ovdje

Report
Marina Katnić-Bakaršić


“NEMA PREDJELA JEZIKA U KOJIMA STIL
NE OBITAVA” (M. HALLIDAY)
Svi tekstovi imaju vlastiti stil – od književnog
teksta, preko akademskog teksta pa do reda
vožnje, uputstva za upotrebu nekog aparata ili
jelovnika u restoranu



STIL, REGISTAR, VARIJETET
DISKURS
DISKURSNI TIPOVI:
 PISANI
 USMENI





1. PRIVATNI
2. JAVNI
3. SPECIJALNI
4. LITERARNI
5. MULTIMEDIJALNI

FUNKCIONALNI STIL MOŽE SE
REALIZIRATI U VIŠE REGISTARSKIH
OPOZICIJA (KAO PRIVATNA VS. JAVNA,
FAMILIJARNA VS. ZVANIČNA,
PROFESIONALNA VS. LAIČKA
REALIZACIJA)


HEGEMONIJSKI TEKSTOVI
HETEROGLOSIJSKI TEKSTOVI
 (R. FOWLER)
PREREGISTRACIJA U KNJIŽEVNOUMJETNIČKOM TEKSTU



A. U jednom dalekom kraljevstvu živjela je
princeza, tužna i sama. Poželjela je upoznati
nekog princa...
B. Naslonjen na šank, šarmantni crnokosi
muškarac posmatra dugonogu plavušu u
tijesno pripijenoj haljini kako lelujavim
korakom ulazi u bar....
C. PRIČA O XY (NASLOV)



NEMA “NEVINOG” IZBORA JEZIKA
(REGISTRA, STILA...)
BORBA REGISTARA (STILOVA) ZA
DOMINACIJU
OPRESIVNI REGISTRI I SUBORDINIRANI
REGISTRI



AKADEMSKI DISKURS, JEZIK LJEKARA,
SUDNICE, SAKRALNI STIL – (P)OVLAŠTENI
DISKURSI (P. BOURDIEU)
IDEOLOŠKI DISKURS PRODIRE I U
SVAKODNEVNI GOVOR
Subverzivni registri (žargon kao podrivanje
“ozbiljnog” dominantnog registra)


“ U ovim krajevima postoje idealni uslovi za
eksploataciju stočnog bogatstva”
Vršim usluge šivanja.

NAUČNI, ADMINISTRATIVNI,
ŽURNALISTIČKI, PUBLICISTIČKI,
RAZGOVORNI, SAKRALNI,
KNJIŽEVNOUMJETNIČKI, REKLAMNI,
STRIPOVNI, ESEJISTIČKI, RETORIČKI,
SCENARISTIČKI



SPOSOBNOST PREPOZNAVANJA STILOVA,
ŽANROVA, ALI I PROIZVOĐENJA STILSKI
ODGOVARAJUĆIH TEKSTOVA
“PREKLJUČIVANJE” SA JEDNOG
(POT)KODA NA DRUGI
APPROPRIATNESS - DILEME O
AKTUALNOSTI OVOGA POJMA






A.
1. UPUĆUJEM VAM ISKRENE ČESTITKE....
2. ČESTITAM VAM....
B.
1. ČULA SAM DA ME TRAČAŠ
2. DOŠLA SAM DO SAZNANJA DA ME
TRAČAŠ....







C.
1. Lijepa ti je djevojka.
2. Dobra ti je treba.
D. (dekomponirani predikat)
Vršiti preticanje – preticati
Uputiti čestitke – čestitati
Uzeti učešće - učestvovati






DA LI BISTE MI DODALI SO?
DAJ MI TU SO!
SOLI!
GOVORNIK SAMO GESTOM POKAZUJE
SAGOVORNIKU NA SO
HIRURG: MAKAZE!
KROJAČICA: MOLIM TE, DODAJ MI TE
MAKAZE!





A) Čudim se što vas vidim ovdje.
B) Gle, vi ste ovdje?
C) Kako! Vi ovdje?!
D) Vi!
E) O!
 (Ch. Bally)



KAKO PRONAĆI ODGOVARAJUĆI STIL U
NEKIM SLUČAJEVIMA?
DA LI “POPRAVLJATI” STIL TEKSTAIZVORNIKA?
KAKO POSTUPATI SA STILSKIM
OBILJEŽJIMA TIPIČNIM ZA KULTURU
IZVORNIKA KOJA NE POSTOJE U CILJNOJ
KULTURI?


RIJEČI NISU NIKADA IDEOLOŠKI NEVINE –
NA NJIH DJELUJU RAZLIČITE SILNICE
(BAHTIN)
IZBOR STILA TAKOĐER NE MOŽE BITI
NEUTRALAN


domestifikacija ili oneobičavanje („foreignization“)
teksta koji se prevodi.
Većina savremenih teoretičara prevođenja (npr.
Venuti 1995 i 1998 i Lefevere 1992) opredjeljuje
se tu za čuvanje elemenata „stranosti“ jer se
time Drugi ne podvodi nasilno pod Našu
kulturu.

Prevođenje Mein Kampfa: neki prevodioci, očito
bliski ideologiji nacizma, ublažavali su
pojedine Hitlerove stavove prevodeći
neutralnim leksemama njegove izrazito
negativno markirane, mijenjali su registar tako
da on postane prihvatljiviji masama i mijenjali
neke druge jezičke karakteristike (Schaffner
2007: 144)


UBLAŽAVANJE, MIJENJANJE (PRIJEVOD
DNEVNIKA ANE FRANK NA NJEMAČKI,
PREVOĐENJE EROTONIMA U HILJADU
IJEDNOJ NOĆI....)
Nasuprot tome postoji etika razlike (Venuti 1998) čuva se posebnost izvorne kulture, izvornoga
jezika, i bez etnocentričnih predrasuda ga
prenosi na jezik ciljne kulture.

similar documents