Glagoli,_David_Simara

Report
Infinitiv




infinitiv je glagolski oblik tvoren nastavkom –ti ili –ći. Budući da ne
određuje glagolsko vrijeme, lice i broj, nazivamo ga neodređenim
glagolskim oblikom.
mo-ći
infinitivni
nastavak
nauči-ti
Eklogija nam pomaže spoznati
3. lice jednine
infinitiv
Glagoli po vidu

stiskati - stisnuti
Izvršena radnja
Radnja još traje





Glagole koji izriču radnju koja još nije izvršena nazivamo nesvršeni
glagoli.
Glagole koji izriču radnju koja je već izvršena nazivamo svršeni
glagoli.
obećati – obećavati
Glagole koji izriču radnju koja se razlikuje samo po vidu nazivamo
VIDSKI PAROVI.
letjeti - sletjeti
Glagoli po prijelaznosti







čuvati, imati, promatrati – KOGA? ŠTO?
On promatra DJEVOJČICU.
On promatra NJU.
Glagolska radnja izravno prelazi na predmet radnje izrečen
imenskom riječi.
Glagole koji uza se MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U
AKUZATIVU nazivamo PRIJELAZNI GLAGOLI.
SJEDITI,VISJETI, IZGLEDATI – KOGA? ŠTO?
Glagole koji uza se NE MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U
AKUZATIVU nazivamo NEPRIJELAZNI GLAGOLI.
Glagolski pridjevi i
glagolske imenice


pridjeve nastale od glagola nazivamo glagolski pridjevi.
glagolski pridjev radni izriče da subjekt radi, vrši radnju.
-o, -la, -lo: -li, -le, -la
Baka je pekla kolače.
glagolski pridjev trpni izriče da subjekt trpi radnju.
-n, -na, -no: -ni, -ne, -na
Kolač je pečen.
- glagolska imenica – imenica nastala od glagola: peći - pečenje
Prezent
prezent je sadašnje glagolsko vrijeme.
 npr. Prelazim cestu, hodam ravno.
 promjenu glagola po osobama nazivamo
sprezanje ili konjugacija.
 glagoli biti i htjeti nazivaju se pomoćni
glagoli jer pomoću njih tvorimo druge
glagolske oblike.

Perfekt
složeno glagolsko vrijeme kojim izričemo
glagolsku radnju u prošlosti nazivamo prošlo
vrijeme ili prefekt.
 On je htio platiti.
Živio je na kraju grada.
 bio sam
bili smo
 bio si
bili ste
 bio je
bili su

Aorist
aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme
koje se tvore od svršenih glagola.
 narisati
jednina
množina
1. narisah
1. narisasmo
2. narisa
2. narisaste
3. Narisa
3. narisaše

Imperfekt
imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko
vrijeme koje se tvori od nesvršenih glagola.
zvati
jednina
množina

1. zvah
1. zvasmo
2. zvaše
2. zvaste
3. zvaše
3. zvahu
Pluskvamperfekt

pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko
vrijeme kojim se izriču radnje koje su se
dogodile prije neke druge prošle radnje
perfekt ili
imperfekt biti
sam bio /bijah
glagolski pridjev
radni
gledao
PLUSKVAMPERFEKT
sam bio/bijah gledao
Futur prvi

glagolsko vrijeme kojim izričemo radnje koje će
se dogoditi u bilo kojem trenutku budućnosti
nazivamo futur prvi.
FUTUR PRVI

Sutra ću plivati, a malo i ploviti brodom
Futur drugi
Glagolsko vrijeme kojim se izriču buduće
radnje koje će se dogoditi PRIJE NEKE DRUGE
BUDUĆE radnje nazivamo FUTUR DRUGI.
 Bude li me onaj umišljeni medvjed zadirkivao.

Svršeni
prezent
biti
Futur drugi
Imperativ





Glagolske oblike kojima izričemo odnos
govornika prema vršenju glagolske radnje
nazivamo GLAGOLSKI NAČINI.
Glagolski način kojim izričemo zapovijed i
molba nazivamo IMPERATIV.
1. ------1. bojmo se
2. boj se
2. bojte se
3.neka se boji
3. neka se boje
Kondicional
glagolski način kojim se izriče želja nazivamo
KONDICIONAL.
 Biste li mi, molim vas, dodali čašu?

KONDICIONAL
točno: Ja bih rado došao.
 netočno: Ja bi došao.

Vrste predikata




predikat je temeljni dio rečenice i rečenična jezgra.
glagol je nositelj predikata i jezgra svake rečenice.
predikat izrečen glagolom u nekoj glagolskoj osobi
nazivamo GLAGOLSKI PREDIKAT.
Čistim sobu.
predikat izrečen POMOĆNIM GLAGOLOM BITI i
IMENSKOM RIJEČJU nazivamo IMENSKI
PREDIKAT.
Marko je učenik. On je vrijedan. Olovka je moja.
Vi ste drugi.

similar documents