Powerpoint prezentacija

Report
Kurikularni pristup u izradi
nastavnog programa predmeta
CILJ: pravilno definirati i interpretirati
prednosti kurikularnog pristupa u izradi
nastavnog programa
Kurikulum i njegovo tumačenje
gdje i zašto nastaje taj pojam
• U suvremenim didaktičkim tekstovima često se
koristi taj pojam(lat.curriculum) ali se različito
iskazuje, npr. kao: otvoreni, skriveni, linijski,
spiralni
• Naziv kurikulum javlja se u Europi na prijelazu iz
16. u 17. stoljeće u vremenu snažnih suprotnosti
između crkve i mlade građanske klase na
području školstva
• Izvorno mu je značenje redoslijed učenja
gradiva po godištima
• Nastojeći sačuvati latinski jezik i u tom duhu
izgrađivati pedagošku nomenklaturu lat. izraz
kurikulum tada je označavao je tijek nastavnih
sadržaja po godištima
• To je uvjetovalo da se i danas ovaj pojam
poistovjećuje s nastavnim planom i programom
u tradicionalnom smislu jer
• Nastavni plan i program između ostalog
određuje i redoslijed učenja nastavnih sadržaja
tijekom školovanja.
• Na osnovi analize sadržajnog određenja
pojma kurikulum dolazi se do zaključka da
su tim pojmom obuhvaćena sva pitanja
obrazovanja, nastave, učenja, poučavanja,
što zapravo obuhvaća sadržaj pojmovnog
određenja znanosti koju nazivamo
didaktika
• Suvremeni nastavni programi trebaju imati
tri obilježja:
1. spremnost učenika za učenje
2. istraživačku sastavnicu, učenike potiče na
radoznalost, samostalnost i socijalnu
kooperaciju
3. sustav samovođenja
U užem smislu kurikulum podrazumijeva
povezanost sljedećih područja:
• Ciljeva učenja
• Sadržaja (značajna za postizanje cilja)
• Metoda (sredstva i putovi do cilja)
• Situacija i strategije ( okupljanje sadržaja i
metoda)
• Vrednovanje (dijagnoza postignuća,
objektivna mjerenja)
Kurikularni pristup u nastavi
Sadržaj svakog razreda sadrži elemente
sljedećeg razreda u međusobnoj povezanosti
• S obzirom na programsku složenost nastavnog
predmeta težeći unutarnjoj koheziji, sadržaji su
povezani u manje i veće cjeline, teme i jedinice.
• Među njima ne postoji strogo određena granica,
iako su složene cjeline sastavljene od manjih
dijelova uz cjeloviti doživljaj svakog zaokruženog
sadržaja
• Ovaj način programiranja nazvan je spiralno
koncentričan jer se sadržaji postupno proširuju
uz minimalno ponavljanje.
• Spiralno-koncentrični raspored ima horizontalnu i vertikalnu
strukturu
• On mora odražavati određene kriterije:
• Filogenetski raspored (od najjednostavnijih do ...
• Kronološko-progresivni
• Kalendarski
• Egzemplarni - Egzemplarna nastava je takav vid nastave
gdje nastavnik/ predavač ne izlaže cjelokupno gradivo (u
okviru jedne teme), nego uzima ograničeni dio gradiva,
egzemplaran, uzorni sadržaj, i to izlaže učenicima.
Učenici po uzoru na nastavnika prelaze na sadržaj
samostalni rad, uče na analognom (sličnom) sadržaju.
• Izrada kurikuluma temelji se na kritici
tradicionalnog programiranja jer:
• Dosadašnji programi nisu temeljeni na
proučavanju životnih situacija, a nastali su
po narudžbi Ministarstva
• Istraživanja kurikuluma teži odgojnoobrazovni proces programiranja
demokratizirati, podvrgnuti ga racionalnim
kriterijima te ga učiniti “vidljivim”
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prema teoriji kurukuluma na program nastave presudno utječe:
Osnovni cilj obrazovanja koji pokušava odrediti okružje zbivanja kurikula
Za nastavu to znači zagovaranje demokratizacije škole jer demokratizacija
uvjetuje nov položaj škole
Izrada kurikuluma uzajamno je u svezi sa stilovima rada i raspodijeljenošću
uloga učitelja i učenika
Naglašava se kvaliteta kurikulum programa jer osigurava samostalan rad
učenika, a to opet uvjetuje pripremu materijala za učenike
Logika programiranja stoji i u različitim stupnjevima bliskosti s direktivnom i
nedirektivnom nastavom
Praćenje i vrednovanje nastavnog procesa je sastavnica planiranja i
programiranja
Vrednovanje se sastoji od sustavnog procjenjivanja učinaka u postizanju
određenih ciljeva u odnosu na mjerila – standarde odgoja i obrazovanja
Vrednovanje je moguće ako su poznati određeni ciljevi i zato je svako
vrednovanje učenika ujedno i vrednovanje opravdanosti programa
RAZLIKA IZMEĐU
TRADICIONALNOG PLANIRANJA
I KURIKULUMSKOG
• KURIKULUMSKI
• TRADICIONALNI
 nije temeljen na proučenim životnim
situacijama
 jednostrani, centralizirani
 sadrže formule učenja koje se mogu
različito tumačiti
 odvojeni od društvene stvarnosti
 podržavaju tradicionalnu ulogu
nastavnika i direktivno vođenje
 GLAVNA TEŽIŠTA -
SADRŽAJ, ZADACI
 temeljen na analizi životnih situacija
i potreba tržišta rada
 proces donošenja programa teži
demokratizaciji, procesi su “vidljivi”
 omogućuje naknadno preispitivanje
 aktivna i promijenjena uloga
učenika (odgovornost), nedirektivno
vođenje
 GLAVNA TEŽIŠTA –
CILJ, OČEKIVANA RAZINA
ZNANJA
Ishodi učenja
 Kognitivni
 Afektivni
 Psihomotorni
GLAGOLI ZA IZRICANJE
CILJEVA
• IZBJEGAVATI – znati, razumjeti, steći uvid
• UPOTREBLJAVATI
1. IDENTIFICIRATI (izabrati, pokazati, ukazati, dotaći, uzeti)
2. RAZLIKOVATI
3. KONSTRUIRATI (učiniti, sastaviti, nacrtati, skicirati)
4. IMENOVATI (reći, napisati, citirati)
5. SREDITI
6. IZVIJESTITI
7. DEMONSTRIRATI (izvesti postupak)
8. IZREĆI PRAVILO (zakon, definiciju)
9. PRIMIJENITI PRAVILO
• ISHODI UČENJA - Zadatci koje treba
ostvariti da bi se cilj postigao
Kognitivno područje
Afektivno područje
Psihomotorno područje
Kognitivno područje (znanje i
razumijevanje)
Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
ZNANJE – prepoznavanje informacija
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje
informacija
PRIMJENA – primjena znanja u
rješavanju problema
ANALIZA – razdvajanje informacija
na sastavne dijelove
SINTEZA – primjena informacija
VREDNOVANJE – prosuđivanje
korisnosti
Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se,
ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ...
Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti,
pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ...
Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti,
odigrati, skicirati, planirati ...
Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati,
provjeriti, razlikovati, ispitati ...
Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti,
formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ...
Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati,
predvidjeti, zaključiti, odabrati
Afektivno područje (stavovi i
uvjerenja)
• Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
PRIHVAĆANJE
ODGOVARANJE
VREDNOVANJE
ORGANIZACIJA
INTEGRITET
Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti,
upotrebljavati ...
Odgovarati, pomagati, izvještavati,
pozdravljati, čitati, reći ...
Dopunjavati, objasniti, razlikovati,
suprotstaviti se ...
Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti,
sažeti ...
Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati,
riješiti, predložiti ...
Psihomotorno područje (vještine
i umijeća)
• Psihomotorno područje (vještine i umijeća)
PERCEPCIJA – perception
SPREMNOST - set
VOĐENI ODGOVOR - attempt
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR –
basic proficiency
SLOŽENA OPERACIJA – expert
proficiency
PRILAGODBA – adaptable
proficiency
STVARANJE – creative
proficiency
Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti
Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati,
odgovoriti
Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti
Izvesti, konstruirati, podići, provesti
Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati
Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti,
preokrenuti
Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati,
kombinirati
Planiranje i programiranje
predmeta i pripremanje nastavnog
sata
• Ovo su sve poznate obaveze nastavnika i
nadam se da nisam ništa propustio.
• IPAK: kvalitetno operativno planiranje
pojednostavljuje izvedbeno planiranje a
kvalitetno izvedbeno planiranje pojednostavljuje
izradu nastavne pripreme. Primjer OGLEDNE
PRIPREME je za posebne prigode (savjetnica,
dolazak ravnatelja ili pedagoginje najavljeno na
nastavni sat ili početnici)
OVO PRIHVATITE SAMO KAO INFORMACIJU I
POJAŠNJENJE KURIKULUMSKOG NAČINA
PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA I IZVOĐENJA
NASTAVNOG SATA!
HVALA
Egzemplarna
nastava

similar documents