Mario Švigir817 KB

Report
Nova vizija i operacionalizacija
sektorskog razvoja u kontekstu
strukturalnih politika EU- primjer
promet
mr.sc. Mario Švigir
glavni tajnik
Sindikat prometa i veza Hrvatske
Sastavnice sektorskog razvoja prometa
• Vrednovati, koristiti, upravljati
• Potreba daljnjeg razvoja tehnologijske, regionalne
i politike investiranja u nacionalni ljudski kapital
• Problem upravljanja i koordinacije u sektoru
• Koncept izgradnje konkurencijskih prednosti u
složenijim, na znanju i visokim standardima
baziranim proizvodima i uslugama
• Upravljanje promjenama
• Veći udjel privatnog sektora u R&D-u prometa
Potencijal sektora prometa na jedinstvenom
tržištu EU
• Rebranding prometnog sustava Republike Hrvatske važan
je iz razloga ne samo aspiracija koje su sukladne
tehnološkoj i tržišnoj modernizaciji prometnih procesa već
je i odraz aspiracije da se sektor prometa promatra kao
razvojna niša sa značajnim gospodarsko investicijskim
potencijalom
• Nova načela, a koju su nužno načela ostalih zemalja članica
EU, u procesu jačanja i stvaranja zajedničkog tržišta su:
ekonomska i društvena vrijednost prometa, visoki
standardi kvalitete, mobilnost, sigurnost, eko socijalna
održivost
• Kada su u pitanju nove članice, Komisija posebno ukazuje
na deficite u razvoju infrastrukture, zakonodavstva, prakse
upravljanja ljudskim resursima i ostalim preduvjetima za
multimodalne sustave i nedostatnom korištenju
informacijskih platformi
Dosadašnja iskustva novih članica EU
• Analitika dinamike rasta makroekonomskih
agregata, sektora prometa i sastavnica prometa
te zaposlenih u istima – kako i gdje promet raste
?
• Analitika promjene uloge prometa u strukturi
BDP-a – koliko je promet (ostao) važan ?
• Iz metodoloških razloga Hrvatska nije mogla biti
uspoređena (potreba izrade input- output
tablica)– kako pozitivno utječe na ostale sektore
u zemlji ?
Indeksi rasta sektora prometa u zemljama članicama EU ( 2005.=100)
Slovačka
Danska
Austrija
Španjolska
Češka
Belgija
Finska
Švedska
Italija
EU 15
Njemačka
EU 27
Francuska
Nizozemska
Mađarska
Slovenija
Poljska
Cipar
Luksemburg
Estonija
Litva
Latvija
Grčka
0
20
40
60
2010.
80
2008.
100
120
140
2002.
Promet je osjetljiv na kretanje BDP-a ali sustavno i natprosječno raste u novim
članicama…
Rast po segmentima prometa od 2002.
do 2009. za EU 27
• Kopneni promet ( 17 % rast u odnosu na 2008. i 10 % u
odnosu na 2009.), značajno niži rast u starim članicama,
osjetljivost na pad BDP-a u svim zemljama, stabilni udjeli i
najmanji pad u najrazvijenijim ( Njemačka, Nizozemska,
Švedska)
• Pomorski i kopneni promet – udvostručen rast, u 2009.
kriznoj godini rast, natprosječne stope rasta Njemačka,
Poljska, Estonija
• Zračni promet – značajno povećanje u svim novim
članicama ( oko 12 %), značajno smanjenje u 2009. za
najrazvijenije zemlje
• Skladištenje i logistika – ( 26 % rast u odnosu na 2008. i 20
% u odnosu na 2009.) – najveći rast prisutan kod novih
članica
Zaposleni u prometu (dinamika i
struktura)
•
•
•
•
•
•
•
•
Od 2002. do 2010. rast ukupno zaposlenih u prometu EU27 od 4,3 % ( 2,7 % EU
15)
Njemačka (4,8 %), Španjolska (16%), Finska (7,5%)
Udjel zaposlenih u prometu na razini 5 % BDP-a ( bez naftovoda i prometa
poštanskih usluga)
Sve članice konvergiraju prema prosjeku od 5 do 6 % od ukupno zaposlenih u EU
što je značajno korištenje resursa rada obzirom da je promet sve više tehnologijski
intenzivan
Najveći udjel zaposleni u kopnenom prometu ( 55 % od ukupno zaposlenih u
prometu EU 27) – povećanje za sve nove članice
Zaposleni u pomorskom i kopnenom vodnom (2 % EU 27 do većih udjela 9 %
Danska, 14 % Grčka ili 20 % Cipar)
Zaposleni u zračnom prometu ( 4 % EU27 do 8 % za Nizozemsku do 50 %
Luksemburg)
Potencijalno najveća mogućnost zapošljavanja u podsektoru skladištenja i
logistike ( za EU 27 je povećan sa 22 % na 24 %, no značajno je povećan u svim
novim članicama i manje razvijenim članicama odnosno, onima koji imaju manji
udjel od 20 % u ukupno zaposlenima u prometu )
Postotni udjel zaposlenih u djelatnostima skladištenja u ukupno zaposlenima u prometu u
EU 27
Švedska
Italija
Njemačka
Luksemburg
Slovačka
Cipar
Belgija
EU 15
EU 27
Latvija
Estonija
Francuska
Danska
Nizozemska
Slovenija
Finska
Grčka
Češka
Litva
Austrija
Mađarska
0%
5%
10%
15%
20%
2009.
25%
30%
2002.
Značajan potencijal kreiranja radnih mjesta u segmentu
skladištenja i logistike…
35%
40%
45%
Nova tehnološka obilježja prometa koja stimulira EU
(Bijela knjiga razvoja prometa ) i potencijal za RH
•
•
•
•
•
•
Novi zahtjevi potrošača i potrebama gospodarstva da na efikasan način procesiraju
robu i osiguraju mobilnost ljudi unutar postojećih i budućih resursnih (energetskih)
i ekoloških ograničenja
Tehnologija čisti(ji)h vozila sukladno ciljevima potrebe smanjenja ovisnosti o
fosilnim gorivima kao i jačanja ekološke regulative - razvoj navigacijskih sustava,
sustavi praćenja prometa i komunikacijskih usluga, sustavi upravljanja složenim
uslugama multimodalnog prometa
Potreba uključenosti regionalne sfere u planiranje prometnog sustava, ali i
nedostatnih kapaciteta iste razine da bi ovom procesu optimalno doprinosila,
izrada planova urbane mobilnosti
Izgradnja nekoliko nacionalnih multimodalnih koridora (koridori koji su optimalni
u smislu korištenja energije, smanjenja utjecaja na okoliš, smanjenja zagađenja no
atraktivni u smislu sigurnosti, stabilnosti, te niske razine operativnih i
administrativnih troškova)
Operativni razvoj ljudskog kapitala u prometnim aktivnostima je važan barem
koliko i planiranje razvoja tehnološkog kapitala i unaprjeđenja procesa budžetiranja
kapitala
Naglasak Bijele knjige za promet je na kombinaciji privatnih i javnih sredstava uz
potrebu bolje koordinacije financiranja iz Strukturnih i Kohezijskih fondova
Infrastruktura brzih željeznica (izgrađenih km pruge do kraja godine)
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
1985.
1990.
1995.
Belgija
2000.
Njemačka
2001.
2002.
Španjolska
2003.
2004.
Francuska
2005.
Italija
2006.
2007.
Nizozemska
2008.
V. Britanija
2009.
2010.
prevezenih putnika
više od 10 miljuna
5 to 10 milujuna
1 to 5 milijuna
500,000 do millijun
100,000 do 500,000
15,000 do 100,000
EU27
27
26
99
37
111
91
EU15
26
23
82
34
100
84
EU12
1
3
17
3
11
7
Belgija
1
1
Bugarska
3
3
Češka
1
Danska
1
Njemačka
5
1
2
3
Estonija
2
1
2
2
1
10
4
7
12
1
Irska
1
2
1
2
3
Grčka
1
1
5
3
11
11
Španjolska
4
4
17
3
5
8
Francuska
2
4
11
5
24
15
Italija
2
5
16
2
10
3
1
1
Cipar
Latvija
1
Litva
1
Mađarska
2
1
Malta
1
1
Nizozemska
1
1
1
2
Austrija
1
1
3
1
1
5
1
3
1
2
1
2
1
Rumunjska
2
2
3
2
Slovenija
1
1
1
Poljska
Portugal
1
Slovačka
1
Finska
1
Švedska
1
V. Britanija
4
Hrvatska
5
2
8
9
4
3
11
13
11
4
12
8
3
3
Ljudski
kapital
Eksperimentalna
vozila
Laboratorijska
oprema
Kreiranje novih
kapaciteta i stvaranje
novih tržišta
Ljudsi
kapital
Multidisciplinarnost
i regionalni pristup
(projekti,
financiranje,
korisnici)
Umreženost sa
znanstvenim i
obrazovnim
institucijama
Istraživanje i
razvojni projekti
sa industrijskim
partnerima
Tehnološki
projekti
EU tehnološki
projekti
Interakcija
sa javnošću
oblikovanje
medijske slike o
razvoju
Promet, energetika i okoliš
Intermodalne prometne
informacije i sustavi
upravljanja
Vozila ,strojogradnja i
inženjering
Navigacijski sustavi,
informacije i komunikacije
Konverteri i spremnici
energije ( elektrokemijski,
elektromehanički
termoelektrični)
Intermodalni informacijski
sustavi za javni prijevoz i
gradove
Novi koncepti za autobuse i
općenito vozila
Informatika
Sofisticirane dijagnostike za
kvarove u pogonskim
sustavima
Uporaba satelitske navigacije
u javnom prijevozu
Hibridne tehnologije i
energetska efikasnost
Telematika
Simuliranje i razvoj novih
sustava hlađenja pogonskog
sustava
COSMOD – prekogranički
sustav za upravljanje i
optimizaciju troškova kriznih
stanja i krizno upravljanje
prometom
Ergonomska evaluacija
sustava vožnje
Satelitski sustavi
Hibridni pogoni
WEATHER – utjecaj
ekstremnih vremenskih
uvjeta na prometne sustave
europskih regija
Multisenzorski i detektorski
sustavi
Integrirani sustavi praćenja ili
nalaženja vozila
Screening okolišnih podataka
TourNET – integriranje
turistički informacija i
informacija o javnom
prijevozu
Procesiranje slikovnih
prikaza, uporaba video
tehnologija i infracrvenih
zraka u prometu
Okolišne zone , promet i
obnovljive energije
STAR TRANS – procjena
strateških rizika i planiranje u
složenim povezanim
prometnim mrežama
Novi avio koncepti
ključne točke budućnosti prometa - neka od istraživanja njemačkog Fraunhofer
IVI Promet instituta
Zaključno ( instrumenti i operacionalizacija)
• Fokusiranje na politike i fondove EU :
• Formiranje Stossmayer mreže tehnološko projektnih platformi po
uzoru na Njemačku mrežu Franunhofer instituta ( po mogućnosti
apliciranje za R&D twining projekt ) sa ciljem razvoja tehnologija i
novih proizvodnja na međuresornoj razini i u suradnji sa
poduzetništvom i znanstvenim institucijama – to je instrument
državnih potpora koji je osnova razvoja industrije u EU
• Početak rada Opservatorija za razvoj ljudskih resursa u prometu (
upravljanje promjenama, cjelo-životnim obrazovanjem i
kompetencijama zaposlenih u prometu i modernizacijom radne
snage) kroz IPA 4 i Europski socijalni fond
• Potencijal razvoja novih instrumenata financiranja razvojnih
projekata u prometu ( nacionalne obveznice, komercijalni zapisi,
dugoročno investiranje )

similar documents