Mahovine - Prezentacije.org

Report
Mahovine
Mahovine nastanjuju gotovo sva moguća područja
na Zemlji. Ne nalazimo ih jedino u morima i
ekstremnim pustinjma.
Susrećemo ih na rijekama...
Na zidovima kuća...
Na kori drveća...
Na šumskom tlu...
Ili kao ukrasne biljke...
Mahovine ne razvijaju pravi korijen,
stablo i listove. Tijelo mahovine se
sastoji od stabalca, listića i rizoida.
Rizoidi pričvršćuju mahovinu, imaju
ulogu korjena.
Nemaju provodne žile za prijenos
vode, minrealnih tvari i proizvoda
fotosinteze.
Nevaskularne su biljke, te vodu
upijaju cijelom površinom tijela, a
prenošenje vode do stanica
omogućava kapilarnost.
Kutikula je vrlo tanka i stoga se
mahovine pri pomanjkanju vode
brzo suše.
U Hrvatskoj česte mahovine su:
Zdenčara
Vlasak
Mah tresetar
Mahovine ne trunu već se nagomilavaju u obliku treseta i
tvore tresetni ugljen. Tresetari traže kiselu reakciju tla
stoga sa na tim područjima uzgajaju biljke lončarice.
Neke mahovine su prešle s kopnenog u slatkovodno
stanište stoga ih nazivamo vodenom mahovinom.
Mahovine pospješuju taloženje sedre, a time i stvaranje
slapova.
Taloženjem netopljivog kalcijevog karbonata u tijelu
mahovine one postaju tvrde i lomljive. Nove generacije
rastu pri vrhu, a stare, pune vapnenca odumiru.
Onečišćenjem i presušivanjem možemo ugroziti slapove i
krhke sedrene barijere.
Plitvička jezere i rijeka Krka su nacionalni parkovi poznati
po brojnim slapovima.
Smatra se da su se mahovine razvile iz
modrozelenih algi jer sadrže fotosintetske
pigmente klorofil a i b, te karotinoide.
Gametofit im je jače razvijen od sporofita što
zahtjeva vodu za razmnožavanje, a nje
ima samo pri tlu.
Prijelazni oblici nisu nađeni, pa ih stoga
smatramo slijepom granom evolucije!
The end =)
Petar Vlahović, 2.a

similar documents