6. Monoklinski sustav

Report
GEOMETRIJA
U
GEOMETRIJA U
KRISTALIMA
KRISTALIMA
Prezentaciju pripremio:
Filip
Korona, učenik II razreda Gimnazije Jurja Barakovića
Pripremio:
Mentorica:
Filip Korona , Gimnazija
Jurja Barakovića u Zadru
Ružica Milošević, profesorica kemije
Čvrste tvari
• Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu, nemaju
određeno talište, već pri zagrijavanju postupno mekšaju
dok se ne rastale – primjerice staklo i vosak
• Kristali imaju pravilnu unutarnju građu i točno određeno
talište – primjerice kvarc, SiO2.
Struktura stakla
Kristalna struktura SiO2
Što je kristal?
• Kristal je geometrijsko tijelo pravilne
unutarnje građe, omeđeno plohama.
• Kristali imaju tri vrste elemenata simetrije
koje možemo zapaziti kako u njihovoj
strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su
ravnina simetrije, os simetrije i središte
simetrije.
Elementi simetrije kristala
• Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal
na dvije zrcalno jednake polovine. Broj ravnina simetrije
u pojedinim vrstama kristala je različit.
Elementi simetrije kristala
• Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem
kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni
broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom
položaju.
Elementi simetrije kristala
• Središte simetrije je zamišljena točka unutar kristala
koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i
paralelne plohe.
O kristalima
• Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu
možemo pokazati modelom prostorne rešetke
• Za kristale je karakterističan najmanji dio koji se
periodički ponavlja u prostoru i zove se elementarna
ćelija kristalne rešetke
• Svaka elementarna ćelija određena je bridovima i
kutovima među njima
• Bridovi elementarne ćelije predstavljaju koordinatni
sustav koji je određen trima kristalografskim osima
(a,b i c) i trima pripadnim kutovima između osi (,  i )
Koordinatni sustav
Kristalni sustavi
1. Odsječci na osima
(ovisno o simetriji) mogu
i ne moraju biti jednaki.
2. Sva tri kuta mogu biti
prava
3. Dva kuta mogu biti
prava, a jedan različit
4. Sva tri kuta mogu biti
različita
Kristalni sustavi
Danas je poznato oko 3000 minerala kristalne
građe, ali po obliku elementarne ćelije svi oni se
mogu svrstati u sedam kristalnih sustava:
• Kubični sustav
• Tetragonski sustav
• Rompski sustav
• Heksagonski sustav
• Trigonski sustav/romboedarski
• Monoklinski sustav
• Triklinski sustav
1. Kubični sustav
• Ako su sva tri odsječka jednaka i sva tri kuta prava
sustav se naziva kubičnim.
1. Kubični sustav
Pirit - FeS2
1. Kubični sustav
Još jedan kristal pirita
1. Kubični sustav
Srebro - Ag
1. Kubični sustav
Zlato - Au
1. Kubični sustav
Galenit - PbS
1. Kubični sustav
Sfalerit - ZnS
1. Kubični sustav
Halit - NaCl
1. Kubični sustav
još jedan kristal NaCl
1. Kubični sustav
Fluorit – CaF2
1. Kubični sustav
Magnetit – Fe2O3
1. Kubični sustav
Analcim – NaAlSi2O6·H2O
2. Tetragonski sustav
• Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od
njih i sva tri kuta prava sustav se naziva tetragonskim.
2. Tetragonski sustav
Cirkon – ZrSiO4
2. Tetragonski sustav
Halkopirit – CuFeS2
2. Tetragonski sustav
Urea – CO(NH2)2
2. Tetragonski sustav
Vulfenit – Pb[MoO4]
2. Tetragonski sustav
Vezuvijan – Ca10(Mg,Fe)2Al4[(OH)4|(SiO4)5(Si2O7)2]
3. Rompski (ortorompski) sustav
• Ako su svi odsječci različitih duljina i sva tri kuta
prava sustav se naziva rompskim (ortorompskim)
3. Rompski sustav
Aragonit –CaCO3
3. Rompski sustav
Rompski sumpor– S
3. Rompski sustav
Jod – I2
3. Rompski sustav
Barit – BaSO4
3. Rompski sustav
Topaz – Al2SiO4F2
3. Rompski sustav
Antimonit – Sb2S3
3. Rompski sustav
Bakrov(II) klorid dihidrat – CuCl2·2H2O
4. Heksagonski sustav
• Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od
njih i dva kuta prava a treći je 120˚ sustav naziva
heksagonskim
4. Heksagonski sustav
Beril – Al2Be3[Si6O18]
4. Heksagonski sustav
Korund – Al2O3
4. Heksagonski sustav
Apatit – Ca5(PO4)3F
4. Heksagonski sustav
Piromorfit - Pb5(PO4)3Cl
5. Trigonski/romboedarski sustav
• Ako su sva tri odsječka jednaka i svi kutovi jednaki
ali n pravi, tada je sustav trigonski ili romboedarski
5. Trigonski (romboedarski) sustav
Kalcit– CaCO3
5. Trigonski (romboedarski) sustav
Prustit – Ag3AsS3
5. Trigonski (romboedarski) sustav
Hematit – Fe2O3
5. Trigonski (romboedarski) sustav
Kremen ili kvarc– SiO2
5. Trigonski (romboedarski) sustav
još jedan kristal kvarca
6. Monoklinski sustav
• Ako su svi tri odsječka različitih duljina i dva kuta
prava a treći može biti koji, tada je sustav monoklinski
6. Monoklinski sustav
Gips – CaSO4·2H2O
6. Monoklinski sustav
monoklinski sumpor, S
6. Monoklinski sustav
još jedan kristal gipsa
6. Monoklinski sustav
Arsenopirit – FeAsS
6. Monoklinski sustav
Auripigment – AsS2
6. Monoklinski sustav
Azurit – Cu3 (CO3)2 (OH)2
6. Monoklinski sustav
Još jedan kristal azurita
6. Monoklinski sustav
Malahitit – Cu2 CO3(OH)2
6. Monoklinski sustav
još jedan kristal malahita
6. Monoklinski sustav
Vivijanit – Fe2 ( PO4)2·8H2O
6. Monoklinski sustav
Vavelit – Al3(PO4)2(OH)3·5H2O
6. Monoklinski sustav
Volframit – (Fe,Mn)WO4
6. Monoklinski sustav
Epidot – Ca2(Fe,Al)Al2(SiO4)(Si2O7)O(OH)
6. Monoklinski sustav
Muskovit – KAl2[(OH,F)2|Al Si3O10]
6. Monoklinski sustav
Adular – K[Al Si3O8]
7.Triklinski sustav
• Ako su svi odsječci različitih duljina i svi kutovi
različiti tada je sustav triklinski
7. Triklinski sustav
Modra galica – CuSO4·5H2O
7. Triklinski sustav
Još jedan kristal modre galice
7. Triklinski sustav
Disten ili kianit - Al2(SiO4)O
7. Triklinski sustav
Još jedan kristal distena ili kianita
7. Triklinski sustav
Albit - Na[AlSi3O8]
7. Triklinski sustav
Još jedan kristal albita
Literatura
Martin Šoufek: Svijet minerala, Školska knjiga Zagreb i
Hrvatski prirodoslovni muzej, 1991.
Aleksandra Habuš - Vera Tomašić: OPĆA KEMIJA 1,
udžbenik za prvi razred gimnazije, Profil International
Zagreb, 6.izdanje, 2012.
http://webmineral.com/

similar documents