veći kontinuitet, rjeđi
zastoji
-sigurnije izvođenje
-odlučnost
-djelomično učinkovito
-povremene greške
-automatizacija
-preciznost
-skladnost
-kontinuirano
izvođenje
-samouvjerenost
-sigurnost
-učinkovito
-malo grešaka
Tri stadija učenja
(Adams 1971.; Fitts i Posner 1967.;
Gentile 1972.)
• Verbalno kognitivni
• Motorički
• Automatizacijski
INFORMATION PROCESSING MODEL
STUPNJEVI PROCESIRANJA
(Gibson, 1966.; Williams, Davis, Burwitz i Williams, 1992.)
•identifikacija stimulusa (prepoznavanje informacije)
•selekcija reakcije (odluka i odabir odgovarajućeg
pokreta)
•reakcija, odnosno organiziranje lokomotornog sustava u
cilju izvođenja željenog pokreta.
INPUT
PERCEP
CIJA
ODLUČIVANJE
IZVEDBA
OUTPUT
FEEDBACK
RESSPONSE TIME (vrijeme potrebno za reakciju pokretom) = RT +MT
REACTION TIME (RT) - vrijeme reakcije
Hick's –ovo pravilo
Faktori koji utječu na RT:
Broj mogućih izbora kretnji
Predviđanje (anticipation)
Pred-period dosljednosti
(foreperiod consistency)
Period psihološkog otpora
(psychological refractory period)
RESSPONSE TIME = RT+MT
PAŽNJA
Postoji limit koliko ulaznih informacija jedna osoba može pažljivo percipirati
Bottlenack i attentional resource theories
FAKTORI UTJECAJA NA PAŽNJU
•Okolina i složenost zadatka
•Razina izvođenja
•Broj podražaja za vrijeme motoričkog učenja
AROUSAL (poticajnost, uzbuđenost)
…psihološka i fiziološka aktivnost organizma koja varira od dubokog sna do intenzivnog
uzbuđenja (Gould & Krane, 1992).
INVERZNI „U“ PRINCIP ili Yerkes-Dodsonova zakonitost (1908)
Razina uzbuđenosti utječe na razinu i kvalitetu motoričkog izvođenja!
KOORDINACIJA I KONTROLA POKRETA
kako bi se izveo smisleni, organizirani, svrsishodan pokret, svi nezavisni
pokreti pojedinih zglobova povezuju se u jednu cjelinu.
Teorije motoričkih programa
Teorije dinamičke interakcije
• sugeriraju postojanje centra
upravljanja u mozgu gdje se donose
odluke o pokretu.
• Kad se odluka donese, odgovarajući
motorički program se poziva iz
memorije
• svi uvježbani pokreti naprosto ne
mogu prolaziti proces „centra“
upravljanja i motoričkog programa.
• Uvježbani pokreti rezultiraju putem
dinamičke interakcije niza varijabli
ljudskog tijela, okoline i vještine.
Motorički program kojeg regulira centar upravljanja u mozgu jest apstraktna
predodžba plana pokreta koji je pohranjen u memoriji, koji sadrži sve potrebne
podatke za provođenje željenog pokreta
Motorički program formira se u središnjem živčanom sustavu i
sadrži spremljene mišićne eferentne zapovijedi sa svim detaljima
potrebnim da se izvede pokret (Horga, 1993.)
Procesiranje informacija pri motoričkom učenju možemo
podijeliti u pet faza:
• ulaz (skup podražaja iz okoline pretvara se u skup živčanih
impulsa)
• kodiranje (živčani impulsi prevode se u već poznat oblik)
• procesiranje (na osnovu podataka iz pamćenja o prethodnim
pokušajima učenja i vježbanja, te procesa mišljenja predlaže
se u simboličkom kodu određena strategija)
• dekodiranje (simbolički oblik izabrane strategije prevodi se u
seriju živčanih impulsa upravljanih ka mišićima)
• izlaz (mišićna akcija).
OPEN-LOOP CONTROL
To je dvohijerarhijski model. Naredbeni
centar (prva razina) generira plan pokreta i
sve informacije potrebne da se zadatak
izvede. Te akcije provode se na drugoj
razini – razini efektora (mišića i udova).
Povratna informacija je stalno prisutna ali
dolazi prekasno za trenutni zadatak!
CLOSE-LOOP CONTROL
Pretpostavlja mogućnost izmjena u
uputama i nakon što je program
započeo.
Uključuje povratnu informaciju u
sustav. Naredbeni centar generira
samo plan pokreta i inicira pokret.
Senzorne informacije koje nastaju
kao rezultat motoričkog progresa,
kompariraju se sa željenim okretom.
Povratna informacija može se primijeniti na trenutni zadatak!
TEORIJA DINAMIČNE INTERAKCIJE
- otvara mogućnost započinjanja pokreta za razini udova i mišića koji funkcioniraju po
principu interakcije onoga koji uči, okoline i ograničenja zadatka.
- organizacija određenog pokreta biti će posljedica dinamičke interakcije učenika,
okoline i zadatka, a da nije generirana nekim motoričkim programom.
SUSTAV MEMORIRANJA
Memorija – sposobnost osobe da zadrži i iskoristi informacije na različite načine
u različitom vremenskom periodu.
Autori Atkinson i Shiffrin, (1968, 1971) predstavljaju tri sustava memoriranja
•kratko, senzorno pohranjivanje informacija
•kratkotrajno memoriranje
•dugotrajno memoriranje
EPIZODNA
MEMORIJA
DEKLARATIVNA
LTM
SEMANTIČKA
MEMORIJA
PROCEDURALNA
(Sadrži vještine –
procedure kako što
napraviti)
ZABORAVLJANJE
TEORIJE KOJE UZROKUJU
ZABORAVLJANJE:
•Teorija propadanja informacija
•Teorija interferencije
-proaktivna
-retroaktivna
MJERENJE NAPREDOVANJA U UČENJU
Mjerenjem napredovanja u znanju može se verificirati i učinkovitost procesa motoričkog učenja.
•Krivulja negativne akceleracije
•Krivulja pozitivne akceleracije
•Linearna krivulja
•S – krivulja
Kineziološka istraživanja najčešće se bave ekstrinzičnim povratnim informacijama koje
se zatim dijele na:
•Knowledge of Results (KR)
•Knowledge of Performance (KP)
RIJEČI UPUTE
STRATEGIJA
UČENJA
VIZUELNI
KINESTETIČKI
ANALITIČKI
AUDITORNI
vidi
osjeti
analiziraj
slušaj
uoči
dotakni
promisli
detektiraj
zapazi
pokreni
ispitaj
Prati ritam
promatraj
izvedi
usporedi
Prati tempo
demonstracija
pokušajpogreška
principi
pljeskanje
video
simulacija
proučavanje
glazba
fotografija
vodstvo
testiranje
zvuk

similar documents