Prof.dr.sc. Marina Kuzman

Report
Adolescencija i prehrambene
navike
Marina Kuzman,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Zagreb, 2012.
.
Neki od razloga za epidemiju pretilosti
u svijetu




Čovječanstvo jednostavno nije bilo spremno
Proizvodnje hrane je bivala sve jednostavnija i suvremenija
Promjene u prehrambenim i životnim navikama zbivale su se
usporedno s okolinskim i društvenim promjena i postupnim
promjenama načina života
Na znanstvena upozoravanja reakcije su dugo bile odbijanje
prepoznavanja problema, odnosno izostanak odgovarajuće
političke podrške u područjima zdravstva, poljoprivrede,
prometa, urbanog planiranja, prehrambene industrije,
marketinga, medija i obrazovanja
Osim zdravstvenog pretilost je i
financijsko opterećenje
Izravni troškovi
 mogu uključivati preventivne mjere, dijagnostičke postupke i
liječenje pretilosti i s njom povezanih zdravstvenih problema
Neizravni troškovi
 obuhvaćaju troškove povezane s morbiditetom i mortalitetom
 Troškovi povezani s morbiditetom su manjak dohotka
izgubljenog zbog smanjene produktivnosti i radne sposobnosti,
zbog ograničenja aktivnosti, izostajanja s posla te liječenja u
kući
 Troškovi vezani uz mortalitet su vrijednost dohotka
izgubljenog zbog prijevremenog umiranja
“Nevidljiva” cijena pretilosti
Istraživanja s neizravnim dokazima koji ovise o kulturološkoj
percepciji i tolerantnosti društva



Imaju li pretile osobe problema pri zapošljavanju
Kako pretilost tretira zdravstveno osiguranje
Ima li stigme i diskriminacije
…ili je to preuveličavanje sadašnje kulture preopterećene
pojmovima zdravlja, ljepote i vječne mladosti?
Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i
15 godina u 2002 (HBSC)
Dječaci 13%
Dječaci 16%
Djevojčice 6%
Djevojčice 6%

In 2002. Croatia among countries with lower ratio of overweight/obese childrencompared to USA,
Great Britain, Ggreece, Spain, Italy and Portugal, higher ration compared to East European
countriese
Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i
15 godina u 2006 (HBSC)
Djeca povećane tjelesne težine, 13 godina
The ratio of
overweight/
obese
children is
increasing
among
European
countries
and with
age
Djeca povećane tjelesne težine, 15 godina
US
US
WLS
CA
CA
GR
PT
IT
GR
WLS SCT
IT
FI
PT
HR
CZ
AT
FI
DE
ENG
SCT
HR
MK
IE
IL
MK
NO
IL
IE
BG
CZ
RO
BG
AT
FR
SE
USA and
Canada, in
Europe
Portugal,
Greece,
Wales
Dječaci 19%
Djevojčice 10%
SE
DE
Dječaci 17%
Djevojčice 10%
NL
TR
ENG
BEVLG
TR
FR
BE-
VLG
NO
SK
NL
LV
SK
RO
LV
LT
LT
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
Udio djece prekomjerne tjelesne težine i pretile djece od 13 i
15 godina u 2010 (HBSC)
USA
USA
Portugal
Canada
Poland
Croatia
Spain
Italy
Italy
Macedonia
Czech Republic
Iceland
Macedonia
Hungary
Finland
Portugal
Turkey
Germany
Norw ay
Luxembourg
BOYS
Scotland
BOYS
Turkey
Sw eden
Germany
Dječaci20%
French Belgium
Djevojčice 12%
Latvia
Estonia
Dječaci 23%
Slovakia
Djevojčice 10%
Sw itzerland
Ukraine
Armenia
Ireland
Lithuania
France
France
Flemish Belgium
England
Netherlands
Denmark
England
0,0%
GIRLS
GIRLS
Hrvatska je na
četvrtom,
odnosno petom
mjestu
(razvsrtano
prema
procjeni
težine
dječaka), od
39 zemalja
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
0,0%
5,0%
10,0%
15,0%
20,0%
25,0%
30,0%
35,0%
40,0%
Za djevojčice
16, odnosno
21. mjesto
(pouzdanost?)
Najmanje jedna porcija voća dnevno (HBSC2010)
Denmark
Armenia
Switzerland
Canada
USA
Portugal
Armenia
England
Italy
Luxembourg
Austria
Spain
Spain
Macedonia
Slovenia
Romania
Czech Republic
Ireland
Luxembourg
GIRLS
BOYS
Norway
Netherlands
Slovakia
BOYS
Greece
Hungary
11 years
Germany
Ukraine
Croatia
15 years
Turkey
41/46
Iceland
England
Iceland
24/29
Sw eden
Flemish Belgium
Poland
Estonia
Estonia
Lithuania
Latvia
Greenland
Greenland
0,0%
GIRLS
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
Tjelesna aktivnost
Udio ispitanika koji je u proteklih 7 dana bio umjereno
45
40
35
30
tjelesno aktivan najmanje 1 sat dnevno 2006. i 2010.
godine.
Dječaci % 2006
Dječaci % 2010
36
31
31
Djevojčice % 2006
31
Djevojčice % 2010
26
25
20
19
20
15
15
22
15
10
10
8
5
0
11 godina


13 godina
15 godina
Dječaci su aktivniji od djevojčica u svim dobnim skupinama,
tjelesna aktivnost se smanjuje s godinama, osobito kod djevojčica
(prijelaz u srednju školu).
Smanjenje tjelesne aktivnosti u najmlađih ispitanika!
Doživljaj vlastitog tijela
Udio djece koja su zadovoljna svojim izgledom 2010.
godina
68
66
64
Dječaci općenito
zadovoljniji od
djevojčica
66
63
63
62
62
60
60
58
56
55
Dječaci
54
Djevojčice
52
Kritičnost se
povećava s dobi
50
48
11 godina
13 godina
15 godina
.....a što je s
objektivnom
situacijom?
Doživljaj vlastitog tijela u odnosu na ITM
Udio djece koja su zadovoljna svojim izgledom u odnosu na
ITM (2010. godina)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
ITM normalan
Prekomjerna težina
Pretili
88
76
69
60
54
46
27
24
24
12
12
0 0
0 0
M
Ž
premršav/a
5
M
Ž
zadovoljan/na
7
M
Ž
predebeo/la
95
Djevojčice koje su
normalno uhranjene
sklone su smatrati
sa su predebele
(27% djevojčica
normalnog ITM-a
misli da je
predebelo)
Dječaci su skloniji
težiti većoj
tjelesnoj masi (i pri
procjeni treba biti
oprezan) – 24%
dječaka
prekomjerne
tjelesne težine je
zadovoljno izgledom
Redukcijska dijeta i ITM (15 godina)
“Jesi li na dijeti ili činiš nešto drugo da bi smanjio/la ITM?”
Dječaci
<85c
86-95c
>96c
Total
Ne, težina mi je OK
63
33
17
55
Ne, ali bih želio
smršaviti
11
46
61
20
Ne, ali bih se želio
udebljati
23
2
0
18
3
20
22
7
Da
Djevojčice
<85c
86-95c
>96c
Ukupno
Ne, težina mi je OK
35
3
5
32
Ne, ali bih željela
smršaviti
38
57
53
40
Ne, ali bih se željela
udebljati
13
0
0
12
Da
15
40
42
17
Samo 35%
(prije 4 godine
37%) djevojčica
normalnog ITMa smatra da ne
bi trebalo
mijenjati svoju
težinu
38% misli da bi
trebalo
smršaviti, a 15%
je na dijeti
Kako motivirati
one s
prekomjernom
tjelesnom
težinom ?
Zadovoljstvo životom i doživljaj vlastitog tijela
Zadovoljstvo životom i doživljaj vlastitog tijela
8
7,5
7
Dječaci
Djevojčice
6,5
6
5,5
5
puno premršav/a
premršav/a
zadovoljan/na
malo predebeo/la
predebeo/la
Najzadovoljnija su životom djeca koja su zadovoljna svojom
tjelesnom težinom
Što utječe na prehrambene
navike djece i mladih
Osobni ukus, izgled i privlačnost hrane






Kako dječja pa adolescentna potreba za nezavisnošću postaje sve
jača i kako nastoje izboriti sve više samostalnih odabira, sve je
više utjecaja osobnog sviđanja i nesviđanja
U zbunjujućem svijetu je odabir hrane nešto što osjećaju da
mogu kontrolirati.
Za adolescente je daleko najutjecajniji čimbenik okus hrane,
određen izgledom, mirisom i teksturom hrane.
Adolescenti odabiru hranu čiji im se okus sviđa jer jedenje takve
hrane čini da se osjećaju dobro
Djeca i mladi često smatraju da je hajvažnije jesti hranu dobrog
okusa koja ih čini sitima – zdravi aspekti prehane jednostavno im
nisu važni.
Jedan od važnih čimbenika je i jednostavna i brza dostupnost. To
ne znači isključivo brzu prehanu izvan kuće, već i brze obroke
pripremljene kod kuće – najčešće ni jedan ni drugi izbor nisu
najadekvatniji
Obitelj




Roditelji, odnosno obitelj imaju presudan utjecaj na stjecanje većine
životnih, pa tako i prehrambenih navika i djece i adolescenata (iako to oni
rijetko žele priznati)
Obitelj je iskoljučivo “odgovorna” za odabir namirnica i prehrambene
navike u kući, što pruža mogućnost razvoja dobrog modela za oblikovanje
stavova i navika djece i mladih i za prehranu izvan kuće
Odabir namirnica kao i sastav obroka te navike konzumiranja i djelovanje
upravo na najvažnije sastavnice koje utječu na odabire osobito
adolescenata – izgled i okus – “i zdravo može biti privlačno” – zasigurno su
za roditelje velik ali nužan izazov
Adolescenti iz obitelji s višim roditeljskim obrazovanjem imaju zdravije
prehrambene navike.
Obitelj




I djeca i mladi koji sebe doživljavaju kao pretile (bez obzira na
objektivno stanje) češće će zapravo jesti nezdravo i teže će se
usuglašavati s roditeljskiim preporukama
Način kozumiranje obroka, izbjegavanje jedenja “stojećki”, a osobito
pred televizijom imaju također ogroman utjecaj na adolescente
Zajednički dnevni obrok ima višestruko zaštitno značenje – osim
utjecaja na prehrambene navike, dokazano je da djeluje na bolju
obiteljsku komunikaciju, što se višestruko odražava na izgradnju
samosvijesti i samopoštovanja kao i na manju izloženost drugim
rizicima
Obiteljsko ekonomsko stanje nije zanemarivo, jer raspoloživost i
dostupnost nekih namirnica ovisi o ekonomskim mogućnostima – ali i
tada je moguće imati zdrave odabire i jesti zajedno
VidenonTM, Manning CK. Influences on adolescenteating patterns: the importance of family meals. J
Adolesc Health 2003;32(5):365-373.
Škola




Škola ima višestruke mogućnosti djelovanja na dječju (i
adolescentnu) prehranu i prehrambene navike
Edukacija u školskim nastavnim programima je ključni izvor
informacija o pravilnoj prehrani i zdravim navikama
Informacije i vještine stečene u školi trebale bi biti u
suglasju s navikama u kući i tada se lakše oblikuju životna
mjerila
Školska prehrana ne bi smjela narušavati saznanja i
davati drugačije poruke od onih kojima se nastoji djelovati
u kući
Škola
Na prihvaćanje odnosno neprihvaćanje prehrane u
školi utječe nekoliko okolnosti:
 Privlačnost školskih obroka
 Roditeljski stavovi (i navike)
 Vršnajčko ponašanje
 Raspoloživost alternativnih oblika prehrane
 Vještina postizanja “suglasja” a ne suprotstavljanja
adolescentnoj potrebi za nezavisnošću
Vršnjaci






Kao i na druga područja života, vršnjaci imaju utjecaj i na
stavove, odabir namirnica i prehrambene navike
Vršnjačke grupe oblikuju standarde za prihvatljive i popularne
navike i odabire hrane, mjesta konzumiranja hrane pa i vrijeme
obroka
Navike adolescenata vjeran su odraz navika njihovih vršnjaka i
prijatelja
Dječji i adolescentni obroci nerijetko uključuju najpopularnije
obroke brze prehrane, osobito ako su na raspolaganju u okolici
škole
Važan izvor informacija i utjecaja je i kroz vršnjačke aktivnosti
u kojima postoje osobe “modeli” - sportski treneri ili stariji
vršnjaci
Oni mogu biti vrlo uspješni utjecajni čimbenici na oblikovanje (i
prehrambenih) navika i stavova za djecu i mlade
Mediji






Mediji (osobito televizija) imaju velik utjecaj na odabir namirnica
djece i mladih
Izloženost medijskim reklamama je velika
Djeca su osjetljiv i senzitivan dio populacije i reklame se često
obraćaju baš njima
U SAD je prosječno dijete izloženo 40.000 TV reklama o hrani
godišnje, a 69% oglašava slatkiše, brzu prehranu i žitarice, a
utvrđeno je da je izloženost povezana sa smanjenjem jedenja voća i
povrća i povećanjem konzumacije slatkih i masnih proizvoda
Osim djece i roditelji su izloženi reklamama i odabir namirnica
nerijetko je rezultat agresivne i priivlačne kampanje nekog proizvoda
Upravo osvješćivanje utjecaja i medija kao i motiva za
sveobuhvatnim reklamiranjem može pomoći da se djeca a osobito
mladi usmjere vlastitim načine odupiranja odnosno drugačijih izbora
Može li se djelotvorno kontrolirati
pretilost


Prioritetna je zadaća sprječavanje pretilosti u djece,
jer je visok rizik da pretila djeca ostanu pretile osobe i
u odraslo doba.
Rješenja problema zahtijevaju uključivanje zajednice
na mnogim razinama: od zakonskih odredbi koje trebaju
štiti djecu od agresivnih reklama proizvođača hrane i
prehrambenih proizvoda, ohrabrivanja i poticanja
tjelesne aktivnosti od vrtića i škola kao nedjeljivi dio
svakodnevnih aktivnosti, do lokalnog urbanog planiranja
koje će omogućiti privlačna, sigurna i dostupna
područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu
aktivnost.
Ključne poruke





Sve sastavnice društva imaju utjecj na stjecanje
prehrambenih navika djece i adolescenata
Okruženje uključuje raspoloživost i dostupnost hrane te
veličinu obroka
Društveno okruženje uključuje socio-ekonomske i kulturološke
čimbenike kao i sastav obroka
Društvenom okruženju doprinose i stavovi, navike i ponašanja
u obitelji.
Intervencije trebaju biti usmjerene različitim utjecajima
kojima su djeca i mladi izloženi
...da
ne bi bilo ovako....
Prvu piramidu zdrave
prehrane sagradio je u
starom Egiptu faraon koji
je toliko mrzio povrće da
ga je smjestio na dno....

similar documents