prezentacija Dubrovnik

Report
46. simpozij HZ RiF-a:
FINANCIJSKE I RAČUNOVODSTVENE MJERE IZLASKA IZ RECESIJE
UPRAVLJANJE RIZICIMA U FINANCIJAMA
mr.sc. Hrvoje Serdarušić
Dubrovnik, Grand Hotel "Park”
5. - 7. svibnja 2011.
Kamatna stopa
- gledište investitora: tržišna kamatna stopa sastoji se od nerizične kamatne stope (Real risk-free
rate) i sume četiriju premija koje investitori zahtijevaju kao kompenzaciju što podnose određene
vrste rizika
r = nerizična kamatna stopa + inflacijska premija +
+ premija za rizik nenamire + premija likvidnosti + premija za dospijeće
Poslovni subjekt može direktno utjecati najviše na
ove dijelove ukupne kamatne stope
primarna procjena rizika
(novčani tok)
sekundarna procjena rizika
(instrumenti osiguranja)
Rizik likvidnosti
- USPORENA NAPLATA POTRAŽIVANJA
- UPRAVLJANJE RADNIM KAPITALOM
- ZNAČAJ ANALIZE NOVČANOG JAZA
- TROŠAK ROBNOG ILI TRGOVAČKOG KREDITA
- TROŠAK BANKARSKOG KREDITA
Usporena naplata potraživanja aktivnosti
• Sustavni monitoring portfelja
• Reprogram (engl. rescheduling) i
restrukturiranje
• Lista kupaca za promatranje (status: WATCH)
• Rezerviranje za potencijalne gubitke
• Work-out: naplata (djelomična/ cjelovita) kroz
prijeboj ili aktivirane instrumente osiguranja
• likvidacija poslovnog odnosa
Usporena naplata potraživanja – primjer
modela za praćenje kupaca (1)
•
•
•
•
Primjer veleprodajnog lanca ABC d.o.o. sa značajnim brojem kupaca
Financijski direktor provjerava koliko dugo traje naplata od kupaca
U prethodnim godinama naplata = prosječno 72 dana (politika 60 dana)
Cash gap (neto obrtni ciklus) direktno utječe na financijske troškove i
direktno smanjuje računovodstvenu dobit i ekonomsku dobit
• Efikasna kontrola naplate kroz uzorkovanje slučajnim odabirom od 40
kupaca
• tvrtka je uvela čvršće odredbe s odgodom plaćanja od 60 dana, za manji
broj dana se daju popusti, a za odstupanja od odgode se naplaćuje
zatezna kamata uz prethodno ugovaranje instrumenata osiguranja
(mjenice, zadužnice)
• Osnovne vrijednosti unesene su iz analitičkih kartica dobivenih iz
računovodstva tvrtke, a rezultati su prikazani u tablici
Usporena naplata potraživanja – primjer
modela za praćenje kupaca (2)
• Sažeti prikaz izračuna i kritična
vrijednost testa pri α = 0,05
Legenda:
•
AVG – srednja prosječna vrijednost, u tablici
još kao X'
•
STDEV – standardna devijacija uzorka, u
tablici još kao s
•
VAR – varijanca uzorka
•
μ0 – vrijednost koju treba testirati
•
n – veličina uzorka
Usporena naplata potraživanja – primjer
modela za praćenje kupaca (3)
•
•
•
•
H0 : μ <= 60; Ha : μ > 60
n = 40 kupaca, pa je DF= 40 – 1 = 39
točka odbijanja t-testa za razinu signifikantnosti od 5% je 1,685 >>> odbacuje
se nulta hipoteza ako je vrijednost t-testa veća od točke odbijanja
Rješenje testa je:
_
X - μ0
t n-1 = --------------s / (n)1/2
t 39 = 6 / 2,4567 = 2,4423 > 1,685
nulta hipoteza H0 : μ <= 60 se odbacuje na razini signifikantnosti od 5%
•
ABC d.o.o. ima proboj u proklamiranoj politici naplate potraživanja za
prosječnog kupca, posljedično, nemogućnost ostvarenja dijela poslovnog plana
koji se odnosi na likvidnost
Upravljanje radnim kapitalom
• Manjkav radni kapital utječe na pad rejtinga i povećava troškove
financiranja
• Neuloženi viškovi likvidnosti – manji povrat na vlasnički kapital
Faktori koji utječu na radni kapital:
Interni faktori
Eksterni faktori
Veličina poslovnog subjekta i stopa
r a
s
O
r g
a
p
o
s
P
o
z
i c
l a
g
u
a
n
K
a
m
l a
N
o
v
e
S
t a
K
o
k
o
v
n
e
u
s
l u
g
e
t a
S
i
B
n
i z
o
b
n
i j a
,
a
n
a
c
o
a
i j s
s
t
k
k
u
t i v
a
p
n
s
t r u
r a
v
o
s
k
t u
l j a
t i
n
i
r a
j a
k
a
p
r a
d
a
c
n
i t e
o
g
t
k
p
a
o
p
s
i t a
u
d
b
a
e
n
j e
t n
e
t e
h
e
s
n
k
t o
o
o
n
p
l o
g
o
m
j a
n
k
u
r e
n
c
e
i j a
i j e
i j e
i
p
r o
i z
v
o
d
i
primarna procjena rizika
(novčani tok)
sekundarna procjena rizika
(instrumenti osiguranja)
Upravljanje radnim kapitalom –
izvori likvidnosti
Primarni – brzo
raspoloživi izvori
• novac
• utržive vrijednosnice po
malom transakcijskom
trošku
• kreditne linije
Sekundarni
• restrukturiranje duga
• likvidacija imovine
• reorganizacija poslovanja
koja minimizira odljeve
novca
(u širem smislu i zaštita u
slučaju bankrota)
Upravljanje radnim kapitalom –
koraci u upravljanju likvidnosti
Prvi korak - mjerenje trenutne
pozicije različitim analitičkim
postupcima
•Pokazatelji likvidnosti
Drugi korak - po izvršenoj analizi u
prvom koraku, predstavlja stvarno
i efikasno upravljanje, što zahtijeva
upotrebu:
•Pokazatelji obrtaja
•prognoze novčanog toka u
određenom vremenskom horizontu
•Vremenski orijentirani pokazatelji
(CASH GAP ili neto obrtni ciklus)
•podataka o i pristup različitim
vrstama kratkoročnih vrijednosnica
•procjena o uspješnosti investicijskih
portfelja
•politike i procedure kratkoročnih
ulaganja
•izvora kratkoročnog financiranja
Cash gap (novčani jaz ili neto obrtni ciklus)
NOVČANI JAZ =
DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA –
- DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA
Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz
Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita
Troškovi financiranja radnog
kapitala
Diskont
Trošak trgovačkog kredita = (1 + -------------------) (365 / Broj dana do dospijeća) - 1
1 - Diskont
Trošak bankarskog kredita = ( Naknada + Kamata) / Iznos kredita
- Sagledavanje diskontne politike
- Usporedba troškova trgovačkog i bankarskog kredita
Rizik nenamire (“default”)
• Vjerojatnost događaja nemogućnosti
namire (“default” ili “debt service default”)
• Tehnički default – povreda kovenanta
• Basel II – banke reportiraju vjerojatnost
defaulta unutar godine dana (“SHORTTERM RATING”) ako se koriste interni
sistemi za rejtiranje
• Integrativni financijski modeli za analizu
defaulta (npr. Altman Z-score)
Premija za rizik nenamire
(“Default premium”)
• ekstra povrat iznad nerizične kamatne
stope («RFR» – od engl. Risk-free rate)
default premium = R – RFR
• R - prinos do dospijeća ili obećani prinos
• PD (“Probability of default”)
Izračun premije rizika nenamire
• Vrijednost 1 HRK kredita ili obveznice
Default
0 HRK
Nema defaulta
1+R
E (kredit) = 0 * p (default) + (1+R) * (1-p)
Minimalna kamatna
stopa koju će
zahtijevati razumni
investitor/ kreditor/
dobavljač/ vjerovnik
Break-even:
(1+RFR) = (1+R) * (1-p)
R = [(1+RFR)/(1-p)] - 1
R = [(1+0.07)/(1-0.05)] - 1 = 0.1263 = 12.63%
R – RFR = 12.63% - 7.00% = 5.63%
primarna procjena rizika
(novčani tok)
sekundarna procjena rizika
(instrumenti osiguranja)
Kratko istraživanje: ocjena financijskog položaja
• N = 1 748, Prihodi 2009. > 100 THRK
• Prosječna neto dobit 2008. veća od 10m HRK u samo 5 županija
(Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka,
Zadarska), HR-prosjek manje od 11,1 milijuna kuna
• Neto dobit 2009. vs 2008.: 8,9m HRK, samo 3 županije ima veću od
10m HRK (Grad Zagreb, Istarska, Karlovačka)
• prosječni gubitak raste s 4,6m na 5,9m (drastično povećanje:
Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka)
• Aktiva 2009.: 388m (prosjek kvari Grad Zagreb s 560m te Ličkosenjska županija sa 793m)
• subjekti iz Istarske (346 milijuna) te Koprivničko-križevačke županije
imaju prosječnu aktivu veću od 300 milijuna, uz spomenute županije
• opća likvidnost 2009. 14,7 (Grad Zagreb (25) te Karlovačka županija
(116,1)
• opća likvidnost prosječno po svim županijama veća od 1
Kratko istraživanje: ocjena profitabilnosti
• NFD/ EBITDA 2009.: odnos neto financijskog duga i EBITDA
• broj godina povrata financijskih obveza iz EBITDA-e uglavnom nizak
• pozitivni ekstremi u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,8 godina),
Vukovarsko-srijemskoj (3,4 godina) te Zadarskoj županiji (5,9
godina);
• negativni ekstremi u Osječko-baranjskoj županiji (-4,5) te Požeškoslavonskoj županiji; negativni rezultati nisu intuitivni i treba dublje
analizirati
• prosječni rezultati u 2009. za gubitak veći su od dobiti, što znači da
rezultat nije pod utjecajem negativnog NFD-a >>> tvrtke
nezadužene, pod utjecajem negativne EBITDA-e (ukupan broj
negativnih je 7 od 20 uzetih u obzir)
• korelacija između opće likvidnosti i NFD/ EBITDA je 0,0023, što je
izrazito nizak stupanj koreliranosti
• za daljnju analizu profitabilnosti bilo bi zanimljivo napraviti pregled
prema DuPont analizi u smislu analize neto profitne marže, obrtaja
ukupne imovine i korištenja financijske poluge, što nije bio predmet
ovog istraživanja

similar documents