Fizicka.geologija.10

Report
SNIJEG I LED
Ledenjak Pasterze, ispod Grossglocknera; snimila: Dialma Fažo
SNIJEG - FIRN - LEDENJAČKI LED
- voda kristalizira u heksagonskom sustavu
- SNIJEG je male gustoće - reducira se međuprostor - deformacije i
istiskivanje zraka - kompakcija - rekristalizacija snijega - srastanje i formiranje
grudica 2-5 mm - FIRN - nastavlja se rekristalizacija - kristali se spajaju i
nastaje LEDENJAČKI LED (kristali od nekoliko dm3)
pretvaranje “svježe
napadalog” snijega u firn i
ledenjački led
- za ovaj proces potrebno je
vrijeme (kompakcija - dani,
firn - godine)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
neke karakteristike leda:
- led je krt samo pri atmosferskom tlaku; pri povećanju tlaka postaje plastičan
- kad dostigne kritičnu debljinu (od 18 m) led počinje gravitacijski klizati i postaje
ledenjak
- plastično tečenje - uzrokuje stalne deformacije - odgovor na pritisak
- primarni način kretanja
zona krtog leda
zona plastičnog leda
klizanje
tečenje
kretanje ledenjaka kombinacijom plastičnog
tečenja i klizanja
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
Područja koja su danas (zadnjih 10.000 godina) prekrivena ledom
10% sveukupnog kopna je pod ledom
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
ukupni volumen danas prisutnog leda na Zemlji: 28 - 35 mil. km3
POJAVNI OBLICI LEDA NA ZEMLJI
LEDENJACI (DOLINSKI, PLANINSKI, CIRKNI, VISEĆI…)
LEDENI POKROVI (Antarktik/a i Grenland)
LEDENI ŠELFOVI (oko Antarktika, stvara se od ledenjaka)
LEDENE KAPE (polarne, subpolarne)
LEDENE SANTE (pokrivaju Arktički ocean) sante - smrznuta morska
voda - ledene ploče 0.5 - 2(3)m
LEDENI BREGOVI -1/9 vani
- veliki blokovi leda - nakon otkidanja rotiraju za 1800 i
nastavljaju putovanje morem; na površini ne nose
stijene, jer nakon rotacije one padaju u more
LEDENJACI
TIPOVI LEDENJAKA
razlikuju se dva osnovna tipa: DOLINSKE LEDENJAKE i LEDENE POKROVE
(kontinentalni ledenjaci)
DOLINSKI LEDENJACI - smješteni u dolinama između planina, često kao
povezani sustav planinskih dolina
- pokreću se, klize s većih prema manjim
visinama
- relativno su mali u odnosu na ledene
pokrove (npr. Beringov ledenjak, Aljaska 200 km dug; Salmonov ledenjak, Kanada 500 m debljine)
veliki dolinski ledenjak, Aljaska
vidljiv sustav od nekoliko manjih ledenjaka u pozadini
(kao “pritoke”)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
LEDENI POKROVI (Inland Eis)
(kontinentalni ledenjaci)
- pokrivaju velika područja (do 50.000 km2) i nisu ograničeni topografijom kao
dolinski ledenjaci
- kreću se u svim smjerovima od središta akumulacije
- prisutni su na dva područja - Antarktik i Grenland, debljina leda iznosi i do
3.000 m u središnjem dijelu
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
Antarktik
www.crystalinks.com/antarctica.html
ledeni pokrov Antarktika
polarni ledeni pokrovi
ledene sante prekrivaju Arktički ocean
Arktik - led 1979
earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/...
www.crystalinks.com/antarctica.html
ANTARKTIK/A
Arktik - led 2003
LEDENE KAPE
- ledenjačke doline i ledeni pokrovi razlikuju se po veličini i smještaju, a
varijeteti između njih nazivaju se LEDENE KAPE
- slični ledenim pokrovima, ali su manjih dimenzija, površine (npr. Penny
ledena kapa na otoku Baffin, Kanada - 6.000 km2)
- neke ledene kape su nastale rastom ledenjačkih dolina, a mogu biti gotovo
ravni (ravni tereni - neki otoci Kanadskog Arktika i Island)
www.bouletfermat.com/.../canada_circa_1900/
Baffin Island, Kanadski Arktik
L E D E NJ A C I
“ponašanje ledenjaka”
- odnos nakupljanja (akumulacije) i otapanja (otjecanja) leda
- gornji dio ledenjaka - zona akumulacije - površina trajno pokrivena ledom
- donji dio - zona otapanja (otjecanja) - dolazi do gubitaka uslijed otapanja, isparavanja
- na kraju zime - ledenjak pokriven s akumulacijom sezonskog snijega proljeće i ljeto - otapanje
- visina do koje doseže otapanje snijega i leda granica firna (FIRN LIMIT) - definira zonu
akumulacije i zonu otapanja; varira
ispod granice snijega, led i snijeg se
gube tijekom sezone otapanja, a u
zoni akumulacije iznad te granice
dodan je novi firn ledenjaku tijekom
zime (padanjem snijega)
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
a) gubitak u zoni otapanja podjednak prinosu u zoni
akumulacije - ledenjak miruje (stalan, nepomičan)
b) prinos nadmašuje gubitak - ledenjak napreduje
c) gubitak nadmašuje prinos - ledenjak se povlači iako se
“tečenje”, kretanje nastavlja
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
KRETANJE (“tečenje”) LEDENJAKA
- kretanje ledenjaka - uslijed gravitacije, težine - nekoliko mm/dan do 15 m/dan
- gornji dio ledenjaka - veći volumen leda, strmija padina - brže kretanje od
donjeg dijela - led iz viših dijelova nadopunjuje led
“izgubljen” otapanjem u nižim dijelovima
- kretanje leda ovisi i o temperaturi (godišnja doba, klima) - temperatura blizu točke
otapanja - brže kretanje!
brzina kretanja varira horizontalno i vertikalno;
brzina je najveća na površini ledenjaka u njegovom
središtu
(duljina strelica je proporcionalna brzini)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
brzina kretanja varira unutar samog ledenjaka
- središnji dio se kreće brže od bokova (kao kod tekućica!)
- površina se kreće brže od baznog dijela
dvije bušotine u ledu s pokretljivim cijevima - promjena oblika i
položaja cijevi mjerena je periodički
rezultat: u bazi cijev se pokreće baznim klizanjem (ledenjak klizi po
podlozi, stijenama - pritiskom ledenjaka o podlogu stvara se tanki
film vode (otopljenog leda) - otpor klizanju - donji dio cijevi se naginje
- ukazuje na veliki pritisak mase ledenjaka iznad čega je brzina
kretanja veća
- ova pojava -uzrokovana plastičnim tečenjem leda (plastičnom
prirodom leda)
- zona krutog leda (pri vrhu) - led se kreće pasivno (na plastičnom
tečenju leda ispod) - cijev se ne savija
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
pukotine, raspukline u ledu
- ledenjak se kreće različitom brzinom duž svoje duljine - ovisi o promjeni nagiba
(ustrmljenost terena) - niz “stepenica”
- prijelaz preko strmine je brži - gornja zona krutog leda ne pokazuje mogućnost
“istezanja” kao niži dijelovi koji teku plastično - kruti led puca uslijed napetosti i
nastaju pukotine (“crevasses”)
- pukotine nastaju i kada ledenjak povija oko prepreke (teče brže na vanjskim
stranama zavoja - kao tekućice!)
pukotine na vanjskoj strani
zavoja
pukotine
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):
Physical Geology
zatvaranje pukotina na ravnom dijelu
usporava, sile kompresije
zatvaraju pukotine
pukotine
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
Mount Logan, Youkon Territory, Kanada
teoretski ne mogu biti dublje od 40 m (najveća debljina zone krutog leda)
- vrlo duga, strma padina bez usporavanja - led se kala u komade
šiljastog oblika i blokove, nastaju kaotične pukotine - urušavanje
leda/ledenjaka (ICE FALL)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
pukotine i urušavanje ledenjaka, Aljaska
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
urušavanje leda u peruanskim Andama
KRETANJE LEDENIH POKROVA
- kao dolinski ledenjaci, ali kreću se od središnjeg povišenog područja na niže
prema rubu ledenog pokrova
snijeg
planine izviruju iznad
površine leda
ledeni brijeg
kretanje leda
čvrsta stijena/kopno
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
- gotovo sav ledeni pokrov Antarktika je zona akumulacije - otapanje zauzima malo područje
- led leži preko niskog kopna s nekoliko planinskih lanaca - dolinski ledenjaci!
kretanje Antarktičkog ledenog pokrova - većinom plastično tečenje iako je
prisutno i bazno klizanje, zona krutog leda gotovo je zanemariva
led ni u središtu ledenog pokrova nije deblji od 2.700 m
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
Južni pol - kretanje ledenog pokrova nosi sa sobom
oznaku pola udaljujući je od pravog Južnog pola do kojeg
su ljudi stigli 1956. g.
LEDENJAČKA (GLACIJALNA) EROZIJA
- led/ledenjaci svojim kretanjem, tečenjem svojom masom i brzinom
razara stjenovitu podlogu
- bazno kretanje pri dnu ledenjaka - abradira stijene, otopljeni led/voda
ulazi u pukotine - smrzavanje - usitnjavanje stijena - kidanje i uklapanje
fragmenata u ledenjak koji se kreće - fragmenti se vučenjem mrve,
drobe (deblji ledenjak - veći pritisak na stijene); zaobljavanje, poliranje
- na dnu nekadašnjih ledenjačkih dolina mogu se pronaći:
uglačane/polirane površine - uslijed dugotrajnog pritiska
ledenjaka u pokretu na podlogu
ledenjačke brazde/strije - struganjem materijala koji ledenjak
vuče po dnu
komčići (mutonirane stijene) - otporniji dijelovi stijena koje
preostaju nakon erozije
odroni - masovno trošenje - ledeni klinovi lome stjenovite hrptove i klifove
stijene su vučene
uz dno ledenjaka
voda ulazi u pukotine, smrzava se
i fragmenti stijena se kidaju
uslijed kretanja ledenjaka
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
strije i polirane stijene u južnoj Australiji uzrokovane glacijacijom (oledbom) u
gornjem paleozoiku
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
polirani kvarcit, Michigen, SAD
strije na bazaltu, Devil’s Postpile National
Monument, Kalifornija, SAD
LAVINE - masovni gravitacijski tokovi snijega, ponekad mješavine
snijega i leda, a ponekad i stijena.
- nastaju na preopterećenim strmim padinama - na stari snijega
nataloži se desetak centimetara novog snijega, ali mogu nastati i
odlamanjem gromade razlomljenog leda
- pokreću se - niz padinu klizne ploča novog snijega ispod koje se
nalazi film vode (otapanjem starog snijega) - snježna ploča se
raspada u masu rahlog snijega - mjehurići zraka zaostalog u
snijegu naglo ekspandiraju
podržava lavinu u kretanju, smanjuje
trenje s podlogom
lavina , Mount Logan, Yukon Territory, Kanada
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
LEDENJAČKI RELJEFNI OBLICI
erozijski i taložni
EROZIJSKI RELJEFNI OBLICI
LEDENJAČKE DOLINE - prepoznatljivog oblika - slovo U (udoline)
(doline s tekućicama - slovo V)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
ledenjačka dolina oblika slova U, Beartooth
Mountains, Wyoming-Montana, SAD
ledenjačka dolina u obliku slova U, Bohinjsko jezero, Slovenija
snimio: M. Juračić
VISEĆE DOLINE - nalaze se uz glavnu dolinu (kao pritoka!), na višem je
nivou (visini), imaju strmu stepenicu
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
viseća dolina, Yosemite National
Park, California, SAD, snimio: C.C.
Plummer
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
www.bonusround.com/book4-6/book4-6part3.html
viseća dolina, Milford Sound
Glacier National Park. Flathead County, Montana
CIRK ili KRNICA - obrubljeno udubljenje, urezano u planinama; mjesto gdje se
nalazi početak ledenjaka (“glava” ledenjaka)
- “polukružna stepenica” u kojoj su smješteni snježnici (višemanje trajne nakupine snijega i leda)
- mjesta sa siparištima
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
cirk, Mt. Whitney, California, SAD
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
cirk s malim ledenjakom, Canadian Rocky Mt.;
snimio: C.C. Plummer
hopeeternal.wordpress.com/.../
home.att.net/~stacy.bender/Thumbnails_WY.html
Wyoming, SAD
cirk
Cirque de Navacelles, Francuska
HORN (TRN) - nastaje erozijskim procesima koji proširuju cirk oblikujući oštar
vrh karakterističan za ledenjački planinski reljef
- oštar vrh nastao prilikom urezivanja cirka u planinu
Matterhorn (4.478 m) u Švicarskoj - dobro poznati “horn”
GREBEN (ARÊTE) - oštri grebeni koji odjeljuju susjedne glacijalne doline
- nastali urezivanjem ledenjaka
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
SLIKA 12.22
greben sličan nožu između ledenjaka - areta, California, SAD
greben, peruanske Ande; odvajaju dva ledenjaka
(vide se u donjem dijelu slike); snimio: C.C. Plummer
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
erozijski ledenjački oblici
a) prije oledbe
b) tijekom maksimuma oledbe
c) nakon oledbe
horn (trn)
greben
cirk
odrezane
uzvisine
viseća
dolina
U - ledenjačka
dolina
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
FJORD
- ledenjaci mogu dospjeti mnogo dalje od točke taljenja leda - led svojom
masom hladi okoliš u koji dolazi - mogu doći do morske razine produbljuje i stvara svoju dolinu i ispod razine mora - otapanjem leda voda
potapa dolinu - FJORDOVI (Skandinavija - dubine do 700 m)
Geirangerfjorden, fjord u Norveškoj
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
TALOŽNI RELJEFNI OBLICI
- erozijom leda i ledenjaka - uglati fragmenti stijena (relativno kratak transport),
nesortirani, različitih dimenzija (od sitnih do velikih blokova) - “debris”
(kršje)
- nesortirani i neuslojeni materijal transportira i taloži ledenjak - TILL (tilit)
(stijena koja nastaje taloženjem nakon otapanja leda iz morene)
blokovi
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
nesortirani debris (kršje), till, Peru;
pogled niz ledenjak; jezero uz krajnju
morenu koja predstavlja branu
MORENA - “tijelo” / oblik kojim se till (tilit) transportira kao i oblik koji nastaje
nakon topljenja ledenjaka
razlikuju se:
BOČNA MORENA - na bokovima ledenjaka - till koji izgleda kao
greben, a nalazi se duž bočnih strana ledenjaka
SREDIŠNJA MORENA - nastaje pri spajanju više ledenjaka
(“pritoke”) kao izdužen greben; kada se spaja više ledenjaka - više
središnjih morena
bočna morena
bočna morena
središnja
morena
središnja
morena
podinska
morena
materijal transportiran i taložen duž rubova dolinskog ledenjaka je bočna morena;
kad se spoje dvije lateralne morene nastaje središnja morena
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
središnje morene u ledenjačkoj dolini, Yukon Territory, Kanada
ČEONA MORENA - na kraju, čelu
ledenjaka; kad ledenjak miruje - “greben”
na kraju ledenjaka, kad se pokrene,
pokrene i čeonu morenu (“guraju”)
bočna morena
središnja morena
čeone morene
može biti: krajnja - najdalje je stigla;
recesijska (recessional) nastala pri uzmicanju
(otapanju) ledenjaka
PODINSKA MORENA - nastala pri
topljenju leda kada se istaloži na dno
nošeni debris - tanki izduženi slojevi
tilita
kraj
ledenjaka
recesijska
morena
podinska
morena
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
krajnja
morena
krajnja
morena
podinska
morena
postanak čeone morene
recesijska
morena
podinska
morena
a) postanak čeone morene
b) ledenjak se povlači (otapa), krajnja morena se stabilizira u
novom položaju, a nova se taloži
c) čeone morene opisane kao krajnje i recesijske morene
ovisno o njihovom relativnom položaju u odnosu na ledenjak
koji ih stvara
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
krajnja
morena
podinska
morena
čeone morene, bočne morene
na stani jezera Wallowa,
Oregon, SAD;
jezero je uz branu koja
predstavlja jednu od niza
recesijskih morena;
snimio: D.A. Rahm (Rahm memorial
Collection, Western Washington
University)
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
ERATIČKI BLOKOVI - ledom transportirani blokovi, “doneseni i ostavljeni”
- ako im se ne može pronaći u blizini stijena kojoj pripadaju ledenjak!
- ukazuju na smjer kretanja ledenjaka
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
eratički blok, Montana, SAD
www.colby.edu/geology/ PineoRidge.html
Pineo Ridge, Washington County (eastern Maine),
DRUMLINI - relativno malih dimenzija, mogu biti u velikom broju, strmih strana,
orijentirani u smjeru ledenjaka
- uglavnom nakupine šljunka
- vjerojatno nastali kad novi ledenjak preoblikuje i preuredi tilit ostavljen
pri prethodnom povlačenju ledenjaka
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
drumlini, Washington, SAD
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
izduženi brežuljci - drumlini, Antrim County, Michigan, SAD;
snimio: B.M.C. Pope
www.geol.umd.edu/~jmerck/geol100/lectures/36.html
drumlin, Plymouth, Massachusetts
ESKERI - nastaju u zoni otapanja
- izdužena, niska tijela neobičnog oblika - povijaju
- dobro sortirani sediment, kosa slojevitost
- taložen u “prolazima” unutar ili ispod ledenjaka gdje dolazi do miješanja
sedimenta i vode (otopljenog leda) - teče ispod i izvan leda
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
esker, Washington, SAD; snimio: D.A. Rahm
KAME - površinske morene - humci stijena koji zaostaju povlačenjem ledenjaka
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
kame, Grenland
KOTLIĆI (KETTLE) - voda (otopljeni led) oblikuje sedimente duž strana i na
kraju ledenjaka koji se povlači
- blokovi leda koji zaostaju povlačenjem leda mogu biti
okružene sedimentima - led se otapa - nastaje jezero
(kettle lakes)
- česti na srednjem zapadu SAD
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
kotlić, Yukon Territory, Kanada
sedimentom
ispunjene
depresije
tijekom oledbe
nakon oledbe
drumlini
esker
kame
čeona
morena
čeona
morena
zona
otapanja
blokovi zaostali
povlačenjem
ledenjaka
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
kotlići (kettle)
LEDENJAČKA JEZERA
- oblikuju se u depresijama nastalim ledenjačkom erozijom
- ledenjački sedimenti - brana - jezero nastaje između ledenjaka koji se povlači
(otapa) i morene (brana)
- varve - karakteristične za ledenjačka jezera
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001):
Physical Geology
www.digg.com/travel_places/Beautiful_Lake_in_...
Canadian Rockies
varve iz glacijalnih jezera; svaki par
(tamni i svijetli sloj) - jedna godina
- procesi vezani uz kretanje leda na zemlji oblikovali su reljef, istaložili
sedimente i stvorili sedimentna tijela
- značaj se očituje i u činjenici da je tijekom geološke prošlosti na Zemlji
led bio mnogo rasprostranjeniji no što je danas
- pleistocen - ledenjaci su pokrivali velike dijelove kontinenata sjeverne hemisfere
flowerslove.110mb.com/index.php?l=Last_Glacia...
www.hi.is/~oi/quaternary_geology.htm
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
- četiri stadija postanka Velikih jezera (Great Lakes) koji su prvotno nastali kao
ledenjačka jezera: pri povlačenju ledenjaka/leda prema sjeveru, jezerski bazeni su
se punili vodom (otopljenim ledom)
- točkasta (tanka) linija pokazuje današnju obalnu liniju jezera
UZROCI OLEDBI
- oledbe ovise o klimatskim promjenama
- cikličnost ledeno - međuledeno doba (glacijal - interglacijal)
- periodi oledbe prepoznati u geološkim zapisima - prva oledba zabilježena u
donjem proterozoiku, krajem proterozoika, ordovicij, karbon-perm, kvartar
- dugotrajne klimatske promjene vjerojatno povezane s aktivnošću tektonike
ploča - pomicanjem ploča kontinenti dolaze prema višim geografskim širinama
gdje egzistiraju ledenjaci
- kolizija ploča dovodi do izdizanja uzvisina iznad morske razine promjene strujanja u atmosferi i oceanima - klimatske promjene!
- ciklusi - tisuće - desetci tisuća god.
MILANKOVIĆEVA TEORIJA
tri parametra Zemljine orbite:
1. orbitalna ekscentričnost - odstupanje Zemljine orbite oko Sunca od gotovo
kružnog oblika pa do eliptičnog - oko 100.000 god. - to odgovara 20
klimatskih ciklusa toplo - hladno koji su se dogodili u pleistocenu
2. kut između Zemljine osi i pravca okomitog na ravninu ekliptike - pomiče se za 1.50
od svoje prave vrijednosti 23.50 tijekom 41.000 god.
3. precesija ekvinocija - uzrokuje položaj ekvinocija (ravnodnevica) i solsticija
(suncostaja) - pomicanje oko Zemljine orbitalne ekliptike u ciklusu od
23.000 god.
- kontinuirane promjene ova tri parametra rezultiraju količinom Sunčeve energije
koja dolazi na bilo koju geogr. širinu koja varira tijekom vremena
- Milanković je predložio, a mnogi prihvatili da je međusobno djelovanje ova tri
parametra pokretački mehanizam za ledena - međuledena doba (glacijal interglacijal) u pleistocenu
a) Zemljina orbita varira od gotovo kružnog
oblika prema elipsi i opet natrag u otprilike
100.000 god.
b) Zemlja se okreće oko svoje osi koja je
nagnuta prema ravnini ekliptike za 23.50;
Zemljina os se polako kreće oblikujući konusnu
stazu prema Svemiru
c) današnja Zemlja je najbliža Suncu u siječnju
(zima na sjevernoj hemisferi)
d) uvjeti za otprilike 11.000 god., kao rezultat
precesije, Zemlja će biti bliže Suncu u srpnju
(danas ljeto u sjevernoj hemisferi)
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

similar documents