Prehrambene potrebe tijekom trudnoće

Report
Ginekologija i porodiljstvo
Doc.dr.sc. Vajdana Tomić
Fakultet zdravstvenih studija
Studij sestrinstva
Mostar, 19.11.2012.
Ginekologija i opstetricija/porodiljstvo je jedna
od kliničkih grana medicine koja se bavi
proučavanjem funkcije spolnih organa žene,
ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti te
trudnoćom i porođajem.
Literatura
Šimunić, V. i sur.: Ginekologija. Zagreb:
Medicinska biblioteka,2001.
2. Dražančić,A. i sur.: Porodništvo.
Zagreb:Medicinska knjiga,1999.
3. Šimić, S. i sur.: Ginekologija i opstetricija, akutna i
urgentna stanja. Sarajevo: Müller, 2003.
4. Šimić, S. i sur.: Ginekologija i perinatologija.
Mostar: Müller, 2005.
1.
ŽENSKI SPOLNI ORGANI
VANJSKI
(vulva ili stidnica)

Venerin brijeg

velike i male usne

dražica ili clitoris

predvorje rodnice sa
žlijezdama
UNUTARNJI

rodnica

maternica

jajovodi

jajnici
Jajnik (ovarium)


Spolna žlijezda građena od
vezivnog tkiva i jajnih stanica
fiziološka uloga je periodičko
otpuštanje jajne stanice
(oogeneza) i stvaranje
steroidnih hormona-estradiola,
progesterona i androgena
Maternica (uterus)




šupalj, neparan kruškolik
organ, spljošten sagitalno,
vrhom okrenut prema dolje
gornji prošireni dio je trup ili
tijelo (corpus)
suženi dio (isthmus)
najdonji dio ili vrat (cervix)
Fiziologija ženskih spolnih organa
Menstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus organiziran je tako da:
 Stvori i ponudi kvalitetnu jajnu stanicu za
oplodnju
 Pripremi jajovode za transport gameta
 Pripremi endometrij za implantaciju
Menstruacijski ciklus (MC)
Tri su razine u regulaciji menstruacijskog ciklusa:
1. hipotalamus i hipofiza
2. Jajnik(ovarij)-gametogeneza i stvaranje
spolnih hormona
3. Maternica (uterus)-promjene vrata
maternice i endometrija
Osovina hipotalamus i hipofiza

Hipotalamus nadzire lučenje hormona
hipofize inhibicijskim i oslobađajućim
hormonima (inhibiting and releasing hormones)
Osovina hipotalamus i hipofiza
TRH –hormon koji oslobađa tireotropin
 GnRH- hormon koji oslobađa gonadotropine
 PIH-hormon koji inhibira prolaktin

Hipofiza
Adenohipofiza (prednji režanj) luči:
- folikul stimulirajući hormon (FSH)
- luteinizirajući hormon (LH)
- prolaktin (PRL)
- ostali hormoni: TSH, GH, ACTH
 Neurohipofiza (stražnji režanj) luči:
- antidiuretički hormon (ADH) ili vazopresin
- oksitocin

Jajnik (ovarij)
U novorođenčeta 300.000-400.000
primordijalnih jajnih stanica
 U vrijeme puberteta 30.000 (porast FSH i
LH→primarni folikuli)
 14.dan ciklusa skok FSH i LH →Graafov
folikul koji prska i oslobađa se oocita

Hormoni jajnika
-gestageni (progesteron)
-estrogeni (estron i estradiol)
-androgeni (androstendion i testosteron)
Menstruacijski ciklus
Oplodnja (fertilizacija)
je ulazak jednog spermija u jajnu stanicu, tj.
spajanje gameta (spolnih stanica)
 Gamete nastaju mejozom (redukcijskom
diobom)
 Od stanice majke (2n=46 broj kromosoma)
mejozom nastaju 4 stanice kćeri s haploidnim
br.kromosoma (n=23 br.kromosoma)

Kromosomi i geni




Kromosomi su dugi lanci deoksiribonukleinske kiseline
(DNK) duž kojih su raspoređeni geni, nositelji nasljeđa
Genski lokus-točno određeno mjesto na kromosomu za
određeni gen
Spolni kromosomi (X i Y)
Y kromosom sadrži gen koji potiče razvoj muških
osobina i tako je odgovoran za muški spol djeteta
Kariotip/kariogram
Kariotip je kromosomski komplet jednog čovjeka,
odnosno skup svih kromosoma iz jedne jezgre
 Kariogram je slikoviti prikaz kariotipa (slika
kromosoma poredanih po veličini)

Kromosomopatije
poremećaji broja i strukture kromosoma
 Najčešća kromosomopatija je Down sy,
47,+21 (1:600), potom Sy Klinefelter, 47XXY
(1:700), Sy Turner,45X (1:1500), Patau sy,
47,+13 i Edwards sy, 47, +18
 Humana citogenetika se bavi istraživanjem
čovjekovih kromosoma.

Dijagnosticiranje kromosomopatija u
trudnoći

UZV markeri-najpouzdaniji je nuhalni nabor
(70% točnost), mjeri se od 10-14 tj. trudnoće+
HCG i PAPP=kombinirani probir(90% točnost)
Invazivna prenatalna dijagnostika
kromosomopatija
Biopsija ili aspiracija korion frondozuma
 Rana amniocenteza (rACZ) (aspiracija pl.vode)
 Kordocenteza (aspiracija krvi iz pupkovine)

Geni su, dakle, dijelovi/odsječci dvostrukog lanca
DNK
 Genotip je ukupno nasljeđe jedinke tj. skup svih
gena nekog organizma
 Fenotip-sva mjerljiva morfološka i fiziološka
svojstva organizma nastala kao rezultat djelovanja
genotipa i okoline (npr.tjelesna visina)

Mutacije su greške u procesu replikacije DNK,
mogu utjecati na fenotip organizma
 Mutageni
1. kemijski (pesticidi, insekticidi.., konzervansi,
aditivi, zaslađivači, SO2, CO2, CO, NO2)
2. fizički mutageni (niska i visoka temp., UV
zračenje, jonizirajuće zračenje:X, gama)
3. biološki mutageni (virusi)

Zigota
Zigota je stanica koja nastaje oplodnjom,
spajanjem dviju stanica (spermij i oocita) koje
imaju polovičan (haploidan ili n=23) broj
kromosoma u jednu diploidnu stanicu (2n=46).
 Zigota sadrži DNK majke i oca

Razvitak oplođene jajne stanice
24 h nakon oplodnje od jednostanične zigote
nastaje dvostanični zametak
 mitoze→ nakon 2 dana 6-8 blastomera
(totipotentne stanice)
 72-100 h morula (16-32 blastomere)
 6 dana od ovulacije blastocista →implantacija

Implantacija
Embrij
Zametak od oplodnje do kraja 8.tjedna
trudnoće kada završava organogeneza
 Embriologija je znanost koja proučava zametke

Embrij
Preimplantacijski embrij (od prve mitotičke
diobe zigote do blastociste)
 Preimplantacijska genetska dijagnostika
 Preembrijske matične stanice za terapijske i
istraživačke svrhe
 Ogromne akademske i znanstvene dobrobiti, ali
i brojne pravne, religijske i bioetičke dileme

Fertilitet
Učestalost rađanja u ukupnom ženskom
stanovništvu u fertilnoj (generativnoj) dobi
života (između 15 i 49 godina) na
određenom području. Razlikujemo ukupan
(broj živorođene i mrtvorođene djece) i
efektivan fertilitet (broj živorođene djece)
Curić Z., Curić B. (1999) Školski geografski leksikon HGD, Zagreb
Dijagnoza trudnoće
Nesigurni znaci trudnoće (mučnina, povraćanje…)
 Vjerojatni znaci trudnoće (promjene na spolnim organima

žene kao što je povećanje maternice, izostanak menstruacije)

Sigurni znaci trudnoće (UZ vidljiv fetus, KČS, palpabilni
dijelovi i pokreti ploda, b-HCG pozitivan u urinu ili venskoj krvi)
Rana dijagnoza trudnoće




Anamneza
Klinički pregled
Laboratorijske pretrage (β-HCG)
Ultrazvučni pregled (UZV)
Anamneza


izostanak menstruacije (Amenorrhea)
Subjektivno stanje: mučnine, povraćanje, gadljivost na
hranu, gubitak teka, razdražljivost, nesanica, učestalo
mokrenje, opstipacija, hipersalivacija…


Pregledom u spekulima nađe se obilan bjelkast
vaginalni iscjedak zbog utjecaja progesterona
(hormona trudnoće) i lividnost rodnice i vrata
maternice
Bimanualnim palpacijskim pregledom nađe se
povećana, mekana maternica
Laboratorijska dijagnoza rane
trudnoće



Humani korionski gonadotropin (hCG) proizvodi
posteljično tkivo
Urin test trudnoće otkriva hCG u mokraći trudnice i
pozitivan je već 1. dan izostanka menstruacije
hCG iz venske krvi pozitivan je već 1. dan implantacije
zametka (već nakon 20. dana ciklusa)
Humani korionski gonadotropin
(hCG)


udvostručenje koncentacije hCG-a za 48 h u normalnoj
trudnoći zbog čega se na 2. dan prati dinamika
njegovog porasta
dinamika porasta hCG-a izuzetno važna kod sumnje na
izvanmaterničnu trudnoću, naime koncentracija raste,
ali ne dvostruko za 48h kao kod uredne trudnoće u
maternici
Ultrazvučni pregled u ranoj
trudnoći


Transvaginalni ultrazvuk (TVUZ)
S 5 tj. trudnoće gestacijska vrećica/GV= 5mm, povećava se 12mm na dan
UZV pregledi u normalnoj
trudnoći-optimalno 3
1. UZV pregled u ranoj trudnoći do 12. tjedna
2. UZV pregled od 18.-22. tj.trudnoće
3. UZV pregled od 32.-36. tj.trudnoće
Pretrage pri prvom trudničkom
pregledu






Izmjeriti krvni tlak (RR), tjelesnu masu (TM) i tj. visinu
(TV)
Odrediti KG, Rh, HBsAg (Hepatitis B surface antigen)
Rutinski lab.nalazi (KKS, Fe, urea, kreatinin, GUK,
urin)
Test po Papanicolaou (PAPA), ako unatrag godinu
dana nije rađen
Planirati prehranu, obaviti pregled zuba
Planirati genetičko savjetovanje trudnicama > 35 godina
ili s opterećenom obiteljskom anamnezom na genetske
bolesti
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće




Temeljno načelo zdrave prehrane u trudnoći:
osigurati potrebne zalihe vitamina i minerala te
izbjegavati gomilanje masnoća i šećera!
Dogma: trudnica treba količinski jesti za dvoje
Jesti za dvoje ne znači jesti dvostruko više, već
dvostruko bolje!
Potreba je povećana ili je na gornjoj granici potreba
prije trudnoće (300 kcal)
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće




Prehrana utječe na zdravstveni status pojedinca
U trudnoći je značaj prehrane još veći
Razdoblje intenzivnog rasta i razvoja fetusa sa
specifičnim potrebama za hranjivim tvarima
Skladan rast i razvoj djeteta uvjetovan opskrbom
svim potrebnim hranjivim tvarima
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće


Optimalna prehrana → uredan tijek i ishod
trudnoće
Neprimjerena (nedovoljna ili prekomjerna)
prehrana nepovoljno utječe na novorođenče
(dugoročni rizici: srčane bolesti, dijabetes, CVI)
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće



Prehrana majke u vrijeme začeća važnija od
prehrane u III trimestru
Najkritičnije razdoblje jest između 3. i 8. tj.
nakon začeća, kada nastupaju učestale diobe
stanice→ embriogeneza i organogeneza
Pothranjenost u ranom razvoju može imati
nepopravljive negativne posljedice
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće



posebne prehrambene potrebe i zahtjevi
Potreba unošenja tzv. esencijalnih tvari za rast
i razvoj: vitamina, minerala, esencijalnih AK
Potreba je povećana ili je na gornjoj granici
potreba prije trudnoće (individualiziranje prema
BMI prije trudnoće)
Važnost pravilne prehrane tijekom
trudnoće



Nipošto ne znači neumjeren, nekontroliran unos
vitamina i minerala i potpuno izbacivanje masti i
ugljikohidrata
Produljena stanja
hipervitaminoze→poremećaji s negativnim
utjecajem na rast i razvoj djeteta
Masti imaju nezamjenjivu ulogu u razvoju
mozga

Trudnoća je dinamično anaboličko stanje (posebno prva
polovica)

Sve promjene su pod djelovanjem hormona, prvenstveno
humanog placentnog laktogena i progesterona -mijenjaju
osjetljivost na inzulin i iskorištavanje glukoze

U trudnoći nakon 12-satnog gladovanja tijekom noći u
krvi je niska glukoza natašte, nizak alanin, povišeni su
ketoni i slobodne masne kiseline
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće





Raznovrsnost
Bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini i
minerali
mlijeko i mliječni proizvodi→bjelančevina,vit.
B12 i kalcija
Svježe povrće (mahunarke)→bjelančevine, Fe…
Vaga – pokazatelj kvalitete prehrane
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće



Bjelančevine su najvažniji građevni materijal za
stanice, tkiva i organe
Ugljikohidrati daju energiju za rast
Masti daju dugoročnu energiju za rast, te su
presudne za razvoj i rad djetetova mozga
 Najvažnije
hranjive tvari za trudnice
 Preporuča se da trudnice konzumiraju 60g
bjelančevina na dan
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće



Bjelančevine su građene od AK (4 obroka)
Neke AK unose se samo hranom-esencijalne
AK (valin, leucin, izoleucin, fenilalanin…)
Esencijalne AK namiruju se uglavnom iz
namirnica životinjskog porijekla (meso, riba, jaja,
mlijeko i mliječni proizvodi) i od nekih
namirnica biljnog porijekla (grah, leća, soja)
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće



Najveću biološku vrijednost imaju bjelančevine
majčinog mlijeka i jaja-biološka iskoristljivost
100%
Dnevne potrebe u trudnoći iznose
≥60g/dnevno
Visokorizične trudnoće 75-100g dnevno→4x
dnevno jesti hranu bogatu bjelančevinama
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće




Hrana s vit. C: dvaput dnevno
Vit.C ili askorbinska kiselina topljiv u vodi, prisutan u
svježem voću i povrću (šipak, trešnja, crni ribizl,
naranče, mandarine, limun, lisnato povrće, paprika,
kupus, rajčica…)→svježe i nekuhano
Najjači antioksidans među vitaminima topljivim u vodi
Organizam ga ne može skladištiti te je svježa opskrba
potrebna svaki dan
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće



Hrana s kalcijem: četiri obroka dnevno
Najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu (9001200g, od čega 99% u koštanom sustavu)
Sudjeluje u mnogim vitalnim procesima:
osifikacija kosti, kontraktilnost
poprečnoprugaste i glatke muskulature,
regulacija propusnosti stanične membrane,
zgrušavanje krvi
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće




4 obroka s kalcijem dnevno= 800mg kalcija
Tijekom trudnoće potrebe rastu na 1200mg
kalcija dnevno
prirodni izvori kalcija: mlijeko i mliječni
proizvodi, neke alge, zob, brokoli, bademi,
špinat, soja, orah, suhe šljive
Vegetarijanstvo ili nepodnošljivost mliječnog
šećera→osigurati dnevni unos kalcija dopunom
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće





Mahunarke i cjelovite žitarice: ≥5 obroka dnev.
Cjelovite žitarice: zob, cijela zrna pšenice, raž,
ječam, kukuruz, riža, soja …
Složeni ugljikohidrati i vitamini B skupine
B vit. nužni za pravilan razvitak fetusa
Znatne količine minerala u tragovima (cink,
selen, magnezij)
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće



50-60% ukupne energije u organizmu namiri se
iz ugljikohidrata
Namirnice biljnog podrijetla su najvažniji izvor
Probavljivi (škrob i šećeri) i neprobavljivi (biljna
vlakna-celuloza/hemiceluloza)ugljikohidrati
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće






Hrana bogata željezom: obilno dnevno!
Ukupna količina željeza u organizmu 4-5 g
Sastavni dio hemoglobina, mioglobina, važnih
enzima(citokromi, katalaze, peroksidaze)
Osnovna uloga: dotok kisika živim stanicama
Prirodni izvori: jetrica, tuna, oštrige, soja, bundeva, zob,
grašak, kvasac, smokva
U trudnoći je potreba za željezom veća nego ikad u
životu (kvalitetna prehrana+dopuna)
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće






Masti-koncentrirani izvor energije (1g=9kcal)
unos masti 25-30% ukupne energetske vrijednosti (10%
životinjskog-zasićene)
Omogućuju apsorpciju vit. topivih u mastima (A, D, E i
K)
Fosfolipidi u staničnim membranama svih stanica u
organizmu
Izbacivanje masti iz ishrane: OPASNO!
sinteza steroidnih hormona iz kolesterola
Pravilna prehrana tijekom trudnoće





Ravnomjeran raspored obroka tijekom dana
Izbjegavati dulje periode gladovanja
Doručkovati dovoljno!
Ne zaboraviti male užine!
Međuobrok osigurava kontinuitet u priljevu
hranjivih tvari djetetu
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće




Temelj zdrave prehrane čine kruh i žitarice
Voće i povrće bitan izvor vitamina, minerala
i vlakana, preporučuje se sezonsko i svježe
Mliječni proizvodi, meso, riba su izvor
životinjskih proteina, minerala i vitamina.
Važan je način i sigurnost spravljanja jela
Prehrambene potrebe tijekom
trudnoće


Izbjegavati prerađene namirnice: kekse, kolače,
bombone, gazirana pića (visokokalorična hrana,
siromašna hranjivim tvarima)
Pri planiranju trudnoće i u trudnoći izbjegavati
meke i zrele sireve, sirovo i nedovoljno kuhano i
sušeno meso i sirova jaja
Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini
Energetske potrebe trudnice tijekom trudnoće, u
usporedbi s potrebama prije trudnoće,
povećavaju se za 300 kcal dnevno (sa 20002200 kcal/dan na 2300-2500 kcal/dan, ovisno o
konstituciji i tjelesnoj aktivnosti trudnice)
 Jedna banana ili čaša obranog mlijeka sadrži
100 kcal!

Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini

Dnevna energetska potreba tijekom trudnoće
( oko 2300 kcal):
- 250 kcal metabolizmom bjelančevina (polovica
bjelančevina treba biti animalnog porijekla)
- 700 kcal metabolizmom masti
- 1400 kcal metabolizmom ugljikohidrata
Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini



1g bjelančevina/1g ugljikohidrata→4,2 kcal
Sagorijevanjem 1g masti →9 kcal
Porast potreba u kalorijama tijekom trudnoće:
I trimestar oko 200 kcal/dan
II/III trimestar oko 300 kcal/dan
Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini



Postupno dobivanje na težini:
- I trim. od 450g do 680g mj. (1,3-2kg/3mj.)
- II trim. od 230g do 340g tj. (1-1,5kg/mj.)
- III trim. od 340 do 450g tj. (1,4-1,8kg/mj.)
Individualiziranje ovisno o konstituciji i tjelesnoj
aktivnosti
Optimalni prirast TT od 7kg do 12kg
Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini



Optimalan prirast u II i III trimestru:
300-500g tjedno/1,2-2kg mjesečno
Vagati se u isto doba dana i isto odjevena
Redovito mjerenje TT→ primjerenost prehrane
tijekom trudnoće
Prehrambene potrebe i procjena
prirasta na težini



Višak kg prije trudnoće (pretilost)→manji unos
kalorija od propisanog
Pothranjena i trudnica adolescentica trebaju više
kalorija od prosjeka
Višeplodne trudnoće →za svaki od plodova
potrebno dodati 300 kcal/dan
Prehrana trudnice s pojačanim
prirastom tjelesne težine



Prekomjerni dobitak na težini povećava rizik za
komplikacije trudnoće i porođaja ali i za
dugoročne komplikacije djeteta (pretilost, DM)
Birati namirnice s manje masti, bogate
bjelančevinama i vitaminima
Prekomjerni prirast ili gubitak TT tijekom
trudnoće zahtjeva dg. obradu i isključivanje
metaboličkih bolesti
Prehrana trudnice sa smanjenim
prirastom tjelesne težine



Premali unos kalorija →usporenje rasta i razvoja
djeteta
Premali dobitak na težini korigirati većim
unosom kalorija→obrano mlijeko zamijeniti s
punomasnim
Uvesti dodatni obrok masti-koncentrirane
kalorije iz visoko masne hrane mogu pomoći u
dobivanju na težini
Vegetarijanstvo u trudnoći



Sve popularnija i prihvaćenija (religijski, etički ili
zdravstveni razlozi)
Nizak unos zasićenih masti i kolesterola
(prevencija bolesti srca i krvnih žila)
Pravilno isplanirana i uravnotežena
vegetarijanska prehrana nije prepreka željenoj
trudnoći
Vegetarijanstvo u trudnoći



Lakto-ovo-vegetarijanke (osim žitarica, voća i
povrća dovoljno bjelančevina unose mlijekom i
jajima)
Soja i grah nadomjestak bjelančevina životinjskih
bjelančevina
Uravnotežiti prehranu
Pravilna prehrana u trudnoći
Da li je u trudnoći nužno uzimati
vitaminske tablete?
Dijagnostičke metode u ginekologiji
i opstetriciji








Anamneza
Opći, ginekološki i opstetrički pregled
Papanicolau (PAPA) test
UZ dijagnostika
Kolposkopija i biopsija
Kardiotokografija (CTG).
Laboratorijske pretrage
Rentgenska (Rtg) dijagnostika
Ginekološka anamneza
Koja će pitanja ginekološka anamneza
sadržavati umnogome zavisi od dobi bolesnice.
Tako ćemo pitanje o načinu kontracepcije
svakako izostaviti kod žene u senijumu ili
pitanja o menstruacijskom ciklusu kod
djevojčice koja još ne menstruira.
Ginekološka anamneza
menarha (menarche)
 menstruacijski ciklus (MC)
 dismenoreja (dysmenorrhea)
 datum posljednje menstruacije (Z.M.)
 premenstruacijski simptomi (PMS)
 način kontracepcije
 prethodne trudnoće i porođaji (P-1..,
Ab.sp./artef)

Ginekološka anamneza






Menarha (menarche) - prva menstruacija u životu
Normalni menstruacijski ciklus (MC) traje prosječno 28
dana
Ovulacijski ciklus može trajati od 21 do 35 dana
MC < 21 dan ili >35 dana nije ovulacijski.
Menstruacijsko krvarenje normalno traje od 3 do 7
dana.
Prisustvo ugrušaka u menstruacijskoj krvi klinički je
znak obilnog krvarenja (normalni gubitak m. krvi je od
10 do 80 ml)
Ginekološka anamneza


Relativno pouzdan pokazatelj obilnosti menstruacijskog
krvarenja je broj upotrijebljenih predložaka ili tampona
(1 predložak/1h govori za obilnije krvarenje)
Dismenoreja (dysmenorrhoea) je bol u maloj zdjelici i u
leđima koja se javlja prilikom menstruacije:
1. primarna ili esencijalna (nije povezana s patološkim
procesima)
2. sekundarna (endometrioza, polipi endometrija,
adenomioza…)
Ginekološka anamneza


Premenstruacijski simptomi (više od 100) ciklički se
javljaju neposredno prije menstruacije, mogu ozbiljno
ugrožavati kvalitetu života i definiraju se kao
premenstruacijski sindrom (PMS)
Najčešći simptomi PMS-a su: napetost dojki,
glavobolja, pojačano znojenje, akne, konstipacija, te
psihički simptomi (depresija, agresivnost, promjena
ponašanja, pojačana osjetljivost).
Ginekološka anamneza



Važan dio ginekološke anamneze je uzimanje podataka
o prijašnjim trudnoćama (normalnim i patološkim)
žene koje često dolaze zbog spolnih infekcija (spolno
prenosive bolesti/SPB)- uzeti podatke o spolnome
životu i partneru radi njegova liječenja
važno je imati na umu primjenu lijekova:
kontracepcijska sredstva i hormonska nadomjesna
terapija, može uzrokovati niz sekundarnih promjena i
tegoba.
Ginekološki pregled
Ginekološki pregled na ginekološkome stolu, u
ležećem položaju, s nogama u abdukciji
 Započinje inspekcijom vanjskog spolovila
 Važno je uočiti svaku promjenu vanjskog
spolovila, dlakavost, veličinu dražice, izgled
himena (dobi žene?)
 Nakon inspekcije vanjskog spolovila slijedi
pregled u spekulima i bimanualni pregled.

Spekulum
Uzimanje obriska za PAPA test
(Papanicolaou obrisak)
Kolposkopija i biopsija
Kardiotokografija (CTG)

Dijagnostička metoda kojom se istodobno
snima rad fetalnog srca i kontrakcije uterusa
Psihofizička priprema trudnica




Edukacija kroz predavanja-teme o trudnoći (rast
i razvoj fetusa, prehrana u trudnoći, porođajna
doba, carski rez…)
Vježbe
Obilazak rađaonice i odsjeka babinjača
Upoznavanje s osobljem rodilišta
Priprema započinje krajem VII
mj.trudnoće
Program rada u psihofizičkoj
pripremi trudnica
1. vježbe za poboljšanje cirkulacije
2. vježbe za poboljšanje mobilnosti zdjeličnih
zglobova i jačanje mišića
3. vježbe relaksacije
4. vježbe disanja


Vježbe potiču prilagodbu organizma na “drugo stanje”,
olakšavaju porođaj, u babinju ubrzavaju involutivne
procese genitalnih organa i uspostavu funkcije trbušnih
mišića i mišića dna zdjelice.
Vježbe za jačanje mišića dna zdjelice značajne su u
prevenciji descenzusa i prolapsa genitalnih organa
Vježbe za poboljšanje cirkulacije
Vježbe za stopala trudnice
- forsirana supinacija i pronacija
- dorzalna i plantarna fleksija i ekstenzija prstiju
Vježbe za povećanje mobilnosti
zdjeličnih zglobova



Ležeći položaj uz max fleksiju natkoljenica, te abdukciju
uz fleksiju koljena (leđa i bok)
“Turski sjed”-povećanje mobilnosti zglobova kuka i
odmaranje trudnice, lumbalna lordoza izbrisana, a
stomak je u krilu trudnice
Četvoronožni položaj (stav mačke ili kamile)
preporučuje se i nakon porođaja
Vježbe relaksacije-opuštanja
Opća relaksacija-trudnicu učimo kako da
relaksira cjelokupni lokomotorni
sustav→povoljno utječe na psihički i fizički
oporavak
 Djelomična ili parcijalna relaksacija-dio tijela vrši
pokret (fleksija ruku), a drugi se opušta (noge)

Vježbe disanja




1.porođajno doba-u vrijeme kontrakcije abdominalno
disanje bez apneje, s dvostruko dužim ekspirijem
Kod dužih i jačih kontrakcija-površno disanje ili
dahtanje ili tzv. “pseće disanje”, dužina ekspirija i
inspirija ista
2. porođajno doba ili doba izgona-trbušno disanje s
apneom
Napon liči na akt defekacije-kad ga prepozna da ga
usmjeri u pravcu mikcije
Trudnicu savjetovati da nastavi s vježbanjem
nakon porođaja, naročito vježbe za cirkulaciju i
postupno jačanje leđnih/trbušnih mišića te
vježbe jačanja mišića zdjeličnog dna.
Cilj psihofizičke pripreme je omogućiti
prirodni porođaj koji protiče sa značajno
manjim komplikacijama u odnosu na
porođaj carskim rezom!
Anamneza menstruacijskog ciklusa






Normalni menstruacijski ciklus (MC) traje prosječno 28 dana
Menstruacijsko krvarenje normalno traje od 3 do 7 dana.
Ovulacijski ciklus može trajati od 21 do 35 dana
MC < 21 dan ili >35 dana nije ovulacijski.
Prisustvo ugrušaka u menstruacijskoj krvi klinički je znak obilnog
krvarenja (normalni gubitak m. krvi je od 10 do 80 ml)
Relativno pouzdan pokazatelj obilnosti menstruacijskog
krvarenja je broj upotrijebljenih predložaka ili tampona (1
predložak/1h govori za obilnije krvarenje)
Premenstruacijski simptomi (PMS)


Premenstruacijski simptomi (više od 100) ciklički se
javljaju neposredno prije menstruacije, mogu ozbiljno
ugrožavati kvalitetu života i definiraju se kao
premenstruacijski sindrom (PMS)
Najčešći simptomi PMS-a su: napetost dojki,
glavobolja, pojačano znojenje, akne, konstipacija, te
psihički simptomi (depresija, agresivnost, promjena
ponašanja, pojačana osjetljivost).
Dismenoreja

Dismenoreja (dysmenorrhoea) je bolna
menstruacija-bol u maloj zdjelici i u leđima
1. primarna-nije povezana s patološkim
procesima, višak prostagladina?Th: OHK, NAR
2. sekundarna (endometrioza, polipi
endometrija, adenomioza, miomi, upale)
Nepravilnosti krvarenja iz maternice,
uključujući i menstracijsko






Hypermenorrhea – obilno menstruacijsko krvarenje
(miom, endometrioza, polip, upala)
Menorrhagia – produženo menstruacijsko krvarenje (> 7
dana)
Intermenstruacijsko krvarenje-ovulacijsko
Premenstruacijsko krvarenje-insufic.Ž.T,
Postmenstruacijsko krvarenje-upala ili perzist.Ž.T.
Polimenoreja (Polymenorrhea) <21dan i oligomenoreja
(Oligomenorrhea) >35 dana
Nepravilnosti krvarenja iz maternice
Patogeneza disfunkcijskog krvarenja-folikul ne
ovulira, nema žutog tijela, nastavi rasti u
folikulinsku/“vodenu” cistu
 Menstruacija kasni 2-3 tj., potom uslijedi
krvarenje koje traje 2-3 tj.

-
Metrorrhagia iuvenilis (juvenilno krvarenje)
Metrorrhagia climacterica (klimakterično krvarenje)
Amenoreja-izostanak
menstruacijskog krvarenja
1.Primarna (> 16 god.)→obrada
2. Sekundarna
- fiziološka u trudnoći, laktaciji i
postmenopauzi (menopauza=Z.M. u životu)
- disfunkcijske (CAH, hipo i hipertireoza)
- organske
Menopauza
Posljednje fiziološko krvarenje maternice koje
nastupa oko 51. godine života
 Razdoblje nakon menopauze je
postmenopauza, a oboje potvrdimo naknadno
ako krvarenje nije nastupilo zadnjih godinu
dana, pod uvjetom da žena nije trudna, da ne
doji i da ne uzima lijekove koji utječu na MC.
 Prerana menopauza (m. praecox < 40.god.)
 Kasna menopauza (m. tarda > 55. god.)

Centralne amenoreje
Psihogene amenoreje (emocionalni šok, anorexia
nervosa, gubitak težine, pretilost)
 Amenoreja galaktoreja(Tm prolaktinom,
lijekovi,trauma glave, Ca bronha)
 Hipofizne disfunkcijske i organske amenoreje
(primarni manjak gonadotropina FSH i LH,
postpartalna nekroza hipofize-M.Sheehan, Tm i
upale)

Periferne amenoreje
Ovarijske amenoreje (hipoplazija ovarija,
menopausis praecox < 40 g., Tm i upale)
 Uterine amenoreje (aplazija maternice-Sy Kuster
Rokitansky, atresio cavi uteri zbog upala/Tbc i
kiretaža/Sy Ascherman)
 Lažna amenoreja (Hymen imperforatus)

Kontracepcija (lat. protiv začeća)


Sprječavanje nastanka neželjene trudnoće
Prema načinu djelovanja metode kontracepcije dijelimo
na:
- prirodne metode
- barijerna sredstva
- hormonske metode
- maternične uloške
- kirurške metode
- postkoitalna zaštita
Prirodne kontracepcijske metode
Kalendarske metode se temelje na računanju
plodnih dana (3-5 dana prije i poslije ovulacije
izbjegavati spolni odnos)
 Temperaturna metoda- temp. za oko 1ºC viša
na dan ovulacije, u odnosu na ostale dane
 Metoda sluzi (Billings)
 Prekinuti snošaj ili Coitus interuptus
 Prirodne metode su nepouzdane (50-60%
sigurnost zaštite)

Barijerna kontracepcijska sredstva
Prednost-zaštita od spolno prenosivih infekcija
 Dijafragme/cervikalne kapice, kondomi

Hormonske kontracepcijske metode
Kontracepcijske ili “anti-baby pilule” su
kombinirane od sintetskog estrogena i
progestagena (Diane 35, Logest, Yasmin, Yaz)
- pilula samo s progestagenom
 Najsigurnija metoda s pouzdanošću od 97-99%
 Neželjene pojave: tromboembolija, debljanje,
glavobolja, mučnina, povraćanje, rizik za Ca
dojke?

Kontracepcijski unutarmaternični
ulošci
Unutarmaternični uložak (bakrena spirala)
 Unutarmaternični sustav (MIRENA) (sigurnost
98-99%)

Kirurške metode
Sterilizacija muškarca-vazektomija odnosno
presijecanje sjemenovoda, ne utječe na seksualnu
potenciju
 sterilizacija žene- podvezivanje jajovoda
 Najdjelotvornije (sigurnost >99%), trajne, ali
ireverzibilne metode
 Vazektomija je sigurnija metoda, s manje rizika u
odnosu na podvezivanjen jajovoda

Postkoitalna zaštita
Hitna kontracepcija (pilula za dan poslije)
 Mora se uzeti unutar 72 h nakon nezaštićenog
spolnog odnosa
 Kao redovito sredstvo kontracepcije nije
dovoljno učinkovita

Neplodnost (Sterilitas)
Nemogućnost ostvarenja trudnoće nakon 1
godine redovitih seksualnih odnosa
 Uzroci: 1/3 žena, 1/3 muškarac i 1/3
kombinirani muški i ženski čimbenici
 Ispitivanje bračne neplodnosti treba započeti
ispitivanjem sterilnosti muškarcaSpermatogram je jednostavna i neagresivna
metoda pregleda sperme

Uzroci ženske neplodnosti




Ovarijalni čimbenici (anovulacije):sindrom
policističnih jajnika (PCOS), stres, dijete, atletska
naprezanja dovode do hormonalnog disbalansa i
poremećaja menstruacijskog ciklusa.
Problem s ovulacijama je najčešći ženski uzrok
neplodnosti!
Metode ispitivanja ovulacije: mjerenje BT, analiza
cervikalne sluzi, analiza pljuvačke (baby may be), analiza
hormona, UZV praćenje rasta folikula i ovulacije
Liječenje: stimulacija ovulacije prema različitim
protokolima
Uzroci ženske neplodnosti
Cervikalni čimbenici-utvrđuju se pregledom
cervikalne sluzi nakon odnosa (postkoitalni
test)
 Imunološka nepodudarnost
 Liječenje: intrauterina inseminacija (IUI)-u
uterus se plasira kateter kroz koji se ubrizgavaju
spermatozoidi

Uzroci ženske neplodnosti
Neprolaznost jajovoda ili tubarni čimbenici
 Najčešći uzroci: upale, endometrioza ili
prethodne operacije zbog tubarne trudnoće
 Dijagnostika: histerosalpingografija (HSG)ubrizgavanje kontrastnog sredstva u uterus i
rendgen-snimka čitave zdjelice, sono-HSGUZV ispitivanje prolaznosti jajovoda
 Laparoskopija

Metode asistirane reprodukcije
(MAR)
Intrauterina inseminacija (IUI)
 Intratubarna inseminacija (ITI)
 Izvantjelesna oplodnja i prijenos embrija u
uterus (In vitro fertilisatio-IVF/ET)
 IVF je najuspješnija metoda u liječenju tubarnog
steriliteta
 Kod vrlo malog broja spermatozoida primjenjuje
se mikroinjekcija spermija u jajnu stanicu
(intracytoplasmic sperm injection- ICSI)

Endometrioza
Rast endometrija izvan materišta (jajnici, rektum,
m.mjehur, peritoneum), što uzrokuje bol,
iregularna krvarenja i neplodnost.
 “retrogradna menstruacija”, genetska (6x),
imunosna teorija etiologije endometrioze
 Krvarenja u maloj zdjelici rezultiraju
adhezijama/priraslicama između jajnika i
jajovoda što dovodi do zatvaranja abdominalnih
ušća jajovoda i do neplodnosti/steriliteta

Endometrijalne stanice unutar jajnika
dovode do stvaranja cističnih tvorbi koje su
zbog cikličnih krvarenja ispunjene krvlju- to su
endometriomi ili “čokoladne ciste”.
 U 25 do 30% slučajeva je uzrok steriliteta
 Simptomi su vezani za menstruacijsko razdoblje
 UZV dijagnostika, potvrda laparoskopijom
(lpsc) koja ujedno i terapija-operativna.

Zdjelična upalna bolest
(Pelvic inflammatory disease /PID)





Upala gornjeg dijela spolnog sustava žene
Ascendentno širenje mikroorganizama (najčešće uzročnici
spolno prenosivih bolesti) najčešće u vrijeme menstruacije
Najčešća u spolno aktivnih žena <25 godina
Izrazito rijetka u spolno neaktivnih
Čimbenici rizika:rani početak seksualne aktivnosti,
promiskuitet, menstruacija, unutarmaternični uložak (IUD),
stanje jače otvorenosti cervikalnoga kanala poput porođaja,
babinja i pobačaja te transcervikalne manipulacije (kiretaža,
biopsija endometrija, histerosalpingografija, histeroskopija)
Zdjelična upalna bolest (PID)



Čest je uzrok steriliteta, infertiliteta (nemogućnost
iznošenja živog i za život sposobnog djeteta), kronične
zdjelične boli i ektopične trudnoće
Endometritis- najčešći uzročnici:klamidija, razni
anaerobi (peptostreptokok, bakterioides, prevotela),
gonokoki, mikoplazme i E.coli
Povišena temperatura, bol u donjem trbuhu,
leukocitoza te obilan sukrvavi ili purulentni iscjedak
tipična je klinička slika endometritisa.
Zdjelična upalna bolest (PID)



klamidijska infekcija gornjega dijela spolnoga sustava
zove se tiha ili prikrivena, iako ostavlja teške posljedice
koje rezultiraju neplodnošću, tubarnom trudnoćom ili
kroničnom zdjeličnom boli
dijagnoza endometritisa potvrđuje se dokazom
specifičnog uzročnika putem mikrobiološke analize
vaginalnog ili cervikalnog obriska, endometrijske
biopsije, ispirka Douglasova prostora pribavljenog
laparoskopijom.
Liječenje endometritisa je sistemsko antibiotsko.
Upala jajovoda/salpingitis ili
adneksitis




Uzročnici jednaki kao kod endometritisa
Pyosalpinx- upalni eksudat se pretvara u gnoj koji se
nakuplja u terminalno zatvorenome jajovodu
Saniranjem upalnog procesa, gnojni sadržaj pretvara se
u transudat koji ostaje u trajno zatvorenome jajovodu
(hydrosalpinx)
Neliječeni ili neodgovarajuće liječeni salpingitis prelazi u
kronični, koji za posljedicu ima okluziju jajovoda i
priraslice u zdjelici što uzrokuje kronične tegobe kao
što su sindrom zdjelične boli i neplodnost
Ektopična (ET) ili izvanmaternična
trudnoća





Implantacija zametka izvan materišta
(endometrija)
98% u jajovodu (graviditas tubaria )
0,25-1,4% svih trudnoća, kod MPO 2-4%
4x češća nakon preboljelog salpingitisa
Chlamydia trachomatis (PID subkliničkog
tijeka) 2x povećava rizik
Čimbenici rizika ET





Makro i mikrokirurški zahvati na jajovodima
(RR=20.0)
Već operirana ektopična trudnoća (RR=10.0)
3 do 4% kod korisnica unutarmaterničnih
uložaka
Pušenje
Promiskuitet, rani početak spolnog života,
ponavljani artef.ab. (spolno prenosive bolesti)
Klinička slika ET
Klasični trijas simptoma (u 6. ili 7.tj.trudnoće):
 Bol u donjem trbuhu
 Vaginalno krvarenje
 Amenoreja
Liječenje ET
Konzervativno
 Medikamentozno (metotreksat-citostatik)
 Operativno (laparoskopija je metoda izbora)
 Laparotomija u slučaju hemoragičnog šoka

Krvarenje u ranoj trudnoći



Ektopična ili izvanmaternična trudnoća
Gestacijska trofoblastična bolest
Pobačaj
Gestacijska trofoblastična bolest




GTB- od benigne hidatidozne mole ili grozdaste
potajnice do koriokarcinoma
makroskopski posteljica poput riblje ikre ili
grozda (grozdasta potajnica-mola hydatidosa)
Rizične su žene > 35 g., s prethodnom
molarnom trudnoćom
Izrazito visok humani korionski gonadotropin
(HCG)
Spontani pobačaj
Je nevoljno završenje trudnoće prije navršenih
22 tj. trudnoće ili je plod mase < 500g
 Habitualni pobačaj (HP) je uzastopni gubitak ≥
2 trudnoće
 Nakon prethodna 3 spontana pobačaja
vjerojatnost gubitka iduće trudnoće je 30-40%

Uzroci spontanog pobačaja








Anomalije zametka
Genske anomalije
Imunosni poremećaji
Anomalije maternice
Endokrinopatije
Trombofilije
Okolišni čimbenici
U oko 50% spontanih pobačaja.uzrok nije moguće
utvrditi
Kromosomopatije i genopatije


Kromosomopatije su uzrok 70% ranih spontanih
pobačaja i 3% mrtvorođenih
Najčešće kromosompatije kod habitualnih
pobačaja su: autosomne trisomije i poliploidija
Anomalije maternice



Male anomalije mogu jako remetiti iznošenje trudnoće
(pregrada maternice ili septum uteri, dvoroga maternica ili
uterus bicornis)?
Stečene deformacije maternice: adhezije i miomi
Insuficijencija materničnoga vrata (pobačaji >14 tj.)
Endokrinopatije




DM tip 1 ili 2 (povišen HbA1c -2x češći pobačaj)
Subklinička hipotireoza (određivanjeTSH i fT4)
PCOS (20-40%): hiperandrogenemija, LH i rezistencija
na inzulin
Hiperprolaktinemija
Trombofilije



Poremećaj hemostatičkih faktora zgrušavanja u smislu
pogodovanja zgrušavanju krvi (faktor V Leiden,
manjak proteina C i S…)
Tromboza arterija posteljice
Testovi na prirođenu trombofiliju rade se u
citogenetskom laboratoriju
Infekcije





Ureaplasma urealyticum
Listeria monocytogenes
Toxoplasma gondii
Mycoplasma hominis
Neki virusi
Klinička slika
Svako krvarenje u trudnoći je patološki znak!
 Krvarenje i bolovi u donjem trbuhu
 Započeti pobačaj (abortus incipiens), pobačaj
u tijeku (abortus in tractu), nepotpuni pobačaj
(abortus incompletus) i potpuni pobačaj
(abortus completus)
 Prijeteći i započeti pobačaj uz živ plod je
smisleno liječiti (uspjeh izgledan u 50% žena)

Obrada nakon habitualnih pobačaja








< 35 g. nakon 2 sp.pobačaja, >35 g. već nakon 1 sp.p.
Anamneza, ginekološki i UZV pregled
HSG, sono-HSG, Hysc ili Lpsc za anomalije maternice
Kariogram supružnika (analiza genskih mutacija)
Testovi trombofilije
Bakteriološke pretrage vrata maternice
OGTT(oralni glukoza tolerans test), hormoni štitnjače
(TSH, T3 i T4)
Sindrom policističnih jajnika-UZV i Hormonski status
Hitna stanja u porodništvu
KRVARENJE U DRUGOJ POLOVICI TRUDNOĆE:
 Nepoznata 45%
 Abrupcija placente 30%
 Placenta praevia 20%
 Drugo 5%: cervikalni polip
Ca cerviksa
variks vagine
kolpitis
ruptura uterusa
Porođaj
Trudnoća traje 280 dana ili 40 tjedana od 1. dana
zadnje menstruacije ili 266 dana od koncepcije
 Porođaj s navršenih 37.tj. do 42. tj. je terminski
ili ročni
 Prijevremeni porođaj nastupa prije navršenih 37
tj. trudnoće, a nakon 22 tj. ( do 22 tj. pobačaj)

Prijevremeni porođaj
1.
2.
3.
Spontani prijevremeni porođaj (SPP)
Prijevremeno prsnuće vodenjaka (PRVP)
Jatrogeni- izborni prijevremeni porođaj
(medicinski indicirani PP zbog indikacije vezane za
majku ili dijete)
Javnozdravstveni značaj
prijevremenog porođaja

Prijevremeni porođaj (< 37 tj.) je uzrok:
75% ranih novorođenačkih smrti (0-6 dana)
 70% novorođenačkog pobola
 Dijete p.m. < 2500g ima 10 puta veći rizik za trajna
neurološka oštećenja
 2/3 djece s cerebralnom paralizom su prijevremeno
rođena

Cerebralna dječja kljenut (CDK)
(quadriplegia)
PRVO DOBA
DRUGO DOBA
TREĆE DOBA
Prvo porođajno doba ili doba
otvaranje maternice
Počinje ritmičkim kontrakcijama (javljaju se
svakih 3-6 minuta) koje otvaraju ušće maternice i
završava se potpunim otvaranjem tog ušća
 kod prvorotki traje 7-10 sati, a kod višerotki oko
4 sata

Drugo porođajno doba ili doba
izgona ploda
Počinje kada je ušće maternice potpuno
otvoreno
 Kritično doba za fetus zbog moguće kompresije
pupkovine
 Otvaranje anusa i izbočavanje perineuma znak
su da je prednjačeća česta (glava ili zadak) na
dnu zdjelice i da je vrijeme za tiskanje
 Obvezan CTG nadzor fetusa tijekom
2.porođajnog doba

Treće porođajno doba je porođaj
posteljice.





Započinje nakon porođaja ploda i završava porođajem posteljice
Moguće je već nakon porođaja ramena ploda ordinirati i.v.
uterotonike kako bi se skratilo doba porođaja posteljice i na taj
način smanjio gubitak krvi
Tek nakon što su pozitivni znakovi odlupljenja posteljice
započeti s njenim izgonom
Nakon što se posteljica porodi obvezan je detaljan pregled njene
cjelovitosti
Zaostali dio posteljice može uzrokovati teška krvarenja u 4.
porođajnom dobu, ali karakteristične komplikacije rezidue
placente (8-12. dan babinja)
Četvrto porođajno doba
Proces zatvaranja raskidanih krvnih žila (između
posteljice i maternice) i zaustavljanja krvarenja
 Traje oko 2 sata
 Vrijeme intenzivnog nadzora rodilje od strane
primalje zbog mogućih atoničkih krvarenja iz
maternice
 Primalja kontrolira visinu fundusa,
kontrahiranost uterusa i eventualna krvarenja iz
spolovila

PUERPERIJ (BABINJE)
 Razdoblje
od 6 tjedana nakon porođaja
Patologija babinja

ZAOSTALI DIJELOVI POSTELJICE
Dio posteljice prirastao za materište te je
onemogućeno zatvaranje krvnih žila, što za
posljedicu ima stalno krvarenje iz genitalnih
organa.
Puerperalne infekcije
Cystitis, pyelonephritis
 Puerperalni mastitis
 Puerperalni endometritis
 Adneksitis
 Tromboflebitis
 Puerperalna sepsa

Pregled komplikacija u trudnoći
Spontani i habitualni pobačaj
 Hitna stanja u trudnoći
 Višeplodne trudnoće
 Dijabetes i trudnoća
 Hipertenzija, Preeklampsija/eklampsija
 Prijevremeni porođaj

Hitna stanja u trudnoći





Simptomi:
- krvarenje (vaginalno, intrauterino,
intraabdominalno)
- bol
- poremećaj svijesti
- toničko-klonički grčevi
Placenta praevia
Abrupcija placente
Tromboembolijska bolest u trudnoći
Eklampsija
Gestacijski dijabetes
GDM je dijabetes koji se prvi put dijagnosticira
u trudnoći, s normalnom ili poremećenom
tolerancijom glukoze nakon poroda
 Povećana rezistencija tkiva na inzulin (DM tip2)
 Komplikacije: makrosomija (PM ≥ 4000g), češće
dovršavanje trudnoće carskim rezom,
neonatalna hipoglikemija i hiperbilirubinemija
 Dugoročni rizici za majku i dijete su obolijevanje
od DM tip 2 i pretilost

Hipertenzija,
preeklampsija/eklampsija
Klasifikacija Američkog društva ginekologa i
opstetričara
1. kronična hipertenzija
2. preeklampsija/eklampsija
3. preeklampsija superponirana na kroničnu
hipertenziju
4. gestacijska hipertenzija
Kronična hipertenzija je hipertenzija
(RR≥140/90 mmHg) dijagnosticirana prije
20.tjedna trudnoće ili perzistira 6 tj. nakon
porođaja
 Gestacijska hipertenzija se pojavljuje nakon 20
tj.bez bilo kojeg drugog poremećaja

Preeklampsija/eklampsija
- RR ≥140/90 mmHg u najmanje dva mjerenja
- proteinurija ≥300mg/L (nalaz urina:+/++..)
- hipertenzija + proteinurija (pojavljuju se nakon
20.tj.trudnoće)= preeklampsija
Eklampsija-pojava konvulzija u trudnice sa
znakovima preeklampsije! Klinička slika
gotovo identična grand mal epi napadaju.
Liječenje preeklampsije
Porođaj
 Antihipertenzivi
 Antikonvulzivi

Abrupcija placente




Prijevremeno odlupljivanje normalno nasjele posteljice
u drugoj polovici trudnoće ili tijekom porođaja
Češća kod trudnica s hipertenzijom
Simptomi i znaci: iznenadna bol u abdomenu,
usporediva s ubodom, tvrda maternica, krvarenje iz
rodnice, opsežnije odvajanje posteljice uzrokuje smrt
ploda zbog čega trudnica ne osjeća njegove pokrete
Ako je fetus živ, najčešće je indiciran hitni carski rez
Abrupcija placente
Placenta praevia



Placenta inserirana u donjem uterinom segmentu, ako
potpuno ili djelomično prekriva ušće maternice
uspješan porođaj je moguć samo carskim rezom
Krvarenje počinje s prvim kontrakcijama ili trudovima
Uzrok je za 20% krvarenja u drugoj polovici trudnoće i
najčešća je u višerotki (prethodne kiretaže)
Mortalitet majki
Smrtnost majki tijekom trudnoće, porođaja i
prvih 6 tjedana nakon porođaja, i to smrt
uzrokovana ili pogodovana bilo kojom
okolnošću koja je u svezi s trudnoćom ili njenim
završetkom.
 Izražava se brojem umrlih majki na 100 000
živorođenih ili na 100 000 majki ili na 1 mil.žena

Perinatalna smrtnost ili mortalitet
 Perinatalna
smrtnost je smrtnost djece s
navršenih 28 tj (1000g) i starijih u trudnoći,
porodu i prvih 6 dana dana nakon porođaja
 Izražava se na 1000 rođenih, odnosno u
promilima (npr. perinatalna smrtnost 5‰ znači
5 umrlih na 1000 rođenih)
Urinarna inkontinencija
Urinarna inkontinencija je otjecanje mokraće bez naše volje
Četiri su oblika inkontinencije:
1.Stres-inkontinencija je slabost zatvaranja mokraćnog mjehura i čini 60%
svih slučajeva urinarne inkontinencije
2. Urgentna inkontinencija je nestabilnost mišića m.mjehura često
uzrokovana upalom i
čini 20 do 30% slučajeva inkontinencija
3. Kombinacija ove dvije inkontinencije u 20% slučajeva
4. vezikovaginalne fistule su komunikacije između m.mjehura i vaginekomplikacije operativnog liječenja ili radioterapije
Stres inkontinencija
Mokraća nevoljno odilazi prilikom kašlja
 Obvezno uraditi urinokulturu x3 i liječiti
bakteriuriju, ako je ima
 Ženama u postmenopauzi ordinirati estrogene
lokalno
 Savjetovati Kegelove vježbe zdjelične
muskulature

Miomi –dobroćudne izrasline
glatkog mišićnog tkiva maternice
Preinvazivne promjene vrata
maternice ili prekanceroze



Cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), kao
preinvazivna promjena vrata maternice, je uglavnom
bolest žena reprodukcijske dobi.
U većini zemalja u patohistološkoj je upotrebi CIN
nazivlje s podjelom u tri stupnja: CIN 1, CIN 2 i CIN
3
Potvrđena je uzročno-posljedična veza između
infekcije određenim onkogenim tipovima HPV-a i
karcinoma vrata maternice, odnosno preinvazivnih
promjena koje mu prethode (CIN).
Dakle, infekcija nekim od HPV tipova visokog
onkogenog rizika (16, 18, 31, 33, 35, 45, 56,
58) snažan je neovisni čimbenik rizika kako za
razvoj karcinoma vrata maternice, tako i za
preinvazivne promjene koje mu prethode. Kako
je HPV infekcija spolno prenosiva bolest,
rizično spolno ponašanje je ključni čimbenik
rizika za nastanak CIN-ova.
Preinvazivne promjene vrata maternice (CIN I,
CIN II i CIN III) obično su asimptomatske i
običnim pregledom u spekulima se ne mogu
vidjeti. Otkrivaju se uglavnom rutinskim
citološkim probirom-PAPA testom i
kolposkopskim pregledom. Liječenje CIN-a
provodimo uglavnom kirurškim metodama koje
se provode ambulantno ili tijekom
hospitalizacije (konizacija).
Uzimanje obriska za PAPA test
(Papanicolaou obrisak)
Karcinom vrata maternice
Poznat uzrok (onkogeni tipovi HPV-a)
 3. po učestalosti genitalni karcinom, najčešće se
pojavljuje kod žena između 40. i 55.god.života
 Neodgovorno seksualno ponašanje→HPV je
spolno prenosiva infekcija
 Mogućnosti primarne prevencije→ HPV cjepivo
 Sekundarna prevencija → PAPA test

Carcinoma in situ-karcinomske stanice su u
površinskom epitelu, nisu prošle dublje u tkivo
vrata maternice
 Konizacija je dijagnostička i terapijska metoda
 Patohistološka analiza konusa pokaže da
karcinomske stanice nisu u dublje u tkivu i
potvrdi dijagnozu Ca in situ, a zahvatom se
uklone karcinomske stanice u cjelosti, što
također pokaže PHD nalaz.

Klinički stadij bolesti, koji je važan za odabir
liječenja i prognozu, određujemo na temelju:
ultrazvučnog pregleda zdjelice i trbuha (stanje
bubrega i jetre), cistoskopije (prodor u mokraćni
mjehur), infuzijske urografije (opstrukcijske
uropatije), rektosigmoidoskopije (prodor u
debelo crijevo), kompjuterizirane tomografije
(CT) ili magnetne rezonancije (MRI) zdjelice i
abdomena, rentgenske snimke pluća i
scintigrafije skeleta.
Liječenje raka vrata maternice može biti:
kirurško, zračenjem, kemoterapijom i
kombinirano. Izbor liječenja ovisi o kliničkoj
procjeni stadija bolesti, ali i o stavu institucije
(algoritam ili postupnik) u kojoj se liječenje
provodi.
Otkriće uzročno-posljedične povezanosti trajne
infekcije onkogenim tipovima HPV-a (HPV16 i
18) i karcinoma vrata maternice, za što je
dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu u
2008.godini prof. Zur Hauzenu iz Heidelberga,
potaklo je daljnja istraživanja koja su rezultirala
proizvodnjom cjepiva protiv HPV infekcije. To
sada znači jedinstvenu mogućnost primarne
prevencije jednog karcinoma u ljudskom
organizmu.
Rak endometrija
Najčešće se javlja u postmenopauzalnih žena.
Preko 85% slučajeva otkrije se u žena nakon
navršene pedesete godine života, a svega 2,1-5%
u žena mlađih od 40 godina. U većini razvijenih
zemalja karcinom endometrija je najčešći
malignom ženskih spolnih organa.
Čimbenici rizika za razvoj ovog karcinoma su:
pretilost, hipertenzija, šećerna bolest, bolesti
jetre, hormonski aktivni tumori jajnika i
primjena vanjskih estrogena.
Osnovna klinička značajka raka endometrija je
abnormalno vaginalno krvarenje koje se
pojavi u ranijim stadijima bolesti. Kod svakog
krvarenja u postmenopauzi obvezno je isključiti
karcinom endometrija.
Dijagnostički postupnik: uzimanje anamneze,
klinički ginekološki pregled, PAPA test,
ultrazvuk, frakcionirana kiretaža.
Dijagnoza raka endometrija postavlja se na
temelju histološke obrade materijala dobivenog
frakcioniranom kiretažom ili nekom od metoda
biopsije endometrija.
Liječenje raka endometrija je prvenstveno
operativno (histerektomija s obostranom
adneksektomijom).
Limfadenektomija u ginekologiji
Ingvinalna limfadenektomija kod raka stidnice
 zdjelicna limfadenektomija kod raka vrata
maternice, endometrija i jajnika
 Limfna drenaza u sklopu lijecenja i rehabilitacije

Procjena vitalnosti novorođenčeta
Od 1952.god. Apgar-index ili score ili ocjena
 Virginia Apgar, anesteziologinja
 Ocjene 0-2 / Apgar zbroj 0-10
 Pet parametara: boja kože, disanje, srčana
akcija, tonus mišića i refleksni odgovor na
nadražaj kateterom kojim se aspirira sadržaj iz
dišnih putova
 Ocjenjivanje nakon 1. i 5. min nakon porođaja

Procjena vitalnosti (Apgar ocjena)



Apgar ocjena od 8 do 10→vitalno novorođenče koje
se smješta uz majku ili u prostor za zdravu djecu
Apgar ocjena od 4 do 7 upućuje na blagu do umjerenu
asfiksiju (nedostatak kisika) zbog čega je novoođenčetu
potreban kisik preko maske ili u inkubatoru
Apgar oc. od 0 do 3 govori za tešku asfiksiju,
reanimacija novorođenčeta, po uspostavljanju vitalnih
funkcija premještaj u JINS (respirator)
Apgar ocjena: 10/10

similar documents