GOO-me_upredmetna_provedba

Report
Županijsko stručno vijeće za
Građanski odgoj i obrazovanje
• DNEVNI RED:
-Odluka i Program međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i
srednje škole
-Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja
(vrednovanje, praćenje, dokumentiranje, plan integracije,
uvjeti provođenja, primjeri iz prakse)
- Projekt građanin
- Radionica međupredmetnog planiranja usmjerenog na
ishode učenja
Građanski odgoj i obrazovanje u
hrvatskom odgojno-obrazovnom
sustavu
Temeljna pitanja
Što je građanstvo i građanski odgoj?
Zašto je građanski odgoj tako važan u
suvremenim društvima?
Temeljna postavka
• Učenik nije samo dijete, nego građanin sa svojim
dužnostima, odgovornostima, pravima te obvezama.
• Građanski odgoj treba pridonijeti osposobljenosti
učenika za aktivno i učinkovito obavljanje
građanske uloge.
Što kažu istraživanja?
• Mladi nemaju kritičan stav prema
društveno-političkim događajima iz
prošlosti i sadašnjosti. Veliku većinu njih
odlikuje nezainteresiranost prema i
neznanje o politici te puko reproduciranje
roditeljskih ideoloških i vrijednosnih
stavova.
Polazišta
• Obveza ugrađivanja građanskog odgoja i
obrazovanja u cjelokupni školski kurikul proizlazi
iz:
• nacionalnih programa i akcijskih planova,
• međunarodnih konvencija i preporuka i
• iz integracijskih procesa u Europsku Uniju.
Među brojnim dokumentima ističu se:
• Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama,
• Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine i Akcijski plan provedbe,
• Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj
civilnoga društva od 2006. do 2011.,
• Nacionalni program za borbu protiv korupcije,
• Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2008–2013,
• Zakon o zaštiti potrošača,
• Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2009–2012. i
Akcijski plan provedbe,
• Zakon o ravnopravnosti spolova.
Zakonske i druge pravne osnove za obvezno
ugrađivanje građanskog odgoja i
obrazovanja
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi čl. 61.,67.,70.,71., govori o pravima i obvezama
učenika, zaštiti prava učenika, o vijećima učenika
te stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje učenika
u život škole–zajednice koja uči.
Ugrađivanje građanskog odgoja i obrazovanja
u kurikule osnovne i srednje škole sukladno je
Nacionalnom okvirnom kurikulumu
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
donesenom 2010. godine.
KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO
UČENJE
EUROPSKI REFERENTNI (preporučeni) OKVIR
• Komuniciranje na materinskom jeziku
• Komuniciranje na stranom jeziku
• Matematička pismenost i osnovna
znanja iz znanosti i tehnologije
• Digitalna kompetencija
• Učiti kako učiti
• Socijalna i građanska kompetencija
• Inovativnost i poduzetništvo
• Kulturno izražavanje
Dimenzije razvoja građanske
kompetencije
Građanska kompetencija obuhvaća funkcionalne i
strukturne dimenzije;
• Funkcionalna dimenzija sastoji se od
– znanja i razumijevanja,
– vještina i sposobnosti te
– vrijednosti i stavova
• Strukturna dimenzija sastoji se od;
ljudsko-pravne, političke, društvene, kulturološke,
gospodarske, ekološke dimenzije
Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom
odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2014. godine
• 1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni
program odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
• Odlukom Vlade (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 503018-99-17,
od 14. listopada 1999. obvezuje se Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta na njegovu primjenu.
• Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do
2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog
odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj
eksperimentalnoj provedbi.
• Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre
prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog kurikula.
• Veći broj nacionalnih programa (od njih 34) integriran je u
odgojno-obrazovni sustav kroz Građanski odgoj i obrazovanje.
• 30. prosinca 2013. g. imenovano je u MZOS-u
stručno povjerenstvo za pripremu provedbe
građanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) u školskoj
godini 2014/2015.
• Povjerenstvo je pripremilo nastavni plan i program
GOO-a koji je upućen u javnu raspravu 25. travnja;
završetak rasprave bio je 26. svibnja 2014. godine.
PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I
INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA
GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE
Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se
na način obavezne međupredmetne
provedbe
• Pridonosi razvoju građanske
kompetencije.
• Temeljno polazište je činjenica da u svim
predmetima postoje sadržaji koji doprinose
ostvarenju Građanskog odgoja i
obrazovanja
Programom je definirano:
• Metode uspješnog poučavanja i učenja Građanskog
odgoja
• Kompetencije učitelja/nastavnika za poučavanje GOO
• Način stručnog praćenja i vrednovanja
• Vrednovanje postignuća
• Vođenje dokumentacije
• Teme/dimenzije i ishodi GOO
• Teme i sadržaji pojedinih predmeta koji se mogu
integrirati
•
•
•
•
•
•
•
•
Metode uspješnog poučavanja i učenja
GOO
Metode raznih oblika grupnog rada,
Metoda suradničkog učenja,
Metoda radioničkog učenja,
Metoda socijalnih projekata – Projekt građanin;
istraživanje i rješavanje društvenih problema u suradnji s
roditeljima, građanima, stručnjacima i predstavnicima
lokalnih vlasti
Metoda projektnog rješavanja problema i
inovativnosti u prirodoslovnom tehničkom i
strukovnom području u suradnji s razvojnim centrima
gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima
Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim
sustavom,
Metoda volonterskog rada, u suradnji s predstavnicima
civilnog sektora; Crveni križ, CARITAS)
Metoda mirotvornog rada, osposobljavanje učitelja
miritelja i učenika miritelja
Primjeri dobre prakse: školske,
županijske i državne smotre iz GOO
• Svake godine u organizaciji Agencije i MZOŠ-a
održavaju se školske, županijske i državne smotre iz
Građanskog odgoja i obrazovanja:
• Smotra Projekt građanin u okviru učenici prepoznaju,
istražuju i predlažu rješenje problema svoje lokalne
zajednice,
• Smotra Zakon u razredu – prema kulturi vladavine
prava i demokraciji“ u suradnji školskog i pravosudnog
sustava. Simulacije suđenja – simulacija sudskog
postupka u kojem učenici razvijaju svoju demokratsku
pravnu pismenost; znanja, vještine i vrijednosti vladavine
prava; uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih
presuda.
• Smotra „Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom
saboru“ za učenike osnovnih škola
• Smotra „Simulirana sjednica Hrvatskog sabora za
učenike srednjih škola“.
• Snimka sjednica i dokumenti koje su izradili i usvojili
učenici - „Prijedlog mjera za zapošljavanje mladih“
(2013.), „Mjere za osposobljavanje mladih u obrazovnom
sustavu za pristup fondovima Europske unije“(2014.),
nalazi se na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora,
Služba za građane www.sabor.hr ili
http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6
Kompetencije učitelja/nastavnika za
poučavanje GOO
•
Opće profesionalno znanje i vještine (pedagoško, razvojno-psihološko,
sociološko,normativno-pravno),
•
Strukovno znanje i vještine u području GOO,
•
Procesi učenja i poučavanja koji vode razvoju aktivnoga i
odgovornoga građanstva
•
međupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, učenje i poučavanje
usmjereno na ishode i postignuća učenika u Građanskom odgoju i
obrazovanju),
•
Metode učenja i poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja,
•
Metode vrednovanja i samovrednovanja u Građanskom odgoju i
obrazovanju.
Način stručnog praćenja i vrednovanja
međupredmetnog integriranja sadržaja
• Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja prati uspješnost u razvoju ishoda
Građanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od
30 osnovnih škola. Savjetnici Agencije za
odgoj i obrazovanje prate uspješnost planiranja i
programiranja usmjerenog na razvoj ishoda
Vođenje dokumentacije za praćenje i
vrednovanje postignuća učenika u GOO
1. IMENIK UČENIKA
- Postignuća učenika upisuju se u odgovarajuću rubriku
u imeniku – GOO, a u rubriku zapažanja i bilježaka
upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima
ocjenjivanja.
- U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona
zapažanja koja su učitelju u praćenju napredovanja
učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja
učitelju mogu pomoći u konačnom vrednovanju
postignuća učenika u GOO-u
2. DNEVNIK RADA
- Navesti nastavnu jedinicu prema planu i programu
predmeta
- Označiti da je obrađena tema iz GOO
Dokumentiranje provedbe GOO
3. Škola izrađuje izvedbeni plan i program
(kurikul.) GOO-a
5. Razredna mapa za GOO
Kada se GOO ostvaruje međupredmetno svi nastavnici
unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u
okviru koje su na integrirani način razvijali građansku
kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika,
materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i
sl.
6. Učenički dnevnik iz GOO (mapa osobnog razvoja)
• služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća;
• učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima
sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOOa, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i
rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i
s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti;
• prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove,
fotografije, osvrte.
jednom mjesečno na satu razrednika razgovarati s
učenicima o njihovim postignućima iz Građanskog
odgoja i obrazovanja kroz razne predmete
Teme/dimenzije GOO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
LJUDSKO-PRAVNA
POLITIČKA
KULTUROLOŠKA/MEĐUKULTURNA
DRUŠTVENA
GOSPODARSKA
EKOLOŠKA
Plan integriranja Građanskog odgoja i obrazovanja
RAZREDNA NASTAVA – od 1. do 4. razreda
•
MEĐUPREDMETNO – u sklopu svih predmeta. -15
SATI GODIŠNJE
• SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom
sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za
predsjednika razreda i vijeće učenika, donošenje razrednih pravila,
komunikacijske vještine i razumijevanje razreda i škole kao društvene
zajednice učenika i nastavnika, razumijevanje zajedničkih interesa i dobrobiti
koje ih povezuju-10 SATI GODIŠNJE
• IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne
zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i
mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole,
pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr.
projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć
starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, organizacijske
aktivnosti- 10 SATI GODIŠNJE
• UKUPNO -35 SATI GODIŠNJE
5.-8. RAZRED
• MEĐUPREDMETNO - u svim predmetima: hrvatski jezik, strani jezik, matematika,
informatika, tehnička kultura, priroda, povijest, geografija, vjeronauk, likovna kultura,
glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja
sati, nego racionalizaciju, integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i
predmetne i građanske kompetencije.(1)
20 SATI GODIŠNJE
• SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata
razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda
i vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine, razumijevanje
razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika, razumijevanje zajedničkih interesa i
dobrobiti koje ih povezuju .
5 SATI GODIŠNJE
• IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne
zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i
mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog
razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin,
zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s
posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr.
obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita
okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge srodne projekte i
10 SATI GODIŠNJE
• UKUPNO - 35 SATI GODIŠNJE
aktivnosti.
1.- 4. RAZRED SREDNJE ŠKOLE
MEĐUPREDMETNO - u svim predmetima: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, informatika,
fizika, kemija, geografija, povijest, vjeronauk, likovna umjetnost, glazbena umjetnost, tjelesna i
zdravstvena kultura, strukovni predmeti, programi učeničkih domova, programi stručnih suradnika.
Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego racionalizacija, integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem
istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.
20 SATI GODIŠNJE
SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i
Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,
5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda i vijeće učenika, donošenje razrednih
pravila, komunikacijske vještine, razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika,
razumijevanje zajedničkih interesa i dobrobiti koje ih povezuju
5 SATI GODIŠNJE
IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih
trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja
mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke
aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim
mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti
(npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u
školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti. (1)
10 SATI GODIŠNJE
UKUPNO - 35 SATI GODIŠNJE
Izvedbeni Školski program
međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja
Koraci u izradi Izvedbenog školskog programa
međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja
Građanskog odgoja i obrazovanja.
1. Upoznati se s Programom međupredmetnih i
interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja
i obrazovanja za osnovne i srednje škole
(Narodne novine br. 104/14 od 28. kolovoza
2014.) Program je dostupan na mrežnim
stranicama: www.mzos.hr , www.azoo.hr
2. Podijeliti se u stručna vijeća s ciljem izrade
Izvedbenog školskog programa
međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja GOO-a za godišnji plan i program
rada školske ustanove.
Izvedbeni školski program međupredmetnih
i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a
integrira se:
- u nastavni plan i program,
- u školski kurikulum na načelu
racionalizacije, integracije i korelacije
3. Zajednički planirati i programirati ishode i teme
građanskog odgoja i obrazovanja
pronalaženjem i usklađivanjem
međupredmetnih poveznica u pojedinim
predmetima (nastavnim jedinicama) te
izvanučioničkim aktivnostima
4. Tijekom godine provoditi kratkoročno
(mjesečno) međupredmetno planiranje i
programiranje ishoda Građanskog odgoja i
obrazovanja
• 6.Odrediti koordinatora na razini škole
za provođenje međupredmetnog
planiranja (npr. Iz reda učitelja/nastavnika
promoviranih u zvanja mentora i
savjetnika, voditelja stručnih aktiva,
voditelja županijskih stručnih vijeća i
stručnih suradnika)
• Osnovne i srednje škole koje još nisu
izradile Izvedbeni školski program
međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja GOO trebaju napraviti izmjenu i
dopunu godišnjeg plana i programa rada
školske ustanove
Elementi za izradu izvedbenog plana i programa GOO-a
(nastavne jedinice, izvan-nastavne aktivnosti, projekta)
1.Naziv aktivnosti (nastavne jedinice, INA, projekta)
Npr. Demokratski izbori u razredu
2.Svrha aktivnosti
Aktivan i odgovoran građanin
3.Ishodi ( završni ciljevi) aktivnosti
Učenik/učenica zna što su demokratski izbori u razredu,
ispravno koristi intelektualne alate za procjenu položaja vlasti
i sudjeluje u izborima
4.Kratki opis aktivnosti :
1. Učiteljica donosi novinski članak o predsjedniku države, daje uvod
2. HJ – Medijska kultura – Film Vlak u snijegu – analiza izbora predsjednika
3. Vježba kritičkog mišljenja i korištenje alata za procjenu položaja vlasti –
utvrđivanje sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik razreda u odnosu
na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja
4. HJ- govorna i pismena vježba – korištenje intelektualnih alata za evaluaciju
rada prošlogodišnjeg predsjednika razreda,
5. MAT - Dijagram (vrline i mane),
6. SRO- Nastavni listići - sve sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik
razreda u odnosu na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja koje
uključuje razmatrani položaj vlasti
7. SRO- Kandidatura, kampanja, izbori
5.Ciljna grupa:
učenici četvrtih razreda OŠ
6.Način provedbe aktivnosti:
– Model (među-predmetno, izvan-nastavno, projekt)
među-predmetno
– Oblici rada
frontalno, rad u paru, grupni rad
– Metode
čitanje s razumijevanjem, analiza teksta, filma, kritičko mišljenje,
uočavanje činjenica, argumentiranje, rasprava, zaključivanje
Izvori učenja i poučavanja dostupni na mrežnim
stranicama Agencije
1. Odluka i Program međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr
2. Primjeri kako planirati GOO unutar kurikuluma i nastavnog
plana i programa www.azoo.hr
3. Metode prikladne za učenje i poučavanje u Građanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija
za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr)
4. Pravedni medvjedići uče o pravednosti, Priručnik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za
odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).
5. Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i
obrazovanje: www.azoo.hr
6. Projekt građanin: Priručnik za nastavnike (2007), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).
7. Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i
obrazovanje (www.azoo.hr).
8. Zaštita potrošača: Priručnik za učitelje (2011), udžbenik za učenike (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i
obrazovanje (www.azoo.hr).
9. Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu „Živjeti zajedno jednaki u dostojanstvu“ (2011), Zagreb: Agencija za
odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr)
10. Alain de Benoist (2014), Što je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526
11. Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za
obrazovanje Vijeća Europe, www.coe.int/edc, www.azoo.hr
12. dr.sc. Božo Skoko (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, šovinizam. Država kao brend –
upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb, str. 15-42.
13. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko
građanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013), Agencija za
odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr
Republika Hrvatska: Zakoni
• Ustav Republike Hrvatske
• Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih
manjina
• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
• Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina
• Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu
i samoupravu
• Zakon o volonterstvu i Etički kodeks volontera
• Obiteljski zakon
• Zakon o ravnopravnosti spolova
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
Dopunski materijali
• Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovački
statuti, Poljički statuti, Krčki statuti i odredbe o zaštiti žena od nasilja
i drugi)
• Interaktivna karta baštinskih ustanova (http://kultura.hr)
• Hrvatska kulturna baština – zbirke po regijama (http://kultura.hr)
• Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske baštine
(http://kultura.hr)
• Životopisi i djela - Ruđer Bošković, Marko Marulić, Marko Polo, Ivan
Meštrović, Ladislav Ružićka, Eduard S. Penkala, Dragutin
Kramberger, Vućetić, Nikola Tesla i drugi
• Natpis iz Kneževa dvora u Dubrovniku „Obliti privatorum publica
curate“
Međunarodni dokumenti
• Opća deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of
Human Rights), UN, 1948.
• Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the
Child), UN, 1989.
• Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom
(Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006.
• Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama
(European Convention on Human Rights and Fundamental
Freedoms), VE, 1950.
• Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention
against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!
Dodatne informacije, materijali:
www.azoo.hr/građanski odgoj i obrazovanje

similar documents