Antonimi

Report
Antonimi, 1.

Jednom rukom daje, drugom ________.


I crne krave daju ________ mlijeko.
Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti.


U svakoj ________ pola istine.
Tko nije probao ________, ne zna što je dobro.

Ni previše ni ________ nije dobro.


Iz smijeha – ________.
Što jedan lud pokvari, stotinu pametnih ne može popraviti.

čuvati (skupljati) bijele novce za crne dane

Itd.
Antonimi, 2.

leksemi: značenjska suprotnost




nebo : zemlja
dan : noć
svijetlost : tama
antonimi

leksičko-semantička pojava značenjske opreke
između 2 leksema; leksemi suprotnih značnja
Antonimi, 3.

Karakteristike antonimskih parova




Ista vrsta riječi
Stoje u svim kontekstima
Podjednako česta upotreba
Antonimija svojstvena

Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi
mali - velik; kratak - dugačak; mršav - debeo;
blagost - strogost; gorostas - patuljak; ljubav - mržnja
ljubazan - neljubazan; skroman – neskroman
dati – uzeti; jasno – nejasno; od – do...
Podjela antonima

Samardžija

Po podrijetlu



Po naravi značenjske opreke




Istokorijenski: upisati se – ispisati se
Raznokorijenski: istina – laž; ružnoća – ljepota...
Binarni (komplementarni): život – smrt; muže – žena...
Stupnjeviti: hladan – mlak – vruć...
Obratni: Milivoj je Vedranov djed. Vedran je Milivojev unuk.
Po usvojenosti


Općejezični: crn – bijel; starost – mladost...
Individualni ili kontekstualni:
“samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat.” (Slamnig)
Podjela antonima

Samardžija

Djelomična (parcijalna)


dan – noć
Višestruka



On je star. On je mlad.
Televizor je star (= rabljen). – Televizor je nov.
U stara vremena (= prošla) – u moderna vremena
Polarna suprotnost antonima

visok - niti visok niti nizak - nizak








Ovaj čovjek je visok.
Ovaj čovjek nije nizak.
Ovaj čovjek je visok.
Ovaj čovjek je normalne /srednje visine.
nizak
visok
"niži od normalne visine"
+ visina ispod norme
+
"viši od normalne visine"
visina iznad norme
Ovaj čovjek je nizak.
Ovaj čovjek je niži nego što je obično (za čovjeka).
Stupnjeviti antonimi (SA)
vruć - vreo - topao - mlak - prohladan - hladan - studen mrzao - leden

4 tipa pojačanja





pojačanje stupnja svojstva do maksimuma
srednja vrijednost svojstva s dvojakim
usmjeravanejm prema središtu ljestvice
umanjivanje stupnja svojstva
minimaliziranje stupnja svojstva
Srednji član u SA

izražava se leksičkim, tvorbenim i
sintaktičkim sredstvima
topao - mlak - hladan; mokar - vlažan - suh
predratni/prijeratni - ratni - poratni/poslijeratni
Pitanje je jasno. Pitanje je nejasno // nije jasno.
dobar - ni dobar ni loš - loš
Međučlanovi u antonimiji

izražava se tvorbenim i morfološkim
sredstvima
1. jednak - nejednak - različit
lije - nelijep - ružan
2. dobroćudan - nedobrućudan - zloćudan
kratkovidan - nekratkovidan - dalekovidan
3. tvrd - polutvrd - mek
mastan - polumastan - postan
Međučlanovi u antonimiji

izražava se tvorbenim i morfološkim
sredstvima
4. mlad - mlađi - star
velik - veći mali
5. nizak - oniži - visok
debeo - podeblji - mršav
6. istina - ni istina ni laž – laž
Terminološki antonimi, 1.

kvalitativni antonimi

filozofijsko nazivlje
aktivan – pasivan, dinamičan – statičan,
optimizam – pesimizam...

lingvističko nazivlje
deminutivni – augmentativni glagoli, tipičan – atipičan,
artikulirani – neartikulirani glas...

bankarsko i financijsko nazivlje
aktivno osiguranje – pasivno osiguranje,
bruto proračun – neto proračun
Terminološki antonimi, 2.

vektorni antonimi

filozofijsko nazivlje
analiza – sinteza, integracija – dezintegracija

lingvističko nazivlje
teza – antiteza, dedukcija – indukcija

bankarsko i financijsko nazivlje
slobodno za izvoz – slobodno za uvoz

informatičko nazivlje
uzlazni redoslijed – silazni redoslijed
Terminološki antonimi, 3.

komplementarni antonimi

filozofijsko nazivlje
skeptik – dogmatik, aktivan – inaktivan

lingvističko nazivlje
afirmativna rečenica – niječna rečenica
glagolska radnja – glagolsko stanje

bankarsko i financijsko nazivlje
neopozivni – opozivni, neizravni – izravni porezi
Terminološki antonimi, 4.

kordinacijski antonimi

filozofijsko nazivlje
finalan – kauzalan,
ekstrasubjektivni – intrasubjektivno

lingvističko nazivlje
antepozicija – postpozicija

bankarsko i financijsko nazivlje
noćni novac – dnevni novac
Terminološki antonimi, 5.

konverzivni antonimi

filozofijsko nazivlje
mazohizam – sadizam

bankarsko i financijsko nazivlje
prodajni tečaj – kupovni tečaj
Lj. Šarić: Antonimija u hrvatskome
jeziku, 2007.

poglavlja



pojam suprotnosti u filozofiji i logici – put ka leksičkoj
antonimiji
razlike među tipovima suprotnih odnosa među
leksemima
struktura i semantička klasifikacija antonima


Kvalitativne, koordinacijske, komplementarne, vektorne i
konverzivne
kontekstualna antonimija, antonimja u frazeologiji te
leksikografski pristup obradi antonima i njihova uloga
u leksikografksom opisu

similar documents