Francuska - Osnovna škola don Lovre Katića

Report
Francuska
izrada: K. Blagojević, mag. bibl.
suradnja: N. Botica, prof. hrvatskog jezika
M. Čerina, uč. geografije - mentorica
F. Modrić, prof. povijesti
OŠ don Lovre Katića, Solin, 2012.
Francuska
• Godina ulaska u EU: 1951./52., zemlja
osnivačica
• Političko uređenje : republika
• Glavni grad : Pariz
• Površina: 550 000 km²
• Broj stanovnika: 65 350 000
• Valuta: euro
• Službeni jezik: francuski
Nastanak i ime
• Granice današnje Francuske podudaraju se s
drevnom Galijom u kojoj su živjeli Gali ili Kelti. Prema
galskom tj. keltskom plemenu Parisijci ime je dobio
Pariz, glavni i najveći grad Francuske.
• Galiju su osvojili Rimljani u 1. st. p. n. e. pa su Gali
usvojili romanski jezik i kulturu.
• Ime Francuska potječe od naziva Franak, množina:
Franci. Franci su bili germansko pleme, odnosno
skupina plemena. Oni su u 5. st. okončali vlast Rima
nad Galijom.
• U Francuskoj se dakle prožimaju keltski, romanski i
germanski utjecaji (uz baskijske na krajnjem
jugozapadu).
Najveća po površini
• Francuska je površinom
najveća zemlja EU-a.
• Francuska je i najveća
zemlja Europe ako njezinoj
površini pribrojimo
prekomorske pokrajine:
Gvadalupu, Francusku
Gvajanau, Martinik, Majote
i Réunion.
• Prekomorske pokrajine i
zemlje bivše su francuske
kolonije.
Francuskoj još uvijek pripadaju takozvane prekomorske zemlje: Nova
Kaledonija, Francuska Polinezija, Tahiti, Saint-Pierre-et-Miquelon, Wallis i
Futuna te nekoliko manjih čestica oko Južnog pola.
Raznoliki reljef i klima
• Od obale i plaža pa preko
brežuljaka i rijeka do visokih
Alpi i Pirineja – u Francuskoj
se mogu naći sve vrste
krajolika.
• Mont Blanc u Alpama dugo je
smatran za najviši vrh Europe
(iako nije ni među prvih pet).
Klima je općenito umjerena, s tri
regionalne inačice:
vlažno i nepredvidljivo vrijeme
pored Atlantskog oceana, s
padalinama u proljeće i jesen u
središnjem dijelu te suho uz
Sredozemno more.
U Parizu je ljeti prosječna temperatura oko 20°C,
a zimi oko 5°C .
Stanovništvo
• Od Francuske revolucije
(1789. – 1799.) država
primjenjuje "zakon tla" koji
kaže da su prebivalište i
etnički identitet nerazdvojni,
to jest, onaj tko živi u
Francuskoj je Francuz.
• Tek je nedavno, pod
utjecajem Europske unije,
Francuska priznala veća
prava etničkim manjinama. • U uporabi je više dijalekata
(provansalski, bretonski, alzaški
itd.) koji se danas uče u nekim
školama, no francuski ostaje jedini
službeni jezik.
• Više od 80% stanovnika
Lourdes (čit. Lurd) u Francuskoj, jedno
izjašnjavaju se kao katolici, mada
je od najčuvenijih katoličkih svetišta na
mnogi ne odlaze na obrede.
svijetu,
Razvijeno gospodarstvo
• Preko pola površine Francuske
čine poljoprivredna zemljišta i
pašnjaci, a još četvrtinu šume.
• Francuska je druga na svijetu
kao izvoznica poljoprivrednih
proizvoda, iako se
poljoprivredom bavi manje od
4% stanovnika.
• Glavne industrijske grane su:
automobilska, zrakoplovna,
informatička, elektronička,
kemijska, farmaceutska te
modna.
Turistička velesila
• Prema Svjetskoj turističkoj
organizaciji (UNWTO)
Francuska je najposjećenija
zemlja na svijetu i treća po
prihodu od turizma.
• Francusku je 2010. godine
posjetilo nešto iznad 76
milijuna stranih turista (koji
su donijeli prihod od oko 46
milijardi $). Za usporedbu, u
Hrvatskoj je bilo između 9 i
10 milijuna stranaca (a
donijeli su prihod od otprilike
8 milijardi $).
Turistička gužva u baroknoj palači u
Versaillesu (čitaj versaj), oko koje je
park s posebno oblikovanom
vegetacijom te raskošnim
vodoskocima i skulpturama.
Francuz, kroasan i pljesnivi sirevi
• Francuska kuhinja je čuvena.
U nju se ubrajaju puževi i žablji
krakovi, kobasice iz Lyona (čit.
lion) i gorušica iz Dijona (čit.
dižon), oštrige, omleti i
palačinke.
• Neke su živežne namirnice
došle iz Francuske i osvojile
Europu, primjerice dugački i
uski kruh, kod nas nazvan
francuz te roščić ili kroasan.
• Francuzi danas prave 400
vrsta sireva, od kojih su mnogi
pljesnivi (ali to je plemenita
plijesan koja je specijalitet)!
Francuska i EU
• Francuska je jedna od osnivačica Europske
unije.
• Francuski ministar vanjskih poslova Robert
Schuman, na nagovor prijatelja Jeana Monneta
(čit. žan mone), predlaže ujedinjavanje
francuske i njemačke industrije oružja (ugljena i
čelika) kako bi se spriječio novi europski rat.
Datum 9. svibnja 1950., kad je objavljena
Schumanova deklaracija s ovim prijedlogom,
slavi se kao Dan Europe.
• Sjedište Europskog parlamenta, tijela EU-a koje
zastupa građane, nalazi se u Strasbourgu (čit.
strazbur) u Francuskoj.
Pariz – grad svjetlosti
• “Kažu da Pariz,
glavni grad
Francuske,
najljepšim na
svijetu smatraju
i oni koji u
njemu nikada
nisu bili.”
S obala rijeke Sene, koja je jedan od
najpoznatijih simbola Pariza, mogu se
upoznati gotovo svi najznačajniji pariški
spomenici:
Eiffelov toranj (čit. ajfel), katedrala Notre
Dame (čit. notr dam), Trg Concorde (čit.
konkôrd), Muzej Louvre (čit. luvr), Saint
Chapelle (čit. san šapel = sveta kapela)...
Eiffelov toranj – simbol Pariza
• Alexandre Gustave Eiffel
(čit. aleksandr gistav ajfel)
(1832.-1923.) inženjer
građevine, konstruirao je
željezni toranj za Svjetsku
izložbu 1889. god., na
stotu godišnjicu
Francuske revolucije.
• Toranj je do 1930. bio
najviša građevina na
svijetu. Sam toranj visok
je otprilike 300 m, a s
antenom 321 m. Od 1957.
god. koristi se kao
odašiljač.
Eiffel je izradio i željeznu armaturu
za Kip slobode u New Yorku,
kao dar Francuske Americi.
Muzej Louvre
• Najposjećeniji muzej na svijetu prostire se na površini od 66 km². U
njemu se nalazi najpoznatija slika na svijetu, Leonardova Mona Lisa
sa zagonetnim osmijehom.
Grad umjetnosti
Lijevo,
Španjolac
Salvador
Dali i
Amerikanac
Man Ray u
Parizu 1934.
te, dolje,
Nizozemac
Van Gogh.
• Poslije Prvog svjetskog
rata umjetnici iz cijelog
svijeta dolaze u Pariz
da bi ovdje živjeli ili
barem proboravili neko
vrijeme. Za njih je
posebno atraktivna
četvrt Montmartre (čit.
monmart) s mnoštvom
ateljea i malih galerija.
• Znaš li bar neke naše
umjetnike, ali i
znanstvenike, koji su
živjeli ili žive u Parizu?
Naš biolog Miroslav Radman te pisci A. G. Matoš i
Damir Karakaš.
Podzemlje Pariza
• Ispod Pariza prostire se tisuće
kilometara tunela: kanalizacije
i podzemne željeznice,
spremišta vode, kripte i
bankovne riznice, vinski
podrumi pretvoreni u noćne
klubove i galerije te
kamenolomi od vapnenca.
• Najviše iznenađuju
kamenolomi, u kojima počiva
šest milijuna pokojnih
Parižana. Njihove su kosti
iskopane iz pretrpanih groblja
u 18. i 19. stoljeću te bačene u
podzemlje. Neki kosturi
datiraju još iz doba Merovinga.
Cannes
• Gradić Cannes (čit.
kan) centar je zimskog
i ljetnog elitnog
turizma na Azurnoj
obali.
• Poznat je po
međunarodnom
filmskom festivalu na
kojem se dodjeljuje
Zlatna palma, jedna
od najvažnijih nagrada
u svijetu filma.
Cannes, 2011.: mlada francuska glumica Clemence Poesy
[čit. klemons poezi] između ostalih uloga glumila je Fleur
Delacour [fler delakur] u Harryju Potteru.
Marseille
• Marseille (čit. marsej),
smješten na Sredozemnom
moru, drugi je po veličini grad
u francuskoj i najveća
francuska luka.
• Jedna je od najvećih europskih
luka, uz Rotterdam, Antwerpen
i Hamburg.
• Pjesma koju su u 18. st., za
vrijeme Francuske građanske
revolucije, pjevali dragovoljci
na putu iz Marseilla u Pariz,
postala je francuska himna, po
njima nazvana Marseljeza.
C. J. R. de Lisle (čit. d līl),
autor himne Marseljeze
Tour de France
• Daleke 1903. godine našli
su se francuski biciklisti prvi
put na startu utrke koja je
vodila 2400 kilometara kroz
cijelu zemlju. U ono vrijeme
ova staza bila je
promidžbena zamisao
novina L'Auto.
• Danas je utrka duga oko
3500 km, a milijuni
obožavatelja prate drugu
najdužu biciklističku utrku
na svijetu – Tour de France
(čitaj tur d frans).
Napoleon Bonaparte
• Napoléon Bonaparte (1769. 1821.) je bio francuski general
koji je postao car nakon
Francuske revolucije.
• U doba Napoleonove moći,
gotovo 17 godina, Francuska
je neprestano bila u ratu.
• Nakon njegovog konačnog
poraza pobjedničke zemlje,
Rusija, Engleska, Austrija i
Pruska, zatočile su ga na
jednom od najudaljenijih
otočića na svijetu: Sv. Heleni
na južnom Atlantiku. Htjele su
ga spriječiti da ponovo
preuzme vlast i započne novi
rat.
Napoleona je često slikao njegov dvorski slikar
Jacques-Louis David (čit. žak luj david).
Auguste Marmont
• Auguste Marmont (čit. ogist
marmon) (1774.-1852.), bio je
Napoleonov general i maršal.
Služio je kao vojni
zapovjednik u Dalmaciji.
• Zauzimao se za gradnju
cesta po dalmatinskoj Zagori
te uvođenje hrvatskog jezika
u škole, a u njegovo vrijeme
su pokrenute i prve novine na
hrvatskom jeziku, Kraglski
dalmatin.
• Zbog takvih zasluga, jedna
od središnjih ulica u Splitu
nosi njegovo ime.
Louis Braille
• Francuz Louis Braille (čitaj luj braj) (1809. -1852.) je
nesretno oslijepio kao četverogodišnjak. Shvatio je da
se slijepi ljudi ne mogu obrazovati niti napredovati, ako
ne mogu čitati. Braille je stoga izumio pismo za slijepe i
slabovidne: sustav točkica koje se „čitaju“ opipom, po
njemu nazvano brajica.
Antoine de Saint-Exupery
• Antoine de Saint-Exupéry (čit. antuan d san egziperi)
(1900.-1944.) bio je pilot i književnik.
• Najpoznatiji je po romanu Mali princ, koji i mi čitamo kao
lektiru.
Victor Hugo
Victor Hugo, karikatura Honoréa
Daumiera (čit. onor domje), 1849.
• Victor Hugo (čit. viktor igo)
(1802.-1885.) književnik i
političar, izvan Francuske
najčuveniji je po svojim
romanima Jadnici i Zvonar crkve
Notre Dame. Francuzi ga,
međutim, prvenstveno cijene kao
velikog pjesnika i dramatičara.
• Hugo je bio je protivnik carstva i
vladavine Napoleona III, stoga je
velik dio života proveo u
progonstvu. Nakon 20 godina
vratio se u Pariz, a narod ga je
slavio kao nacionalnog heroja.
• Kada je preminuo, više od dva
milijuna ljudi ispratilo ga je u
pogrebnoj povorci.
Le Clezio
• Francuski pisac Jean Marie-Gustave Le Clezio (čit.
žan mari gistav l klezjo) (rođ. 1940.) dobio je Nobelovu
nagradu za književnost 2008. godine. Francuzi ga
smatraju svojim najvećim živućim piscem.
• Le Clezio je napisao zbirku pripovjedaka za djecu i
mladež Mondo i druge priče, koja je prevedena i kod
nas.
Pitanje
• Donosimo ulomak iz priče Hazaran:
• “Evo ti prvog pitanja, reče ministar.
• Na objedu na koji sam pozvan, otac mi ponudi tri vrlo
dobra jela. Ali ono što mi ruka može uzeti, usta mi ne
mogu pojesti. Ono što mi ruka može uzeti, ne može mi
ruka zadržati. Ono što mi usta mogu uzeti, ne mogu mi
usta zadržati.
• Djevojčica porazmisli, a onda reče: mogu vam
odgovoriti na to pitanje.”
Odgovor
• “Djevojčica porazmisli, a onda reče: mogu vam
odgovoriti na to pitanje. Objed na koji sam pozvana jest
svijet u kojem sam rođena. Tri izvrsna jela kojima me
otac nudi jesu zemlja, voda i zrak. Zemlju mogu uzeti
rukom, ali je ne mogu pojesti. Vodu mogu uzeti rukom,
ali je ruka ne može zadržati. Zrak mogu uzeti ustima, ali
ga moram vratiti dišući.
• Martin opet načas ušuti, a djeca uzmu zemlju u ruke i
propuste vodu kroz prste. I udahnu zrak.”
Asterix
• Asterix je poznati francuski strip, preveden na osamdesetak
svjetskih jezika. Stvorili su ga 1959. god. tekstopisac R.
Goscinny (čit. gosini) i ilustrator A. Uderzo (čit. Iderzo).
• Asterix i Obelix su najbolji prijatelji koji žive u nepokorenom
galskom selu oko 50. godine pr. n. e.
• Njih dvojica te ostali suseljani imaju nadljudsku snagu koju crpe
iz čarobnog napitka druida Panoramixa pa se bez napora
odupiru rimskim legionarima.
Moto: Sloboda, jednakost, bratstvo!
Polovica srednjovjekovnog mosta u Avignonu (čit. avinjon)
Kanal du Midi (čit. di midi) u južnoj Francuskoj, dug
360 km, spaja Atlantik sa Sredozemnim morem.
Izvori
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
EUROPA: France. http://europa.eu/about-eu/countries/membercountries/france/index_en.htm (2012-04-15)
Golluch, N.; Ignjatovic, J. Moj veliki atlas Europske unije. Zg: ŠK, 2005. Str.
12-15.
INSEE Institut National de la Statistique et des Études Économiques.
http://www.insee.fr/fr/ (2012-04-22)
Napoleon: vojskovođa i car Francuza / Meridijani 107(2006), str. 64-79.
Pariz: grad svjetlosti na Seini / Meridijani 110(2006), str. 36-57.
Shea, Neil. Ispod Pariza / National Geographic Hrvatska 2(2011), str. 76-97.
Kratki opisi dobara upisanih na Popis svjetske baštine. Zg: Centar svjetske
baštine: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO: Meridijani, 2010. Str. 16-19.
Putovnica.net. http://www.putovnica.net/pstyle/naj-naj/svjetski-turizam-u2010-francuska-i-sad-i-dalje-na-vrhu-hrvatska-vrlo-dobra (2012-04-22)
Wikipedija: Auguste Marmont. http://hr.wikipedia.org/wiki/Auguste_Marmont
(2012-04-29)
Wikipedija: Victor Hugo. http://hr.wikipedia.org/wiki/Victor_Hugo (2012-0429)
Zemljopis.com: Francuska. http://www.zemljopis.com/francuska.html (201205-01)

similar documents