Strukturni fondovi EU

Report
Strukturni fondovi Europske unije
Projekt jednako razvoj (www.pjr.hr)
Ana Fresl
Zagreb, 10. listopada 2011.
P | J| R
C O N SU LTI N G
Ciljevi radionice
 Upoznavanje sa sustavom financiranja projekata i
sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz
strukturne fondove
 Upoznavanje operativnih programa za financiranje
strukturnim fondovima
 Usporedna analiza elemenata pretpristupnih i
strukturnih fondova EU
 Shvatiti što se iz fondova može danas, a što sutra
i kako se pripremiti za buduće razdoblje
financiranja
P | J| R
C O N SU LTI N G
Raspored
09:00 – 10:30 Upoznavanje sa konceptom strukturnih
fondova i kohezijskim fondom i sustavom financiranja
projekata i sustavom dodjele bespovratnih sredstava kroz
strukturne fondove
10:30 – 10:45 Pauza za kavu
10:45 – 12:15 ESF u okviru politika EU. Svrha i ciljevi
programa. Usporedna analiza elemenata razlika
pretpristupnih I strukturnih fondova EU
12:15 – 13:15 Pauza za ručak
P | J| R
C O N SU LTI N G
Raspored
13:15 – 14:30 Usporedna analiza elemenata razlika
pretpristupnih I strukturnih fondova EU
14:30 – 14:45 Pauza za kavu
14:45 – 16:00 Vrste projekata koji se financiraju
strukturnim fondovima, plan razvoja u strukturnim
fondovima Republike Hrvatske, iskustva iz pretpristupnih
programa
P | J| R
C O N SU LTI N G
Današnje druženje








Materijali
Rasprava i pitanja su dobrodošla
Razmjena znanja i iskustava
Konstruktivni komentari i uvažavanje tuđih mišljenja
Stišan zvuk na mobitelima
Raspored i pauze
Evaluacija predavanja
Predstavljanje trenera i polaznika
P | J| R
C O N SU LTI N G
Ana Fresl, rezultati
 Aktivno doprinijela uspostavi i akreditaciji domaćeg sustava






provedbe EU fondova (CARDS, Phare i IPA, u MF/SAFU), 5g u SAFU
Samostalno vodila preko 50 projekata,
Upravljala portfeljem odjela od preko 200 projekata,
Napisala / konzultirala pri izradi više od 40 (grant) projekata,
O sustavu upravljanja EU fondovima, načinu kako aplicirati projekt
na EU fondove ili uspješno ga provesti educirala preko od 3.000
ljudi iz raznih hrvatskih institucija i tvrtki
O strukturnim fondovima: obuka po stipendiji u Haagu (5 tjedana),
praksa u Sj.Irskoj, posjeta Češkom i Danskom sustavu
Vlasnik tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. koja se bavi
edukacijom, savjetovanjem, izradom i provedbom projekata
P | J| R
C O N SU LTI N G
Upoznavanje – predstavite se!
 Ime i prezime?
 Čime se bavite?
 Kakvo imate prethodno poznavanje sustava
prepristupnih fondova?
 Imate li iskustva s EU projektima i kakva?
 Koja saznanja imate o strukturnim fondovima i
kohezijskom fondu EU?
 Koja imate očekivanja od današnjeg seminara /
ciklusa seminara o EU fondovima?
P | J| R
C O N SU LTI N G
Zašto RH ima pristup
pretpristupnim fondovima?
o Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala
o
o
o
o
kandidat za članstvo u Europskoj uniji
Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog
usklađivanja s “aquis-om”
Kao pomoć u pregovorima za članstvo
Da bi služili javnom, a ne privatnom interesu
Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske
resurse, pripremila sustav na projektni način
razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove
P | J| R
C O N SU LTI N G
Što su EU fondovi?
o Sredstva poreznih obveznika građana EU, kao dio
o
o
o
o
zajedničkog proračuna EU u koji Hrvatska trenutno ne
participira
Europska unija je davatelj sredstava, ali se od
Hrvatske očekuje određeno sufinanciranje projekata
Namjenski programi (fondovi) koje EU stavlja
Hrvatskoj na raspolaganje od 2002 do članstva
Prosječno godišnje: 100-150 mil EUR
Priprema i vježba za strukturne fondove koji će biti
dostupni u uvjetima članstva
P | J| R
C O N SU LTI N G
Pretpostavke za korištenje
pretpristupnih fondova
o Uspostavljen sustav za provedbu fondova
o Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje EU
o
o
o
o
fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU
poreznih obveznika
Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško
planiranje projekata
Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja
Interes za provedbu razvojnih projekata
Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata
P | J| R
C O N SU LTI N G
Pretpostavke za korištenje
strukturnih fondova
o Članstvo u Europskoj uniji
o Sudjelovanje u zajedničkom proračunu EU
o Nacionalni zakoni usklađeni sa zakonima EU
o Kompetentna i potpuna državna administracija
o Uspostavljene strukture za upravljanje su operativne i
iskusne
o Velika količina projekata isplanirana
o Pretpostavka za uspješno korištenje fondova su
razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika
P | J| R
C O N SU LTI N G
Kohezijska politika kao temelj
 Regionalna politika, strukturna politika - sinonimi
 Politika regionalnog razvoja (uravnoteženja) promicanjem
ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako
bi se smanjile regionalne razlike između i unutar država
članica
 Politika čiji je cilj solidarnost (prelijevanjem novaca iz
bogatijih u siromašnije zemlje / regije) i smanjenje razlika
koje se produbljuju otvaranjem granica (zajedničko
tržište) i uvođenjem jedinstvene valute ili provedbom
nekih politike
P | J| R
C O N SU LTI N G
Kohezijska politika kao temelj
 Strukturni fondovi i kohezijski fond su alati, instrumenti
kojima se ove politike postižu
 Razdoblje 2006-2013: 308 milijardi eura (trećina
zajedničkog proračuna EU)
 Cilj strukturnih fondova je doći u fazu kada ih ne
koristimo, nego se kao posljedica naše visoke razvijenosti
našim dijelom izdataka za zajednički proračun EU (a time
i za strukturne fondove) financiraju manje razvijene
zemlje
P | J| R
C O N SU LTI N G
Tko daje, tko koristi strukturne
fondove?
Razlike između tzv. Net contributor i Net Reciever
Top 5 net contributors:
 Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Nizozemska
Top 5 net receivers:
 Irska, Grčka, Portugal, Poljska, Španjolska
P | J| R
C O N SU LTI N G
Zašto kohezijska politika?
Europska unija - 27 zemalja:
 480 mil. stanovnika i 270 regija
Pokazatelj pariteta kupovne moći (2006.):
 Prosjek EU 27 23.600
 London 79.400
 Rumunjska 5.800
Cilj Regionalne politike: konkurentnost Europe
(ulaganja u ljudski potencijal, radna mjesta i
životni standard) i uravnotežen razvoj
P | J| R
C O N SU LTI N G
Pravila regionalne pomoći
1.Koncentracija: novac ide na ključna područja razvoja
(teritorijalni pristup) i ključne prioritete razvoja (funkcionalni
kriterij)
2.Programiranje: višegodišnji strateški planovi regija/država koji
trebaju osigurati koherenciju financiranih projekata
3.Dodanost: projekti financirani iz EZ proračuna moraju biti
„dodatni” u odnosu na unutarnje intervencije
4.Partnerstvo: aktivna suradnja lokalnih/regionalnih tijela sa
nacionalnim i europskim -odluke se moraju donijeti na najnižoj
razini teritorijalnog upravnog sustava gdje je najviše
informacija dostupno i gdje se najbolje odluke mogu donijeti
P | J| R
(supsidijarnost)
C O N SU LTI N G
Nositelji regionalne politike u EU
 Ključna uloga - Europska komisija: odobrava strateške
programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi
programskih dokumenata te nadzire provedbu i način
korištenja odobrenih sredstava.
 Vijeće EU (Vijeće ministara) - utvrđuje ukupna sredstva za
šestogodišnje razdoblje, zadatke, ciljeve i način rada
fondova za dodjelu pomoći, te pravila koja se na njih
primjenjuju (na prijedlog EK, po pristanku EP)
 Odbor regija te Gospodarski i socijalni odbor - imaju
savjetodavnu ulogu u postupku donošenja odluka na
području regionalne politike.
P | J| R
C O N SU LTI N G
“Nuts“
 Franc. “Nomunclature des Unites territoriales statistiques”
 Podjela EU na manje teritorijalne statističke jedinice
 Statistika (EUROSTATT), NUTS nivoi 1, 2 3
 Zašto? Jedinstvena i uniformna raščlamba teritorijalnih
jedinica za regionalne statistike EU
 Statističke regije Europe stvorene za potrebe korištenja
strukturnih fondova (kako bi se utvrdila razina i vrsta
pomoći)
 Unificirani pokazatelji za svaku zemlju
P | J| R
C O N SU LTI N G
“Nuts“
 Kriteriji:
1. Broj stanovnika
2. Administrativna podjela države
3. Specijalizacija regija
4. Geografske / specifičnosti i specifičnosti okoliša
Kriterij stanovništva:
 NUTS I : 3 000 000 - 7 000 000 (koristi se za statističke
svrhe)
 NUTS II: 800 000 - 3 000 000 (osnova za utvrđivanje SF)
P | J| R
 NUTS III: 150 000 - 800 000 (male regije)
C O N SU LTI N G
Statističke NUTS 2 regije Hrvatske
P | J| R
C O N SU LTI N G
Statističke regije - primjer
 Primjer pogrešne statistike u Nizozemskoj
 Pogrešan izračun (statistika) je (nenamjerno) učinila
regiju prihvatljivom za strukturne fondove
 “Housing” kao rješenje
P | J| R
C O N SU LTI N G
Zemlja
NUTS1
NUTS 2
NUTS 3
Bugarska
1
6
28
Hrvatska
1
3
?
Češka
1
8
14
Estonija
1
1
5
Mađarska
1
7
20
Latvija
1
1
6
Litva
1
1
10
Poljska
1
16
45
Rumunjska
1
8
41
Slovenija
1
1
12
Slovačka
1
4
9
P | J| R
C O N SU LTI N G
NUTS i SF
“Convergence objective”: ESF / ERDF –
75% GDP EU-27 (NUTS 2), 85 % proračuna
“Competitiveness objective”: NUTS 1 / 2 koji nisu
pokriveni prethodnim
+
“Territorial cooperation”: NUTS 1, 2 (uz granice) i
NUTS 3 (morske granice)
10 – 13% proračuna
Ostatak proračuna : međuregijska suradnja, razvoj
gradova i neurbanih (seoskih) područja
P | J| R
C O N SU LTI N G
Iznosi povlačenja članica 20072013 (mil EUR)
Kohezijski fond
Cilj 1
Cilj 2
Cilj 3
Ukupno
Bugarska
2 283
4 391
0
179
6 853
Češka
8 819
17 064
419
389
26 692
Estonija
1 152
2 252
0
52
3 456
Mađarska
8 642
14 248
2 031
386
25 307
Latvija
1 540
2 991
0
90
4 621
Litva
2 305
4 470
0
109
6 884
22 176
44 377
0
731
67 284
Rumunjska
6 552
12 661
0
455
19 668
Slovačka
3 899
7 013
449
227
11 588
Slovenija
1 412
2 689
0
104
4 205
Ukupno
59 064
11 2712
2 899
2 737
177 413
Poljska
“NSRF”
 Programiranje - predstavlja osnovni preduvjet u
formuliranju EU regionalne politike – strateška dimenzija
vođenja politike
 Osnovu programiranja čine programski dokumenti (do
2006. - Okvir za potporu zajednice/Jedinstveni
programski dokument, od 2007. NSRF - Nacionalni
strateški referentni okvir)
 Programski dokument pokriva 7-godišnje razdoblje
(povezano s proračunom EU) i predstavlja ključni
strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja
sredstava strukturnih instrumenata EU
P | J|
R
C O N SU LTI N G
Programiranje
 Programski dokument mora odražavati
nacionalne/regionalne prioritete ali i biti usklađen sa
strategijama na razini EU
 Definiranje razvojnih potencijala regija ali i problema
 Traži pristup strukturnim fondovima kao “bottom - up”
 praksa: postkomunističke države imaju znatne poteškoće
sa decentralizacijom i prepuštanjem ovlasti na niže razine
(problemi koji se reflektiraju u iskorištenosti EU
sredstava)
P | J| R
C O N SU LTI N G
1.7.2013. – 31.12.2013.
1.1.2014. – 31.12.2020.
?
P | J| R
C O N SU LTI N G
Nova financijska perspektiva
?
P | J| R
C O N SU LTI N G
European Regional Development
Fund - ERDF
 Investicije u industriji i poduzetništvu
 Podrška malim i srednjim poduzećima
 Istraživanje, razvoj i inovacije
 Poticanje stalnog zapošljavanja u regijama sa visokom
stopom nezaposlenosti
 Infrastrukturni projekti, lokalne inicijative i projekti
vezani uz zaštitu okoliša za pomoć ekonomskom
razvoju regija
 Turistički i kulturni projekti
P | J| R
C O N SU LTI N G
European Social Fund - ESF
 Razvoj ljudskih resursa
 Razvoj koncepta cjeloživotnog učenja
 Borbu protiv nezaposlenosti
 Razvoj tržišta rada
 Aktivnije uključivanje žena u trzište rada
 Promociju obrazovanja (i treninga)
 Promociju ekonomske i socijalne kohezije
P | J| R
C O N SU LTI N G
Cohesion Fund - CF
 Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu zemlju:
površina i broj stanovnika
 Projekti vezani uz promet i okoliš
 Zemlje čiji je per capita dohodak manji od 90 %
prosjeka EU
 Min iznosi projekata 25 mil EUR
 Različitost u odnosu na strukturne fondove:
Koriste ih države, a ne regije (NUTS 2)
Sufinanciranje države članice iz nacionalnog proračuna
nije uvjet
P | J| R
C O N SU LTI N G
Cilj 3 – Europska teritorijalna
suradnja
 Programi prekogranične i transnacionalne suradnje
(SEE, MEDITERAN), programi umrežavanja
 NUTS III regije mogu koristiti – administrativne vlasti,
javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski
partneri
 2,4% kohezijskih sredstava (ERDF fond)
 Sredstva su namijenjena poticanju uravnoteženoga,
trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa
prostornog planiranja , uobičajeni ciljevi su razvoj
malog i srednjeg poduzetništva, okoliš, turizam i
P | J| R
kultura
C O N SU LTI N G
Fondovi za poljoprivredu
(Zajednička polj. politika – CAP)
 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
 Ulaganja u poljoprivredne posjede (konkurentnost,
ekološka održivost), modernizacija prerade i trženja
 Osposobljavanje mladih poljoprivrednika
(savjetovanje, obuka), ranije umirovljenje, poticanje
šumarstva
 Diversifikacija djelatnosti: obrtništvo, turizam
 Osnovna ruralna infrastruktura, očuvanje sela i
krajolika
P | J| R
C O N SU LTI N G
Fondovi za poljoprivredu
(Zajednička polj. politika – CAP)
 Europski fond za ribarstvo (EFF)
 Obnova i modernizacija flote, ulaganja u ribarske luke
 Uravnoteženost izlova, naknade za privremenu
obustavu aktivnosti, poticanje akvakulture
 Modernizacija prerade, trženja i marketinga
P | J| R
C O N SU LTI N G
Odnos pretpristupnih i SF
CARDS
PRETPRISTUPNI PROGRAMI
PHARE
SAPARD
ISPA
IPA
Tranzicija i
jačanje
institucija
ESF
Prekogranična
suradnja
ERDF
Regionalni
razvoj
Kohezijski
fond
Razvoj
ljudskih
potencijala
ESF
Ruralni razvoj
EARDF
P | J| R
EFF
C O N SU LTI N G
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni programi 2012-2013
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program promet 2013
(draft)
Prioritetna os 1: Integracija i modernizacija hrvatske
prometne infrastrukture vezane uz TEN-T koridore
1.1 Nadogradnja hrvatske željezničke prometne mreže koja
se nalazi na ili je spojena s TEN-T koridorima. Aktivnosti će
predstavljati nastavak intervencija koje su otpočele u
ranijim pretpristupnim programima ISPA i IPA
1.2 Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno
povezivanje s TEN-T koridorima u sektorima:unutarnjih
plovnih putova, morskih luka i zračnih luka
1.3 Razvoj hrvatske cestovne mreže koja se nalazi na ili je
spojena s TEN-T koridorima
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program promet 2013
(draft)
Prioritetna os 2: Razvoj i modernizacija regionalne
prometne infrastrukture
2.1 Razvoj i modernizacija regionalne prometne
infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza i
okolišno prihvatljivih prometnih sustava
Prioritetna os 3: Tehnička pomoć
3.1 Potpora u upravljanju Operativnim programom “Promet”
3.2 Jačanje kapaciteta Upravljačkog tijela i potencijalnih
korisnika
3.3 Izrada temeljnih studija, te potpora u pripremi za
sljedeće programsko razdoblje
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program promet 2013
(draft)
Potencijalni korisnici:
 HŽI d.o.o.
 Lučke uprave luka na unutarnjim plovnim
putovima
 Agencija za unutarnje plovne putove
 Hrvatske ceste d.o.o.
 Hrvatske autoceste d.o.o.
 Lučke uprave morskih luka
 Zračne luke
 Županijske uprave za ceste
 Županije i gradovi
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program okoliš i
energetika 2012-2013
Prioritetna os 1: Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoći zraka, zaštiti prirode (NATURA 2000) i sektoru
energetike
 Razvoj infrastrukture u sektorima otpada, zraka i prirode,
investiranjem u izgradnju i/ili obnavljanje infrastrukture, te
podrška pripremi projekata:
 Izgradnjom infrastrukture u gospodarenju otpadom
 Sanacijom lokacija visokoonečišćenih otpadom
 Saniranjem i zatvaranjem neodgovarajućih odlagališta otpada
 Nadogradnjom mreže za praćenje kakvoće zraka
 Izgradnjom malih infrastrukturnih projekata za parkove prirode i
druga zaštićena područja
 Podržavanjem prijelaza s tradicionalnih na obnovljive izvore P | J | R
C O N SU LTI N G
energije ; energetska učinkovitost
Operativni program okoliš i
energetika 2013 (draft)
 Prioritetna os 2: Intervencije u sektoru gospodarenja




vodama
Razvoj infrastrukture u gospodarenju vodama i podrška pripremi
projekata usmjerenih na uklanjanje prijetnji na okoliš i ljudsko
zdravlje uzrokovanih vodom i sušom i usklađivanje s EU
direktivama:
izgradnjom/obnavljanjem/nadogradnjom infrastrukturnih objekata u
cjelovitom gospodarenju vodama: sustavi za opskrbu pitkom vodom
s uređajima za pročišćavanje pitke vode i sustavi odvodnje otpadnih
voda s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda
Smanjenjem gubitka vode iz sustava za opskrbu pitkom vodom i
sustava otpadnih voda
Osiguranjem pomoći u pripremi projekata za poboljšanje
gospodarenja i infrastrukture u područjima zaštite od poplava,
P | J| R
melioracijske odvodnje i navodnjavanja
C O N SU LTI N G
Operativni program okoliš i
energetika 2013 (draft)
Prioritetna os 3: Tehnička pomoć
 osiguranje podrške u upravljanju i provedbi
Operativnog programa za okoliš i energetiku
Korisnici:
FZOEU, DHMZ, Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim područjima, HEP, Plinacro, MK, HV
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program regionalna
konkurentnost 2013 (draft)
Prioritetna os 1: Jačanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva
1.1. Poboljšanje poslovnog okruženja i povećanje
konkurentnosti MSP-a
 Promotivne aktivnosti, poboljšanje poslovnog
okruženja, jačanje suradnje
 Izravna potpora za mala i srednja poduzeća
1.2.Transfer tehnologije i podrška gospodarstvu
temeljenom na znanju
 Infrastruktura za istraživanje i razvoj
P | J| R
 Poboljšanje uvjeta za razvoj inovacija
C O N SU LTI N G
Operativni program regionalna
konkurentnost 2013 (draft)
Prioritetna os 2: Jačanje razvojnog potencijala
hrvatskih regija
2.1. Javna poslovna i turistička infrastruktura
 Javna poslovna infrastruktura
 Javna turistička infrastruktura
2.2. Elektroničke komunikacije
2.3. Obrazovna infrastruktura
2.4. Zdravstvena infrastruktura
2.5. Modernizacija Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program regionalna
konkurentnost 2013 (draft)
Prioritetna os 3: Tehnička pomoć
3.1. Podrška upravljanju i provedbi Operativnog
programa
3.2. Jačanje kapaciteta Upravljačkog i Provedbenih tijela
te potencijalnih korisnika
3.3. Izrada sektorskih studija i pomoć u pripremi za
sljedeće programsko razdoblje
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program razvoj
ljudskih potencijala 2013 (draft)
Prioritetna os 1: Potpora pristupa održivom
zapošljavanju i prilagodljivost radne snage
 Potpora pristupa održivom zapošljavanju i
prilagodljivost radne snage kroz provedbu aktivnih
mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne
inicijative
 Potpora razvoju poduzetništva i poboljšanje
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i obrta
 Jačanje aktivnosti i cjeloživotnog usmjeravanja HZZ-a
i drugih mehanizama potpore tržištu rada
 Jačanje zdravlja na radu i sustava sigurnosti na raduP | J | R
C O N SU LTI N G
Operativni program razvoj
ljudskih potencijala 2013 (draft)
Prioritetna os 2: Jačanje socijalnog uključivanja
skupina u nepovoljnom položaju i osoba s
posebnim potrebama
 Promicanje socijalne uključenosti kroz podršku u
pristupu zapošljavanju kao i pristupu obrazovanju
skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim
potrebama
 Podrška razvoju socijalnih usluga i kapaciteta
pružatelja tih usluga u borbi protiv socijalne
isključenosti i siromaštva kako bi se poboljšale
mogućnosti zapošljavanja i usklađivanja poslovnog i
P | J| R
obiteljskog života
C O N SU LTI N G
Operativni program razvoj
ljudskih potencijala 2013 (draft)
Prioritetna os 3: Unaprjeđenje ljudskih
potencijala u obrazovanju i istraživanju i
razvoju
 Poboljšanje usluga obrazovanja kroz provedbu reformi
na temelju strategija s ciljem jačanja ljudi za
prilagodbu na potrebe društva znanja
 Dodatni razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s
ciljem potpore konceptu cijeloživotnog učenja
 Umrežavanje aktivnosti između visokoškolskih
ustanova, istraživačkih i tehnoloških centara i
poduzeća
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program razvoj
ljudskih potencijala 2013 (draft)
Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnog društva
za bolje upravljanje
 Jačanje uloge civilnog društva radi boljeg upravljanja
putem promicanja socijalnog dijaloga
 Jačanje uloge organizacija civilnog društva za
društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program jačanje
upravnih kapaciteta 2013 (draft)
Prioritetna os 1: Unapređenje učinkovitosti
sustava javne uprave i pravosuđa
1.1. Unapređenje postojećeg ustrojstva i procedura u
javnoj upravi i pravosuđu
1.2. Jačanje dobrog upravljanja
1.3. Jačanje kapaciteta lokalne i regionalne samouprave
za kvalitetno pružanje usluga
P | J| R
C O N SU LTI N G
Operativni program jačanje
upravnih kapaciteta 2013 (draft)
Prioritetna os 2: Razvoj ljudskih potencijala u
javnoj upravi i pravosuđu
2.1. Unapređenje kvalitete i vještina ljudskih potencijala
2.2. Unapređenje sustava zapošljavanja i razvoja
karijere
Prioritetna os 3: Tehnička pomoć
3.1. Upravljanje Operativnim programom i jačanje
kapaciteta
3.2. “Project pipeline”, osnovna analiza i studije
P | J| R
C O N SU LTI N G
Uloge – razina države
 Programiranje
 Nacionalna strategija razvoja
 Pregovori s EU
 Uspostava sustava sigurnog okruženja EU sredstava
 Nacionalni proračun
 Veliki infrastrukturni projekti i kohezijski fond
P | J| R
C O N SU LTI N G
Uloge – tijela zadužena za
prioritete / mjere
 Izrada operativnih programa, odnosno prioriteta i
mjera unutar njih koje će se financirati
 Identifikacija projekata i natječaja za bespovratna
sredstva
 Izrada projekata i natječaja
 Prioritizacija projekata
 Prihvatljivost projekata i odabir
 Kampanja osvješćivanja javnosti i popularizacije
projekata
P | J| R
C O N SU LTI N G
Uloge – korisnici projekata
 “Project pipeline”
 Redovno ponavljanje
 Uključivanje u konzultativni proces
 Ideje i relevantnost projekata za rješavanje problema
 Praćenje natječaja
 Financijski kapacitet
 Visibility EU
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer – Department for
Education and Learning (Belfast)
 Program za izjednačavanje mogućnosti na tržištu rada
(osoba s posebnim potrebama)
 “Bottom-up” pristup
 Povjerenje u sustav (nema podjele odgovornosti,
odnosno razdiobe opisa poslova radi izbjegavanja
sukoba interesa)
 Roadshow
 Povratak aplikacija na doradu
 Brojevi! (ciljano, educirano, drop-out, završilo,
zaposlilo se, ustalo u poslu za godinu dana)
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer – Department for
Education and Learning (Belfast)
 Program je tražio u projektnoj aplikaciji brojeve!
(ciljano, educirano, drop-out, završilo, zaposlilo se,
ustalo u poslu za godinu dana)
 Tipičan hrvatski projekt u području zapošljavanja
stane na momentu edukacije (zapošljavanje je
eventualan efekt)
P | J| R
C O N SU LTI N G
Razlike pretpristupnih (IPA) i
strukturnih fondova
 Izvor (vanjski proračun / proračun EU)
 Izdašnost i sufinanciranje (vježba?)
 Plaćanja (iznosi predujmova)
 Rokovi za apsorpciju
 “Additionality” princip u programiranju
 Odgovornost za upravljanje
 Godišnje / 7-godišnje planiranje
 Aktivnosti (outputi) / rezultati (indikatori)
P | J| R
C O N SU LTI N G
Sadržaj prioriteta programa
 U pretpristupnom razdoblju poanta fondova je
priprema države za članstvo, što znači velik dio
sredstava za izgradnju institucija i pripremu sustava
za buduće korištenje fondova
 U uvjetima članstva programiranje je slobodnije i više
služi podizanju konkurentnosti, više se dodjeljuje
sredstava lokalnih projektima, odnosno više se radi na
prometu/okolišu i sl.
P | J| R
C O N SU LTI N G
Regionalno programiranje
 U pretpristupnom razdoblju cijela država (kao
jedinstvena cjelina koja se prijavljuje za članstvo) je
jednako prihvatljiva za financiranje
 U uvjetima članstva programiranje je na NUTS 2
osnovi, a projekti više moraju biti lokalni, manje
nacionalni (izuzev naravno kohezijskog fonda)
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer – Češka programiranje
 Centar je uvijek pametniji i brži u programiranju, a
takva je i navika iz pretpristupnog razdoblja
 Programiranje u strukturnim fondovima moraj
respektirati participativni pristup i dijalog svih dionika
 Fotografije
P | J| R
C O N SU LTI N G
Programska razdoblja
 Strukturni fondovi programiraju se na 7 godina (2000-
2006; 2007-2013; 2014-2020)
 Pretpristupni fondovi na godišnjoj osnovi ili na
nekoliko godina (3)
 IPA 2007-2009 – prosječno godišnje 150 mil EUR
 Strukturni fondovi 2012-2013, pa kasnije 2014-2020
P | J| R
C O N SU LTI N G
Izvor fondova
 Pretpristupni fondovi: vanjski proračun Europske Unije
(za treće zemlje), u koji zemlje kandidati ne pridonose
 Strukturni fondovi: redovni proračun EU (oko pola
proračuna EU rezervira se za strukturne fondove) i u
ovaj proračun Hrvatska doprinosi svojom članarinom
P | J| R
C O N SU LTI N G
Iznosi koji su na raspolaganju
 Strukturni fondovi su nekoliko puta izdašniji od
pretpristupnih
 IPA 2007-2009 – prosječno godišnje 150 mil EUR s
rastućim trendom u 2010/2011
 Strukturni fondovi 2012-2013 za RH prijedlog
Europske Komisije je 2,2 mlrd EUR (od ukupno 308
mlrd EUR strukturnih fondova za cijelu Europu)
 Vježba vs. relevantan pokretač razvoja
P | J| R
C O N SU LTI N G
Iznosi koje moramo uplatiti
(članarina)
 Ne postoji članarina za pretpristupne fondove, njih
Europa stavlja na raspolaganje radi iskazanog
interesa za članstvo
 U strukturnim fondovima svaka zemlja sudjeluje
članarinom koja košta otprilike: 0,5 % BDP-a, 1 %
PDV-a, carine, trošarine i sl.
P | J| R
C O N SU LTI N G
“Additionality” princip
 U pretpristupnom razdoblju projekti se programiraju
zasebno, u ministarstvima to rade posebni odjeli,
proračun se planira specifično, posebna je
metodologija, na posebnom jeziku…
 SF je dodatno sufinanciranje, a ne obratno
 U strukturnim fondovima iznosi su preveliki da to
budu specifični i odvojeni projekti, strategija razvoja
morala bi biti identična za nacionalne i za strukturne
P | J| R
izvore
C O N SU LTI N G
Sufinanciranje
 Počelo je sa 100% financiranjem nabave opreme u
CARDS programu
 Phare program min 15% nacionalnog sufinanciranja
 IPA program – min 25% nacionalnog sufinanciranja
 ISPA/veliki infrastrukturni projekti (CF) – u nkim
primjerima čak i manje od 50%
 Strukturni fondovi i programi zajednice – oko 50%
P | J| R
C O N SU LTI N G
Namjenska izrada malih projekata
 Projekti se u pretpristupnom razdoblju izrađuju zato
jer se većina sredstava traži, a manje sufinancira
 U strukturnim fondovima, gdje se traži veliko
sufinanciranje korisnika, samo će postojati interes za
provedbu onih projekata koji se stvarno žele
P | J| R
C O N SU LTI N G
Prihvatljivost troškova
 U pretpristupnom razdoblju prihvatljivost troškova
točno je popisana i određena programom (fondom)
 U strukturnim fondovima, osim u nekim osnovnim
stvarima, svaka država pregovara s Europskom
Komisijom o detaljnim troškovima koji će biti
prihvatljivi
 U strukturnim fondovima prihvatljivi su troškovi koji
su u projektu nastali prije potpisa ugovora o
financiranju
P | J| R
C O N SU LTI N G
Avansi za projekte
 Po PRAG-u
(http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/impl
ementation/practical_guide/index_en.htm)
avansi su do 80% (za bespovratna sredstva) !!!
 U strukturnim fondovima svaka država članica će
ispregovarati uvjete plaćanja s Europskom Komisijom,
a uglavnom su države članice imale 10-30% avansa
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer – prekogranična suradnja
 Ukoliko je potencijalni aplikant za projekt na području
koji istovremeno graniči s Mađarskom i Srbijom; ili s
Italijom i crnom Gorom
 U programima sa zemljama članicama avans je 0!
 U programima s istočnim susjedima avans je 80%
P | J| R
C O N SU LTI N G
Uvjeti plaćanja
 U strukturnim fondovima obično prođe 9 mjeseci od
trenutka kada je korisnik poslao (kvartalni) izvještaj o
trošenju i zahtjev za plaćanjem do kada dobije isplatu
 Prođe do 9 mjeseci i sada u pretpristupnom razdoblju,
ali ono je vezano samo za iznose iznad avansa
(interim/finalna plaćanja)
 Banke diljem Europe prate ovaj proces i daju povoljne
kredite korisnicima projekata da premoste ovu
barijeru
P | J| R
C O N SU LTI N G
Odgovornost za upravljanje
 U pretpristupnom razdoblju sustav se kreće od
centraliziranog, preko decentraliziranog pa do
proširenog decentraliziranog sustava provedbe
programa
 U strukturnim fondovima odgovornost je isključivo na
domaćem sustavu, bez ikakve prethodne kontrole
Delegacije EK, što će ubrzati cijeli proces
 Revizije !
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer – Češka regija
 Nezainteresiranost jedne regije, uobičajeno najmanje
razvijene za određeno područje
 Stanovnici regije žele poljoprivredu, a država im je
uprogramirala inovacije
 Prijenos medija, ključnih visokopolitičkih sastanaka,
lobiranje…
P | J| R
C O N SU LTI N G
Rokovi za apsorpciju fondova
 U pretpristupnom razdoblju rokovi kreću od modela
2+2+2
 Zatim je u programu IPA uveden princip N+3
 U uvjetima članstva vrijedi N+2
P | J| R
C O N SU LTI N G
Javna nabava
 U pretpristupnom razdoblju koristi se PRAG (pravila
javne nabave prema Europskoj Uniji), žalba ne
odgađa rješenje, propisani su obrasci i sva pravila vrlo
bistro
 U uvjetima članstva vrijedi domaći Zakon o javnoj
nabavi za svakog korisnika strukturnih fondova
 A predlošci? Nacrti ugovora?
P | J| R
C O N SU LTI N G
Standardni dokumenti za prijavu
projekata
 U pretpristupnom razdoblju koristi se PRAG u kojemu
su definirani konkretni obrasci za pripremu projekata,
što sustav čini transparentnim, usporedivim, ali i
sporim i teškim za krajnje korisnike
 U uvjetima članstva nema više standardnih obrazaca,
svaka zemlja ima pravo smisliti svoj sustav, pod
uvjetom da poštuje financijsku regulativu, uvjete po
kojima je sustav deklariran (priručnike institucija) itd.
P | J| R
C O N SU LTI N G
Jezik fondova
 U pretpristupnom razdoblju koristi se isključivo
engleski jezik u svom komunikaciji, ugovorima,
projektima, izvještajima…
 U uvjetima članstva moći će se koristiti hrvatski jezik,
što će značajno olakšati neke dijelove procesa
P | J| R
C O N SU LTI N G
Apsorpcijski kapacitet fondova
 Apsorpcija sredstava kroz strukturne fondove – ovisna
je o apsorpcijskoj moći i administrativnom kapacitetu
države članice i uspješnosti nacionalne strukture
upravljanja
 Ukupnost elemenata koji donose uspjeh apsorpcije:
efikasna uprava, strategija razvoja, financijski
kapaciteti korisnika, iskustvo u izradi i upravljanju
projektima (“project pipeline”), vrijeme,
infrastrukturni projekti
P | J| R
C O N SU LTI N G
Problemi apsorpcijskog
kapaciteta
 Je li to projekt ili ideja?
 Podkapacitiranost javnih tijela koja su zadužena za
upravljanje
 Diskontinuitet djelatnika, problem politike zadržavanja
i nagrađivanja
 Nedostatak iskustva u projektnoj implementaciji
 Nedostatak iskustvenih NGO i tvrtki
 Implementacijski problemi
 Kriza u vrijeme kada treba investicija u pripremu
projekata
P | J| R
C O N SU LTI N G
 Neznanje i loše politike odluke
Posljedice manjka apsorpcijskog
kapaciteta
 Pravovremeno i efektivno trošenja postaje problem
(iskustva zemalja članica)
 Neiskorištenost fondova uvjetuje vraćanje novca u
Bruxelles
 Utjecaj na buduće financijske alokacije
 Loš medijski publicitet, naročito zbog kasnijih povrata
sredstava (uslijed loših naknadnih nalaza revizora EK)
 Neravnomjeran razvoj države (regija)
P | J| R
C O N SU LTI N G
“Project pipeline”
 Mehanizam, način razmišljanja…
 Lista projekata koji su u različitim fazama razvoja
(project ideas&project proposals)
 3 osnovne komponente PP-a:
 Regrutiranje projekata (project recrutment):
regrutiranje projekata u pipeline
 Razvoj projekata (project development): pomicanje
projekta u različite faze unutar pipelinea
 Screening/prioritizacija: odabir projekta za daljnji razvoj
P | J| R
C O N SU LTI N G
Kako mjeriti uspjeh EU fondova
1. Akreditacija decentraliziranog sustava provedbe EU
fondova – uspjeh sustava
2. Potpis financijskog sporazuma – uspjeh
programiranja
3. Stopa ugovaranja – uspjeh javne nabave
4. Stopa plaćanja – uspjeh iskorištenosti EU sredstava
5. Efekt provedbe – uspjeh razvoja
P | J| R
C O N SU LTI N G
EU o ESF-u
 “ESF is extremely valuable in encouraging equality and
social inclusion criteria to be built into projects”
 “Gender balance was one important consideration in
ESF”
 “ESF continues to make a significant contribution to
supporting economic growth aimed at creating a
knowledge-based economy, with a highly skilled, and
flexible workforce”
 “SF is helping to address "the increasingly acute skills
and employment needs of individuals in these testing
economic conditions”
P | J| R
C O N SU LTI N G
ESF i ciljne skupine
ESF treba se baviti onima koje tržište rada najteže
usvaja – osobe koje posjeduju najmanje karakterisika
potrebnih za sudjelovanje na tržištu rada i koji će se
najteže uključiti u aktivnosti ESF-a zbog sljedećih faktora:
 Višestruki i/ili kompleksni problemi;
 Nestabilna prebivališta;
 Izostatak najosnovnijih znanja i vještina za zapošljavanje i
iskustvo učenja;
 Povećani stupnjeni invaliditeta;
 Nedostatak poznavanja domaćeg jezika
P | J| R
C O N SU LTI N G
Europska iskustva – ciljne
skupine – Engleska (prioritet 1)
“Extending employment opportunities”
 Podrška projektima koji će se baviti rušenjem /
smanjivanjem barijera koje nezaposleni i
marginalizirani imaju pred tržištem rada
 Ciljne skupine: osobe s invaliditetom, roditelji koji žive
sami, osobe iznad 50 godina starosti, pripadnici
nacionalnih manjina, osobe bez osnovnih kvalifikacija,
mladi ljudi koji nisu u sustavu obrazovanja ili koji nisu
zaposleni
P | J| R
C O N SU LTI N G
Europska iskustva – ciljne
skupine – Engleska (prioritet 2)
“Developing a skilled and adaptable workforce”
 Podrška projektima koji će se baviti obukom ljudi koji
nemaju osnovne vještine i kvalifikacije koje su
potrebne na radnom mjestu
 Ciljne skupine: zaposlene osobe kojima nedostaju
osnovne vještine / kvalifikacije, oni za koje postoji
malena vjerojatnost da će dobiti trening na radnom
mjestu, obuka managera i zaposlenika u malim
tvrtkama, zaposlenici kojima prijeti otkaz (višak)
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjer selekcijskih kriterija
natječaja
 Adekvatnost i završenost zamišljene logike provedbe
 Važnost sektora kojim se projekt bavi
 Dostupnost informacija i jasnost
 Održivost (odvojeno na nacionalnom i lokalnom nivou)
 Karakter inovativnosti (sadržaj, procesi, proizvodi, rezultati i
ciljevi)
 Potencijal za replikaciju
 Stupanj težine odabranih ciljnih skupina
P | J| R
C O N SU LTI N G
Primjeri indikatora
P | J| R
C O N SU LTI N G
Inovativne ideje iz ESF-a
 Razvoj “zelenih vještina”- razvoj, testiranje i primjena
vještina koje adresiraju klimatske promjene i održivi razvoj
 Razvoj programa naziva: “Sustainable Construction Skills
Academy” s ciljem razvoja nekih od donjih razina vještina
unutar industrije zelene gradnje (npr. trening postojećih
vodoinstalatera kako da u kućanstva uključe nove, bolje
bojlere
P | J| R
C O N SU LTI N G
Inovativne ideje iz ESF-a
“Bigger, better and faster“
 Primjer za “Veće” je projekt koji kreira 37 za odrasle
osobe koje inače ne bi bile prihvatljive zbog svoje dobi
 Primjer za “Bolje” je seoski “Job bus” kojim putuje tim koji
posjećuje sela da bi seljacima direktno i na licu mjesta dao
priliku za omanji trening ili savjetovanje
 Primjer za “Brže” uključuje mogućnost promptne reakcije
na industrijske promjene, kao što su primjerice upravo
otvorena radna mjesta u lokalnoj tvornici
P | J| R
C O N SU LTI N G
ESF – naučene lekcije
ESF mora imati naglasak na najniže vještine zato jer je to
područje u kojemu tržište podbaci – jednom kada se prođe
ta donja granica, tržište ima tendenciju raditi bolje, a time
i takva osoba lakše pronađe posao
Sustav koji ima konkurentnost (dakle pozivi za dostavu
projektnih prijedloga), iako ima značajan niz mjerila,
svejedno može dovesti do izbiranja polaznika (“cherry
picking”) koje je lakše dovesti do cilja (i smjestiti na tržište
rada), na štetu onih kojima ja ta pomoć potrebnija
P | J| R
C O N SU LTI N G
Pitanja?
P | J| R
C O N SU LTI N G
Napomena
Projekt je financiran
sredstvima Europske unije
Delegacija Europske unije
U Hrvatskoj
Tel: 01 4896 500
Fax: 01 4896 555
Europska komisija je izvršno tijelo EU.
Europska unija se sastoji od 27 država
članica koje su odlučile postepeno povezati
svoje znanje, resurse i sudbine. Zajedno,
tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50
godina, izgradile su zonu stabilnosti,
demokracije i održivog razvoja, i pri tome
očuvale kulturalnu raznolikost, toleranciju i
osobne slobode. Europska unija je
posvećena dijeljenju svojih postignuća i
svojih vrijednosti sa zemljama i narodima
izvan vlastitih granica.
P | J| R
C O N SU LTI N G
Hvala na pažnji !
Ana Fresl, stručnjak za EU projekte
Projekt Jednako Razvoj d.o.o.
Tel: 091 505 1793
www.pjr.hr
E-mail: [email protected]
P | J| R
C O N SU LTI N G

similar documents