- FONO, Logopedski kabinet za poremećaje glasa i govora

Report
Autori:
Bolfan-Stošić Natalija
Šimunjak Boris
Bonetti Ana
Glasovna higijena uključuje
brigu o glasu, osvještavanje i uočavanje negativnih (pušenje, alkoholizam) i pozitivnih čimbenika (dostatan san,
zdrava prehrana, dobra psiho-fizička kondicija).
O POREMEĆAJIMA GLASA, UČESTALOSTI I PRAVILIMA
ČUVANJA GLASA
Recenzent: Mr. sc. Ana Rončević-Kolarić
Priručnik
za vrtiće i škole
Zagreb, 2010.
Tehnički uredio: Zoran Stošić
Prof. dr. sc. Natalija Bolfan-Stošić, Odsjek za logopediju, ERF (nositeljica i izvođač nastavnog
predmeta “Poremećaji glasa I i II”)
Problem s kojim se društvo sve više suočava
U govorničkim profesijama bitan je zdrav, ugodan i izražajan glas. Poznato je da su nastavnici a u
posljednje vrijeme i odgajatelji gotovo najčešći pacijenti s poremećajima glasa. Uzroci poremećaja
glasa su različiti i mogu se podijeliti na okolinske, funkcionalne, organske i psihogene. Sredinski ili
okolinski uzroci poremećaja glasa su česti, odnose se na neodgovarajuću mikroklimu radnog prostora i
na neodgovarajuće arhitektonsko-akustičke uvjete u kojima se izvodi nastava.
Funkcionalni uzroci poremećaja fonacije proizlaze iz nedovoljnog poznavanja glasovne higijene
(uporaba preglasnog govora, vikanje itd.).
Organski uključuju poremećaje glasa koji su posljedica povreda fonatornog aparata, zatim endokrinih
i neuroloških poremećaja, alergija, te upalnih procesa i infekcija.
Psihogeno uzrokovani poremećaji glasa također su raznovrsni (afektivni poremećaji, stres i sl.).
Prvi problem s glasom je primoranost nastavnika za nadglasavanjem, odnosno naprezanje glasovnog
mehanizma bez dostatnog vremena za njegov odmor i oporavak, čija trajna prisutnost dovodi do
razvoja funkcionalnog poremećaja glasa, a kasnije i do formiranja organskih promjena na glasnicama.
Velike glatke i ravne površine zidova i stropova stvaraju pojačani odjek što od govornika zahtijeva
pojačani napor i glasniji govor kako bi bili razumljivi i za učenike u zadnjim klupama. Najčešća
posljedica naprezanja glasa (zlouporabe ili pogrešne uporabe glasa), a ujedno i jedan od najčešće
navođenih glasovnih problema od strane nastavnika je glasovni zamor a najčešći simptom je
promuklost.
*Upitnik za glasovne profesionalce biti će posebno priložen
Neki glasovni profesionalci smatraju da se društvo ne brine za zdravlje njihovog glasa i da je
profesija uzrok problema s glasom
Prikaz rezultata istraživanja glasova 1300 glasovnih profesionalaca u Hrvatskoj (2010)
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
Učestalost poremećaja glasa ili disfonija
Istraživanja poremećaja glasa u svijetu pokazala su da 22 - 38% glasovnih profesionalaca ima najmanje jednom
godišnje ozbiljnih problema s glasom. U skladu s tim, oko 100.000 glasovnih profesionalaca godišnje u Hrvatskoj ima
ugrožen glas, a time je ugrožen i njihov posao.
Glasovna higijena ili briga za glas započinje osvještavanjem i uočavanjem faktora koji utječu na proizvodnju glasa.
Oko 60% svih promuklosti u vezi su s nedostatnom vokalnom funkcijom. To se u kliničkoj praksi često opisuje kao
“funkcionalna disfonija”, i obično se vezuje uz ovaj problem obilježje da je ovakva disfonija psiholološki određena.
Činjenica je, da onih prije spomenutih 60% promuklosti nisu sve psihološke prirode (podaci govore da se npr. broj
histeričnih disfonija pojavljuje oko 0,4%).
Upravo zbog fine kontrole koja je potrebna za proizvodnju normalnog glasa, oštećenja glasa su ekstremno senzitivni
pokazatelj ranog stadija mnogih bolesti.
Prema Harris i sur. (1997) ljudi su u trenutku spremni donijeti brzoplete odluke o nečijoj dobi, emocionalnom stanju
ili fizičkom zdravlju u odnosu na vlastitu procjenu glasa. Pogledi na nečiju nacionalnost, rasu, socijalnu pozadinu,
seksualnu orijentaciju i sl. često se donose na osnovu samo nekoliko izgovorenih fraza neke osobe. U skladu sa
društvenim zahtjevima i pravilima, osoba mora pronaći svoje “mjesto pod suncem” odnosno svi “humanoidi” teže
prikladnom govornom i glasovnom statusu da bi se mogli “ugodno” smjestiti na što boljoj poziciji u društvu. Naime,
ako glas neke osobe nije prihvatljiv, takva osoba teško pronalazi i zadržava posao, prijatelje itd. Smatramo da dobra
klinička praksa mora biti učinkovita za sve vrste poremećaja glasa ma kako oni naizgled bili nevažni.
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
Sa predavanja Poremećaji glasa I i II
(prof. dr. sc. N. Bolfan-Stošić)
Zaključak: Provodite zdrave životne navike











Glasovni profesionalac bi trebao poznavati barem
osnovna pravila glasovne higijene
Trenutno se pomoć glasovnim profesionalcima svodi na
pojedinačne savjete i upute liječnika, logopeda,
fonijatara i ostalih stručnjaka.
Zapušteni glasovi odgajatelja i nastavnika koji često
rade u razredima s prevelikim brojem djece te u prašnim
i neprovjetrenim prostorijama, ne vlažeći glasnice i ne
uzimajući dovoljno odmora da opuste svoj glasovni
mehanizam, problem su s kojim se društvo sve više
suočava.
Ni medijski istaknuti glasovni profesionalci, radijski ili
televizijski voditelji, glumci, pjevači zabavne glazbe ili
političari, ne čuvaju svoj glas iako im je osnovno oruđe
za rad.
Ne trošite glas više no što možete odmoriti svoje tijelo –
odmarajte glas šutnjom, nekoliko puta dnevno.
Ne koristite glas pretjerano kada ste bolesni ili umorni –
odmarajte glas zajedno s tijelom (i glas može biti
bolestan ili umoran).
Ne koristite napet glas već stanite kod prvih znakova
vokalnog zamora (promuklost, bol u grlu).
Ne zanemarujte simptome promuklog, napetog glasa s
boli u grlu (pogotovo kada takvo stanje potraje) već
potražite stručnu pomoć.
Ne izlažite svoj vokalni mehanizam prašini, zagušljivosti,
dehidraciji zbog konzumiranja cigareta, alkohola ili
kofeina.
Vlažite glasnice, ne pušite i ne konzumirajte žestoka pića
te pretjerano ljuta jela.
Pravilno držite tijelo.
Grafički osvrt na važne elemente
glasovne terapije
Ana Bonetti, Odsjek za logopediju, ERF, znanstvena novakinja, prof.logoped, izvođač vježbi iz kolegija Poremećaji
glasa
GLASOVNA HIGIJENA
Usvajanje ponašanja koja se promjenjuju u svakodnevnom životu i podižu kvalitetu glasa.
Cilj je postizanje optimalnog i funkcionalnog glasa, što je izuzetno važno u nastavničkim zanimanjima.
Da bi se smanjio rizik i frekvencija poremećaja glasa potrebno je djelovati preventivno.
Prevencija glasovnih poremećaja kod profesionalaca vezana je uz stil života i glasovnu higijenu.
PREHRANA
LIJEKOVI
VODA
STIL
ŽIVOTA
SPORT
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
PUŠENJE
Program provođenja glasovne higijene najučinkovitiji je oblik rješavanja problema zlouporabe glasa.
1. KORAK - osvještavanje nepravilnog vokalnog ponašanja i njegovog negativnog učinka na
fonatorni aparat.
2. KORAK - uklanjanje simptoma (u mjeri u kojoj je to moguće) ili modificiranje teže uklonjivih
oblika ponašanja tako da što manje negativno utječu na glas.
3. KORAK - modificirati uvjete rada koji otežavaju normalnu fonaciju i uzrokuju fonatorno
opterećenje
Primjer 1.
1. Nadglasavanje djece u razredu
2. Što manje vikati i što više govoriti dok je tišina u razredu
3. Koristiti zviždaljku, radne listiće, itd.
Petominutno ugrijavanje glasa
1. Vrat i ramena - podignite oba ramena 5x
- podignite lijevo rame 5x
- podignite desno rame 5x
- kružite svakim ramenom 5x
- podignite ruke u vis 5x
2. Nagnite glavu - dok izdišete, nagnite glavu naprijed prirodnom kretnjom na prsa, zadržite se tako 5 sekundi i
vratite glavu u centralni položaj
- dok izdišete, nagnite glavu lijevo i zadržite tako 5 sekundi
- dok izdišete, nagnite glavu desno i zadržite tako 5 sekundi
3. Podrška izdaha - stojeći, stavite ruke na struk te udahnite i izdahnite (5x)
- sjedeći stavite ruke na dijafragmu te udahnite i izdahnite (5x)
- udahnite i zijevnite (“ahhh”)
4. Glasanje:
- udahnite i zijevnite: hah, hah, hah, mah, mah,mah
- mumljajte prirodnom intonacijom 5 sekundi
- fonirajte /ah/ prirodnom visinom 5 sekundi
- mumljajte prirodnom visinom 10 sekundi
- fonirajte /ah/ prirodnom visinom 10 sekundi
- fokusirajte zvuk prema prednjem dijelu usta i dodajte samoglasnike
- jednolično izgovarajte kombinacije kao ma, me, mi, mo, mu
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
Zaključak: Pridržavati se savjeta o zdravlju glasa
1. Smanjite zlouporabu i krivu uporabu glasa.
2. Pravilno dišite.
3. Hidracija je važna.
4. Izbjegavajte pročišćavanje grla.
5. Izbjegavajte vikanje i šaptanje.
6. Ne nadvikujte se s bučnom okolinom.
7. Modificirajte negativna vokalna ponašanja.
Doc. dr. sc. Boris Šimunjak, Zavod za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Kliničke bolnice “ Sv. Duh”,
Zagreb, suradnik Odsjeka za logopediju, ERF, Zagreb
Glas/Artikulacija/Govor
Glas je zvuk koji nastaje u generatoru glasa zatvaranjem
glasiljki i njihovom vibracijom pod djelovanjem struje
izdahnutog zraka. Za stvaranje glasa važna je artikulacija
i rezonancija.
Proces promjene oblika vokalnog trakta koji dovodi do
nastanka različitih glasova zovemo artikulacija. U
artikulaciji sudjeluju oni dijelovi vokalnog trakta koji
mogu mijenjati svoj položaj (donja čeljust, jezik, ždrijelo,
nepce) a u rezonanciji - statične šupljine (usna, nosna i
farinks kao šupljina).
Govor je složena funkcija govornog organa koja se sastoji
u izgovaranju pojedinih riječi. Osnove za učenje govora
su slušni, vidni i taktilni osjeti koje čovjek povezuje s
drugim osjetima i pamti.
Osnovne značajke glasa
 Visina (frekvencija, frekventni raspon
– Hz) građa i struktura glasiljki i
vokalnog trakta.
 Jačina (intenzitet – dB) – jakost
izdahnute plućne struje – ošit,
muskulatura, postura tijela.
“Glasiljke pod naletom zračne struje
titraju poput valova”, Šimunjak,
predavanje Glas i govor, ERF, 2010.
Zvukovi koji nastaju propuštanjem zračne
struje otvaranjem i zatvaranjme glotisa,
sastoje se od serije harmonika koje je
moguće prikazati dijagramom. Najniži
(najdublji) harmonik koji je najčešće i
najvećeg intenziteta zovemo osnovna
frekvencija i označava se kao F0. Kod
muškaraca je od 100 do 150 Hz, kod žena
od 180 do 220 a kod djece oko 300 Hz.
Generator glasa – LARINKS
U središnjem dijelu dominiraju glasiljke
(na donjoj slici – vocal cords), ispod njih
traheja koja vodi prema plućima, a iznad
njih ventrikularni nabori sluznice
odijeljeni od glasiljki udubljenjima koja
zovemo Morgagnijevi sinusi ili ventrikli
(lažne glanice na slici – false cords).
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
FUNKCIONALNI POREMEĆAJI GLASA
oni koji su posljedica poremećene funkcije fonacije uzrokovane
pogrešnom i neadekvatnom upotrebom fonacijskog aparata
FONONEUROZE
FONOPONOZE
HIPERKINETIČKA DISFONIJA
PSIHOGENA AFONIJA
HIPOKINETIČKA DISFONIJA
PSIHOGENA DISFONIJA
SPASTIČNA DISFONIJA
FONONEUROZE su poremećaji glasa
nastali na psihičkoj osnovi ( u kašlju
ili zaglušivanju oba uha je uredan
glas, nema anamnestičkog podatka o
zloupotrebi glasa)
ČVORIĆI GLASILJKI
REINKEOV EDEM
KONTAKTNI ULKUS
POLIPI GLASILJKI
Uzrok FONOPONOZA leži u
neadekvatnoj upotrebi fonacijskog
aparata, odnosno nefiziološkom i
neekonomičnom radu mišića što
izaziva preopterećenje fonacijskog
aparata (nastaju poslije dužeg
govora i pjevanja tj zamora). Za
vrijeme glasovne aktivnosti vide se
znakovi napetosti vrata i
prepunjenost vratnih vena.
(Kontrola disanja! Za dužu
fonaciju potrebo je nešto dublje
disanje).
VOKALNI NODULI ILI ČVORIĆI
I glas može biti bolestan!
RESPIRACIJA
FONACIJA
REINKEOV EDEM
Bolfan – Stošić, Šimunjak, Bonetti: U zdravom tijelu, zdrav glas!
RESPIRACIJA
FONACIJA
Zaključak:
Pridržavajte se pravila higijene glasa i ne
plašite se liječničkog pregleda Vašeg jedinog
glasovnog aparata kojeg imate jer je pregled
bezbolan.
Indirektna laringoskopija je pregled
hipofarinksa i larinksa, ali i procjena
funkcionalne sposobnosti larinksa kao
generatora glasa.
Pravovremeni odlazak specijalisti, spriječit će
neželjene posljedice za Vaše zdravlje i moguće
organske promjene na glasiljkama koje mogu
biti benigne ali na žalost i maligne.

similar documents