Radionica: PREDRASUDE * STEREOTIPI

Report
Vitez, 28. – 30. novembar/studeni 2014.


Šta je to: DISKRIMINACIJA?
U najširem smislu, diskriminacija je svaki
postupak
razlikovanja
i/ili
nejednakog
tretmana osobe ili grupe osoba, a na osnovu
njihovog spola, roda, nacionalne, vjerske
pripadnosti, ekonomskog statusa, seksualne
orijentacije, ili nekog drugog osnova.


Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH koji je usvojen
2009. godine, diskriminacija je definisana kao:
''svako različito postupanje, uključujući svako
isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti
utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim
osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica na
osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere,
etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog
porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog
ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u
sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja,
društvenog položaja i pola, polnog izražavanja ili
orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za
svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili
ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na
ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim
oblastima javnog života.''

Diskriminacija se može sprovoditi kroz
isključivanje,
ograničavanje
ili
davanje
prednosti individui ili grupi, na osnovu ličnih
karakteristika/identiteta
–
rase,
spola,
godišta, fizičkih karakteristika, seksualne
orijentacije, etničkog, nacionalnog porijekla,
vjerske pripadnosti, itd.
Prema svojim
oblicima, diskriminacija može biti neposredna
i posredna.
VRSTE
DISKRIMINACIJE




Izravna diskriminacija
Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano
nekom od navedenih diskriminacijskih osnova
kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi
mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od
druge osobe u usporedivoj situaciji.
Primjer izravne diskriminacije bio bi natpis na
vratima restorana “Ne poslužujemo Rome”.
Međutim, u stvarnosti diskriminacija najčešće
poprima suptilnije oblike. Zato je zabranjena i
neizravna diskriminacija.



Neizravna diskriminacija
Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled
neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi
mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po
nekoj od diskriminacijskih osnova u odnosu na
druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se
takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno
opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo
postizanje su primjerena i nužna.
Slikovito prikazano, neizravna diskriminacija jest
ako damo rodi i lisici piti iz jednakih visokih
posuda, obzirom da ih time tretiramo naizgled
jednako. No učinak je puno drugačiji za lisicu,
koja će takvim jednakim tretmanom ostati žedna.



Uznemiravanje
Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije,
uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje
uzrokovano
nekom
od
navedenih
diskriminacijskih osnova koje ima za cilj ili
stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe,
a
koje
uzrokuje
strah,
neprijateljsko,
ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Primjer uznemiravanja bio bi izvrgavanje
uvredljivom ponašanju radnika druge nacionalne
pripadnosti, kojeg na radnom stolu svako jutro
čekaju uvredljive poruke vezane za njegovu
nacionalnost.


Spolno uznemiravanje
Spolno uznemiravanje je svako verbalno,
neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje
spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno
predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje
uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće
ili uvredljivo okruženje. Kod spolnog
uznemiravanja nije riječ o gore opisanom
uznemiravanju na osnovu spola, već o
ponašanju seksualne naravi, uključujući
opaske seksualne naravi i sl.


Mobing
Mobing je vrsta diskriminacije na radnom
mjestu koja za rezultat ima razaranje i
uništenje ličnog, profesionalnog i društvenog
integriteta osobe izložene mobingu. Važno je
istaći da počinioci mobinga nisu samo
nadređene osobe već je moguće da mobing
vrše i lica koja su na istoj poziciji u poslu kao
i žrtva mobinga.


Segregacija
Segregacija postoji kada neko fizičko ili
pravno lice odvaja druga lica samo zbog neke
njihove osobine/karakteristike, a najčešće se
definiše kao rasna diskriminacija. Jedan
primjer je u slučaju da su objekti, usluge ili
oprema dostupni samo pripadnicima jedne
grupe koji su jednakog ili boljeg standarda
od druge grupe koja je tu tom slučaju
izložena segregaciji.


Podsticanje na diskriminaciju
Također je oblik diskriminacije. Pod ovim se
podrazumijeva npr. kada tuženi svojim
ponašanjem, postupcima ili tolerisanjem
diskriminirajuće atmosfere u ustanovi za koju
je nadležan prešutno daje do znanja
podređenima da nema sklonosti prema
pripadnicima određene grupe, ili svako
tolerisanje ili zagovaranje nacionalne, rasne
ili vjerske mržnje.

Također, izdavanje naloga drugima da vrše
diskriminaciju i pomaganje drugima prilikom
diskriminacije je oblik diskriminacije.
 SKUPINE
KOJE SE ŠTITE
OD DISKRIMINACIJE

Rasa – u najširoj definiciji pod ovim pojmom
se podrazumevaju identiteti zasnovani na
jeziku, kulturi, vjeri, nacionalnom ili etničkom
porijeklu. Diskriminacija na osnovu etničke
pripadnosti,
takođe
se
podvodi
pod
diskriminaciju na osnovu rase.

Socijalno porijeklo i društveni položaj – nema
opšte definicije ovih pojmova, niti postoji
veliki broj slučajeva. No, Međunarodna
organizacija rada je definisala ovaj oblik
diskriminacije
kao
uskraćivanje
ili
ograničavanje mogućnosti osobama da rade
određeno
zanimanje
zbog
njihovog
društvenog položaja (npr. kastinski sistem u
Indiji).

Vjera i vjerska pripadnost – diskriminacija na
ovom osnovu se odnosi na situacije kada
smatramo da se je naše vjersko uvjerenje
ugroženo od strane nekih drugih uvjerenja ili
postupaka koji su u suprotnosti sa opštim
vrednostima ljudskog dostojanstva. U tom
smislu, ne može se tvrditi da vjerska
uvjerenja ugrožava postojanje komunističkih,
ateističkih i sl. grupa u društvu.

Političko uvjerenje, članstvo u sindikatu ili
udruženju – odnosi se prvenstveno na zaštitu
prava kao što je sloboda misli, izražavanja,
udruživanja i učešća u javnim poslovima. Pri
tome, štite se ona mišljenja i uvjerenja koja
su suprotna dominantnim ideologijama, ali
koja naravno nisu nasilna.

Jezik – nijednoj zajednici ne smije biti
uskraćeno pravo da se služi svojim jezikom.

Spol,
rodno
izražavanje
i
seksualna
orijentacija – spol se odnosi na biološke
karakteristike,
dok
je
rod
društveno
definisana kategorija. Rodno izražavanje je
način koji manifestujemo svoj rod (odjeća,
frizura itd.) – izgled često može biti povod za
diskriminatorno
ponašanje.
Seksualna
orijentacija podrazumijeva homoseksualnost,
biseksualnost i heteroseksualnost, koje su su
mogući oblici ljudske seksualnosti i kao takve
ne mogu biti osnov za diskriminaciju.
 ....
I KONAČNO....KRAJ!
 HVALA
NA PAŽNJI!

similar documents