Barok

Report
Barok
Marija Rušev, prof.
Bernini, oltar u bazilici
Svetog Petra u Rimu
Renesansa





Uzor: antika
Čovjek u središtu
pozornosti: tjelesna i
duhovna ljepota i snaga;
čovjek je aktivan,
samopouzdan; uživa u
ovozemaljskom životu
Teme: ljubav, ženska
ljepota, priroda; antički i
religiozni motivi
Težnja ljepoti i skladu
Jezik: narodni
Barok



Protureformacija
utječe na misaonost
književnosti i
promišljanje čovjekova
odnosa prema svijetu, životu i Bogu
Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i
mitološke teme
Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama,
neobična metaforika, alegoričnost,
dinamičnost (marinizam, gongorizam)
Barok u Europi

Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st.
Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj

Naziv barocco = biser nepravilna oblika

Društvene okolnosti:
katolička obnova ili protureformacija:
reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera)
Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju
škole i visoka učilišta
utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost
ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne
tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću

-
Stilska obilježja barokne umjetnosti
Arhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivulje
Kiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnike
Slikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost
Bernini: sv. Tereza
Maria
Marija Antoaneta
Antoanetta
Versailles
MmMa
Versailles
Stilska obilježja baroka
u književnosti
Stil
 Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni
stil), zvukovni efekti
 Važnije je kako se je reklo, nego što se je reklo
 Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe,
kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija
 Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora
Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga;
biblijska, mitološka i povijesna tematika
Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme,
komedije, melodrame, povijesne drame
Književnici
Italija:
 Torquatto Tasso:
Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep
 Giambattista Marino: Adonis, mitološki ep
(marinizam)
Španjolska:
 Luis de Gongora: Samoće, poema (gongorizam)
 Lope de Vega, dramatičar (preko 2000 drama)
 Pedro Calderon de la Barca: dramatičar (Život je san)
Barok u hrvatskoj
književnosti
Vrijeme: od 17. do pol. 18. st.
Karakteristike:





Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu)
Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti,
čovjekova sudbina
Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca
Ima nekoliko književnih središta
Književna središta
DUBROVNIK
crkva Sv.Vlaha
Jezik: ijekavska štokavica
Književnici:
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida
(prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka
(pastorala); Suze sina razmetnoga (poema)
Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme)
Mandaljena pokornica (poema)
Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep)
Kajkavska
književnost
Jezik: kajkavski
Književnik:
Juraj Habdelić:
Prvi oca našega Adama greh
- religiozno-moralistično djelo,
Dictionar ili reči slovenske hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik
(prvi kajkavski rječnik)
Trakošćan kod Varaždina
Ozaljski književni krug
Karakteristika: koriste sva 3 narječja
(koine)
Ivan Belostenec: Gazophylacium
(hrv.-lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja)
Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik)
Ozalj
Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci)
Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis)
Slavonija

Antun Kanižlić:
Sveta Rožalija
(religiozna poema; stih: dvostruko
rimovani 12-erac; štokavština)
Jezikoslovna aktivnost
isusovaca
pridonijela je želji za stvaranjem
jedinstvenog hrvatskog književnog jezika



Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog,
staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio
dijakritičke znakove)
Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo:
1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem
linguae illyricae” 1604.; otac hrv. jezikoslovlja
Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” –
hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ;
zalaže se za štokavštinu
Jezikoslovna aktivnost
isusovaca - nastavak

Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja
Djela: Lexikon latino-illyricum (lat.-hrv.rječnik);
Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika)

Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa
sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj
državi”
Važnost jezikoslovnoga
rada isusovaca u Hrvatskoj



-

Bogata izdavačka djelatnost
Poučno-nabožna književnost za
široke narodne mase
Bogata jezikoslovna aktivnost
prva hrv. gramatika (Kašić)
Katedrala u Varaždinu
rječnici (B.Kašić, J.Mikalja, I.Belostenec, P.Ritter
Vitezović, J.Habdelić)
Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika
(prednost => štokavština)
Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske,Trški Vrh kod Krapine (18.st.)

similar documents