TEMA 1 IRRI LOVAS TEORIKJA LOT 3

Report
z
Tema 8. IZVORI VODE I KVALITETA VODE ZA
NAVODNJAVANJE
Prof.dr.sc. Lidija Tadić1
Dr.sc. Marko Josipović2,
1Sveučilište
J.J. Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet u Osijeku, Drinska 16 a
Osijek, 31000
2Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, Osijek, 31103
z
UDRUGA
KORISNIKA
SUSTAVA ZA
NAVODNJAVANJE
OPATOVAC
UDRUGA
KORISNIKA ZA
NAVODNJAVANJE
TOMPOJEVCI
OPĆINA
ODŽAK
z
7.3. DIJELOVI SUSTAVA ZA
NAVODNJAVANJE
SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE:
1. ZAHVAT VODE
2. DISTRIBUCIJSKA MREŽA – kanalima ili cjevovodima (
dovodni, razvodni)
3.GRAĐEVINE NA MREŽI ( po potrebi)
4.UREĐAJI ZA NAVODNJAVANJE
z
• 1.ZAHVATI POVRŠINSKIH VODA
• Zahvati riječnih voda
• izravni zahvati ( bez pregrade)
• Zahvati s pregradom
• Zahvatom s CS na rijeci
• Zahvati izvorskih i jezerskih voda
z
• 2. ZAHVATI PODZEMNIH VODA
• Zahvati izvorskih voda
• Zahvati aluvijalnih podzemnih voda
• Zahvati klasičnih vodonosnika
• 3.SPECIJALNI ZAHVATI
•
•
•
•
Zahvati od topljenja snijega
Zahvati oborinskih voda ( SAD 20%)
Zahvati ponovno upotrebljenih vodonosnika
Zahvati otpadnih voda
z
1. PODZEMNE VODE-Procjene obnovljivih zaliha
Obnovljive zalihe = umnožak površine prostiranja vodonosnih
slojeva, amplituda kolebanja pijezometarske razine i
efektivne poroznosti (za plitke aluvijalne vodnosnike)
- najveće zalihe u kvartarnim naslagama crnomorskog sliva
- sliv Drave – infiltracija oborinskih voda kroz polupropusni
pokrovni sloj
Prema Vodnogospodarskoj osnovi RH (2005)
Aluvijalni
vodonosnik
(106m3/god)
Područje
Crnomorski
sliv
Jadranski
sliv
Hrvatska
Karbonatni
vodonosnik
(106m3/god)
Ukupno
(106m3/god)
Drava i
Dunav
Sava
802,6
7,8
810,4
1198,3
653,8
1852,1
Ist-prim.
-
2639,5
2639,5
Dalm.slivi
-
3831,3
3831,3
2006,9
7132,4
9133,3
z
•
•
•
•
•
•
•
•
1 ULAZNA GRAĐEVINA
2 DOVODNI KNAL
3 TALOŽNICE
4 CRPNI BAZENI
5 CRPNA STANICA
6 TLAČNE CIJEVI
7 IZLJEVNI BAZEN
MAGISTRALNI KANAL
z
• ZAHVATI S PREGRADOM
• Razina vode u rijeci se podiže čime se
omogućava gravitacijsko dovođenje vode do
natapne površine
• Razinu vode moguće je držati const.
• Stvorena akumulacija omogućava skladištenje
vode
• Stabilne, pokretne i polupokretne
z
ELEMENTI NATAPNE MREŽE
KANALI
• planiranje trase-najkraća dužina
• problemi s obzirom na propusnost i geomehaničku
nestabilnost tla
• GUBICI- duboko poniranje, isparavanje, transpiracija
akvatičnog bilja
• BRZINA-kod nebloženih kanala vmax=0,5-1,0 m/s
• kod obloženih vmax=0,75-1, 5m/s
z
• vmax=ch 1/2 (Kennedyjeva jednadžba gdje je h=dubina
vode u kanalu,
a c= koef. ovisan o karakteristikama
tla)
• POPREČNI PRESJECI - trapezni, kružni (od AB
elemenata)
• dimenzioniranje kao kod kanala predviđenih za ostale
namjene
• gravitacijsko strujanje
• OBLAGANJE-procjena da se oblaganjem može sačuvati
60-80 % vode
z
z
• OBLOGE- betonske, asfaltbetonske, kamene, od
industrijski proizvedenih bet. elemenata, folije
(plastika, sintetička guma)
CJEVOVODI
• osobito za lokalizirano navodnjavanje i
navodnjavanje kišenjem
• dimenzioniranje- tlačna mreža kao kod
vodoopskrbnog sustava
• mali gubici vode i mali gubici obradivog tla (kanali
zauzimaju do 5 % obrad. površina)
z
• mogućnost prilagodbe svakoj topografiji
• mogućnost mjerenja količina vode
• VRSTE CIJEVI- najčešće plastične
z
GRAĐEVINE NA RAZVODNOJ MREŽI
1. PRIJELAZI
• na križanju natapnog kanala s drugim vodotokom,
cestom ili željeznicom-propusti, akvadukti i sifoni
2. GRAĐEVINE ZA RASPODJELU VODE
• pločaste zapornice (ustave)
• razdjelnik protoka- preljev s vertikalnim zidovima, a
protok se dijeli čeličnom pregradom proporcionalno
natapnim površinama
z
3. MODULI I VODOMJERI
• MODULI- su tarirani otvori kroz koje se omogućava
kontrolirani konstantni protok i funkcioniraju na
principu preljeva
• VODOMJERI- razni preljevi ( Cipolettijev, Parshalov,
široki prag, pravokutni)
4. TALOŽNICI
• neposredno iza zahvata površinske vode s jednom ili
više komora
z
5. REGULATORI RAZINE VODE
• ustava AMIL- automatski regulator razine
vode- održava automatsku razinu vode
neovisno o protoku
z
3. MODULI I VODOMJERI
• MODULI- su tarirani otvori kroz koje se omogućava kontrolirani
konstantni protok i funkcioniraju na principu preljeva
• VODOMJERI- razni preljevi ( Cipolettijev, Parshalov, široki prag,
pravokutni)
4. TALOŽNICI
• neposredno iza zahvata površinske vode s jednom ili više
komora
z
5. REGULATORI RAZINE VODE
• ustava AMIL- automatski regulator razine
vode- održava automatsku razinu vode
neovisno o protoku
HIDRAULIKA
• PROTOK
TLAK U MREŽI
BRZINE
z
KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE
• Primarni izvori vode za navodnjavanje su površinske
vode-rijeke, akumulacije i umjetni vodotoci. Prema
opažanjima kvalitete vode koja se redovito provode
ocjena površinskih voda za navodnjavanje je
zadovoljavajuća.
• Također je opća ocjena kvalitete vode akumulacija
zadovoljavajuća jer se u pravilu u višenamjenske
akumulacije ne ispuštaju otpadne vode.
z
KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE
• U pravilu voda I, II i III vrste zadovoljava
• FAO- pravilnik o zahtjevima vode za navodnjavanje
FIZIKALNA SVOJSTVA
• Temperatura – optimalna oko 25 oC, ovisno o natapnom
području
• Mutnoća - karakteristika površinskih voda ( nanos) –
izaziva začepljenje mlaznica, taloženje u kanalima
z
KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE
• Rezultat intenzivnije biološke aktivnosti očituje se i na
vrijednosti biokemijske potrbe kisika (BPK-5) koja
pokazuje količinu razgradive organske tvari u vodi.
• Kvalitetu vode akumulacija, odnosno stajaćih voda,
karakteriziraju i značajne razlike u pojedinim
pokazateljima na površini i na dnu vodnog tijela, a jako
ovise o prirodnom okruženju u kojem se akumulacija
nalazi, je li to šumski, poljoprivredni, urbani ili livadski
krajobraz.
• Pogodnost površinskih voda za navodnjavanje
• U prethodnom poglavlju prikazani su opći pokazatelji
kvalitativnog stanja površinskih voda potencijalno
pogodnih za navodnjavanje.
• Postoje i parametri kvalitete vode, specifični za
navodnjavanje.
• Pošto u Hrvatskoj nema prihvaćene klasifikacije o
kakvoći vode za navodnjavanje u ovom radu preuzeti su
kriteriji i granične vrijednosti iz svjetski priznatih
klasifikacija Ayersa i Westcota (1985) i (Rhoades i sur.,
1992).
• Kakvoća vode ocjenjuje se na temelju triju potencijalnih problema:
zaslanjivanja, smanjenja infiltracijske sposobnosti i toksičnosti,
dodajući još i specifične efekte pri različitim tehnologijama (npr.
bikarbonati kod navodnjavanja kišenjem).
• Određivanje stupnja zaslanjenosti vode jedan je od važnih
parametara vodiča pogodnosti vode za navodnjavanje.
• Visoke koncentracije nekih iona, natrija i klorida, te bora i elemenata
u tragovima, djeluju specifično na osjetljive kulture, uzrokujući “vodni
stres”, smanjenje porasta biljke, a time i prinos.
KEMIJSKA SVOJSTVA
• Otopljene soli zbog problema zaslanjivanja
( 1/3 svj. površina, 270 mil.ha trajno
zaslanjeno)
• Elementi NA, Ca, Mg
KEMIJSKA SVOJSTVA
• vrijednosti parametra značajnih za natapne vode - SAR
(natrijev adsorpcijski odnos) i električne vodljivosti. SAR
koji daje odnos natrija, kalcija i magnezija izračunava se
sljedećem izrazu:
Na
SAR 
Ca  Mg
2
Dodatne količine vode (LR) za ispiranje soli iz profila tla
ECw
LR 
5( ECe)  ECW
DRAVA
SKUPINA
POKAZATELJA
PROSJ.
VRIJEDNO
NEMETIN
STI
VRSTA
VODE
FIZIKALNO KEMIJSKI POKAZATELJI
HRANJIVE TVARI
pH
7,73
I
Alkalitet
147
II
Električna
vodljivost, µS/cm
329
I
Amonij, mgN/l
0,194
II
Nitriti, mgN/l
0,015
II
REŽIM KISIKA
Otopljeni kisik,
mgO2/l
Zasičenje
kisikom, %
9,74
I
Nitrati, mgN/l
1,81
III
90,37
I
Ukupni dušik,
mgN/l
2,62
II
KPK-Mn, mgO2/l
3,58
I
Ukupni fosfor,
mgP/l
0,156
II
BPK5, mgO2/l
4,94
III
MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI
Broj koliformnih,
UK/l
10 719
III
ORGANSKI SPOJEVI
Broj fekalnih
koliforma, FK/l
1
I
Mineralna ulja,
mg/l
0,037
II
Broj aerobnih
bakterija, BK/ml
13 973
III
Fenoli ukupno,
mg/l
0,0034
II
Lindan, µg/l
0,001
I
DDT, µg/l
0,001
I
BIOLOŠKI POKAZATELJI
PCB, µg/l
P-B indeks
saprobnosti (S)
2,14
II
Biotički indeks
Stupanj trofije
METALI
Bakar, µgCu/l
1,88
I
Cink, µgZn/l
10,7
I
Kadmij, µgCd/l
0,0515
I
Krom, µgCr/l
0,619
I
Nikal, µgNi/l
1,403
I
Olovo, µgPb/l
0,931
II
Živa, µgHg/l
0,048
III
z
z

similar documents