Za_studente_5

Report
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod/ishodište globalne krize
 Između 10 najvećih opasnosti za mir i razvoj u svijetu
danas (najutjecajni SAD ekonomist Nouriel Roubini): dvije
su za nas informac. stručnjake:
 Rastući rizici od digitalnih požara širokih razmjera,
nepredvidive posljedice raspada interneta, lokalnog i
povremenog, ili čak u totalu, na neodređeni rok
 Rastući rizici od razornog djelovanja glavnog paradoksa
informacijske ere: da pred bumom znanosti i informacija
većina svijeta tražit će spas u neznanju – prilika za
nas?
 Negativni utjecaj virtualnog svijeta na mlade; posljedice;
šansa za nas?: ovisnost o internetu stvara napadaj ludila (opsesivnikompulzivni poremećaj ili poremećaj navike i nagona; djelovnje na mozak
poput psihoaktivne tvari (55% mladih igra igrice, 20% po nekoliko sati na
internetu- ugroženo tjelesno i psihičko zdravlje, poremećaj u prehrani, snu,
motivaciji...
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod/ishodište/pitanja za polemiku
 Budućnost bibliotekara u vremenu kontaktnih leća,
čipova, “dodirnih tehnologija”, “proširene stvarnosti”
(M.Kaku)
 Sve je duži popis zanimanja kojima će internet zabiti
zadnji čavao u lijes; da li se već zabija čavao u lijes
knjižničara, knjižnica, direktora?
 “Za 20 godina naše zanimanje neće postojati, barem
ne u obliku u kakvom ga danas radimo” (Alvin Toffler)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
poljuljani teren
• pojavom elektroničkih tehnologija i mreže svih mreža,
informacijske ustanove primorane su
– preispitati svoje osnovne ciljeve i
– način njihova ostvarivanja u novonastalim uvjetima
– nova
uloga knjižnica u suvremenom svijetu:transformira,-informatizira i globalizira (nove usluge npr.
web, portal-umrežene…početak
Infrastrukture...)
rađanja
globalne
informac.
– Peter Tschop (stari stil:upravljač knjiga, novi:
ponuđivač usluga-informcijski pilot) stereotipi o
knjižničarima: (staleška neorganiziranost, učmalost, nenametljivost,
snage, slabosti (SWOT)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Zajednički problemi u svijetu:
• trend uskraćivanja sredstava u kulturne svrhe
• poskupljenje digitalizirane informacije i poskupljenje klasičnih
medija
• sužavanje prostora za djelovanje knjižnica, Google konkurencija
• recesija, rast nezaposlenih, pad standarda – i posljedice:
• nedostatak sredstava za nabavu medija,
• nedovoljan broj zaposlenih,
• teškoće u održavanju starih i u izgradnji novih zgrada,
• zatvaranje ogranka,
• gašenje usluga pokretnih knjižnica.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Današnja situacija knjižnica
Value for money
prezahtjevni korisnici
novi mediji
pojačana konkurencija
mnoštvo informacija, rizik
rizik, šteta od krivih,
nedostatnih informacija,
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Promjena paradigme:u središtu potrebe, želje i potražnja korisnika
Staro
novo
Čitatelji
Knjiga
Fond
Masovni marketing
Proboj na tržište
Bavljenje problemima sadašnjosti
korisnik
informacija
posredovanje
viša vrijednost
vezivanje korisnika
oblikovanje budućnosti
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod
 Ako želimo ići u akciju za bolju budućnost i
imidž struke, potrebno je dijagnosticirati
stanje i odgovoriti na ključno pitanje: kakve
promjene knjižničar i knjižnice stvaraju u
zajednici? (Durannce, Fischer)
 Recesija i depresija otežavaju “našu akciju”, no
oni su i prilika za inat, kreaciju, inovaciju,
akciju...
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod: neuralgične točke struke
1. Vrednovanje knjižničnih usluga:
 Nije poznat ukupan ekonomski, društveni i obrazovni
doprinos knjižnice lokalnoj zajednici i zemlji (jesu li
knjižnice samo trošak ili su i gospodar. potencijal
 “Knjižničarska zajednica priča sama sebi” (Fisher i
Durannce)
 “knjižničari sami moraju napraviti alate vrednovanja
utjecaja knjižnica na zajednicu”
 postoji mnogo studija slučaja dobre prakse i mnoštvo
podataka; nedostaje detaljan opis korištenih metoda,
te sistematični izvještaji (Markless i Streatfield)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod: neuralgične točke struke
2. Problemi u zakonodavstvu: nepostojanje Zakona o
knjižnicama (A, D...) i niz problema u postojećim
zakonima (RH): ravnatelj narodne knjižnice ne mora
biti knjižničar, škol. knjižničari s 2 državna ispita,
zastarjeli Standardi...
3. Revizija studija knjižničarstva; jednodisciplinarnost
(suženost?), neuspješnost Bolognskog procesa?,
neaktualnost kolegija, teškoće pri zapošljavanju
4. odvojenost znanosti od knjižničarske prakse (da li su mr. i
dr. radovi na razini drugih disciplina?)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod: neuralgične točke struke
 5. nedostatno obrazovanje i biranje
rukovodećeg kadra: potrebno cjeloživotno
obrazovanje ravnatelja; njihov doprinos struci i
znanosti; koje obrazovanje i sve dodatno treba
imat rukovoditelj? (uzor: Hannelore Vogt?spoj znanosti i prakse)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Paradigma tradici. i novoga
poduzetništva / djelatnika
Djelatnici tradicio. poduzetništva
Djelatnici novog menadžmenta
Odlučivanje u operativnim poslovima
Nema podjele u okviru tima
Individualna odgovornost
Indiv. odgovornost povezana s
međusobnom potporom i povjerenjem
Specijaliziranje (pojedinačna
eficijencija)
sudjelovanje suradnika u
upravljačkom procesu (zajed.
eficijencija)
Plaća kao motiv, podražaj
razvoj kao motiv
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Stara paradigma
Promocija usvajanja pod svaku cijenu
Ljudi prilagođeni zahtjevima posla
Nova paradigma
Odgovarajuće usvajanje
Posao prilagođen zahtjevima ljudi
Nametnuti ciljevi/zadaci, s vrha prema dnu Poticana autonomija zaposlenika
Donošenje odluka
Sudjelovanje
Fragmentacija poslova i uloga
Specijalisti sa shvaćanjem šireg konteksta
Identifikacija s poslom
Identitet transcendira opis posla
Institucija po modelu sata
Prepoznavanje nesigurnosti
Agresivnost, natjecanje
Rad i užitak odvojeni
Suradnja
Nestajanje
užitka
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
razlike
između
rada
i
Paradigma tradic. i novoga poduzetništva/menadžera
Menadžer u trad. poduzetništvu
Novi menadžer
planiranje
Komunikacijom daju viziju budućnosti
organiziranje
Mobiliziranje resursa
bavljenje personalnom politikom
Razvoj talenata
Davanje uputa
Definiranje dugoročnih ciljeva
kontroliranje
Ovlašćivanje suradnika
Usmjereni samo na eficijenciju
Usmjereni na efektivnost
Staleško ophođenje
moderiranje
Prodaja proizvoda i službi
Prodaja ideja
Obavljaju proces
Djelovanje s mislima, osjećajima i
emocijama
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Stara paradigma
Manipulacija i dominacija
Borba za stabilnost
Kvantitativno
Nova paradigma
Suradnja s okolicom
Osjećaj za promjene
Kvalitativno, kao i kvantitativno
Duhovne vrijednosti transcendiraju
Isključivo ekonomski motivi
materijalni dobitak
Polariziranost
Transcendira polaritete
Kratkoročnost
Ekološka osjetljivost
Racionalno
Racionalno i intuitivno
Naglasak na kratkoročnim solucijama Prepoznavanje dugoročne učinkovitosti
Centralizirane operacije
Decentralizirane operacije kada je to
moguće
Neobuzdana tehnologija
Odgovarajuća tehnologija
Nastojanje da se shvati cjelina, pokušaj
Alopatski tretman simptoma
lociranja uzročnika disharmonije
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Upravljanje
promjenama
Promjene u organizacijama
moguće su samo zajedno s
ljudima
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Potrebe za promjenama zajednički problema
knjižnica:
• mijenjanje poslovne filozofije (ako se knjižnica orijentira
samo na
posuđivanje neće preživjeti)
• izlaz je u novim uslugama, koje pružaju novi mediji i
računalna
tehnika,
• uvođenje atraktivnih i raznovrsnih kulturnih događanja
• jasno definiranje misije – drugačija od konkurenta u sredini
djelovanja
• oslanjanje na društvo prijatelja knjižnice -pomoć u financijskom
lobiranju
• pronalaženje sponzora i alternativnih izvora financiranja.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Faktori uspješnosti promjena su
• aktivno sudjelovanje u procesu
promjena,
• pravodobna informacija, sudjelovanje u
odlučivanju
• “Između niske i visoke razine uspješnosti
nalazi se promjena”
• sprovođenje procesa promjena unutar
grupe,
• spremnost na promjene putem kooperacije,
• prolazak kroz sve faze procesa promjena.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Percepcija osobne
kompetencije
Integracija
Odbijanje
Spoznaja
Učenje
Racionalno
prihvaćanje
Šok
Emocionalno
prihvaćanje
Faze procesa promjena
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Vrijeme
Procjena osobnih rizika
nisko
Skeptici
(oko 40%)
Promoteri
(oko 5%)
Uključiti kao
prve
Uključiti
kasnije
visoko
Protivnici
(oko 15%)
visoko
Kočničari
(oko 40%)
nisko
Procjena objektivnih rizika
Matrica prihvaćenosti
Izvor: prema Mohr et al. 1998.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Ne uključiti
uopće
aktivno
(ponašanje)
neverbalno
(ponašanje)
Kontradikcija
Kontraargumenti
Prijekor
Prijetnje
Polemika
Kruti formalizam
Uzrujanost
Uznemirenost
Svađa
Intrige
Tračevi
Stvaranje klanova
pasivno
(bjegstvo)
verbalno
(govor)
Izbjegavanje
šutnje
Podcjenjivanje
Izvrgavanje ruglu
Rasprave o nevažnim
temama
Bezvoljnost
Nepažnja
Umor
Izostanci
Povlačenje u sebe
bolest
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Tipični izvori grešaka kod procesa promjena
Mala spremnost za promjene
Ograničenost postojećim općim
uvjetima
Nedovoljno zalaganje rukovodstva
Nedostaje ideja vodilja; nejasni ciljevi
Nerealna očekivanja
Nema tima koji koordinira organizaciju
Nema timskog duha i stručnosti
Ne konsultiraju se stručne službe i
ostali zaposleni
Preusko koncipiran projekt
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Management u
knjižnicama –
poslovna filozofija u
neprofitnim
organizacijama
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Poduzetnička filozofija u neprofitabilnoj organizaciji
Rješenja za korisnika
razvijati i primjenjivati
Poduzetničko vođenje
za orijentacije korisnika
Analiza zahtjeva
korisnika
Metode i znanje u struci
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Dijalektičko jedinstvo
Poduzetnička
filozofija
Poduzetnička
kultura
Djelovanje, odraz u praksi
Smisao poduzetnika
Smisao proizvoda/usluga
Smisao rada
Norme
Predodžba vrijednosti
Stavovi razmišljanja
ponašanje
orijentacija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Strateški krug menadžmenta
Analiza
slabih i
jakih strana
Postavljanje
ciljeva
Usporedba
rokova
Namjere
Mjere
indikatora
Indikatori
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Suvremene definicije menadžmenta
 M je“Umjetnost motiviranja drugih ljudi”(top
menadžer Lee Iacocca, Chrysler Corp.- M. kao moda i trend gdje jedna genijalna ideja
lovi drugu)
 M. je “više od motivacije i psihologije”
 M. “se ne bavi sadašnjošću već oblikovnjem
budućnosti” (posebno vrijedi za upravitelje u IU, kaže Daniel
Goeudevert koji napušta topm. u industriji: “sve više postaje važno da ljudi koji
nose odgovornost da ostanu ljudi”)
 “M. je umijeće praktičnog rukovođenja profesija”
 “M.: proces rada s drugima i pomoću drugih u
ostvarenju organizac. ciljeva u promjenljivoj
okolici i uz efikasnu uporabu ograničenih resursa”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
menagement
 U 100 zadnjih godina m. je revolucionirao poslovanje
 Korištenje ljudskih i materijalnih resursa kako bi se
postigli određeni ciljevi
 Proces usmjerenje ponašanja drugih prema izvršenju
zadatka
 Osnvne funkcije m.: planiranje, organiziranje, koordiniranje,
upravljanje ljudskim potencijalima, kontrola aktivnosti i resurca organizacije
 M. natjecanje kao sinonim za borbu
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
menagement
 Literatura upozorava na razliku između m. i
vođenja, budući da je vođenje samo jedna od funkcija
m.
 M. se bavi savladvanjem složenosti, a vođenje se bavi
savladavanjem promjena
 Neka od područja m.: m. financija; m. upravljanja intelekt.
kapitalom; m. upravljanje karijerom; m. upravljanje konfliktom; m.
upravljanje kreativnošću; m. kvalitete;. “lutanjem, šetnjom” (promovirao
t.Peters i R. Watermann u knjizi “In Search of Excellence” ?!); m. ljudskih
potencijala (najšire !); m. marketinga,; m. nagrađivanja; m. rizika; m.
“otvorene knjige” (novi oblik prakse gdje ljudi najbolje rade kad imaju sve
informacije); m. potpune kvalitete; m. upravljanje rizikom; m. Vremena;
m.upravljnje vlastitim ponašanjem itd.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Tko slijedi menadžere?
 Pojam “rođeni vođa”
 Menadžer i vođa u teoriji povlači se jasna granica
 Vođe stvaraju viziju, prenose je suradnicima i
inspiriraju ih na “preživljavanje” i prilagođavanje
promjenama.
 Vođenje je utjecanje na suradnike tako da oni
svoje ponašanje “svojevoljno” usmjeravaju prema
ispunjavaju ciljeva organizacije
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Stručno znanje i menadžerska
kompetencija
• Postoji li specijalna znanost o menagm. za knjižnice i inform.
ustanove? (interdiscipl., bez posebne znanosti i škole)
• Menadžment u IU uz poznavanje osnovnih znanja iz različitih
područja, iz prakse, teoriju struke: i psihološke, gospodarske, pravne i
dr. aspekte ustanove, znanstveni uvid u ophođenje s suradnicima,
korisnicima, žurnalistima, političarima... znanje iz knjigovodstva
(zakon u HR dozvoljava bez...?!)
- U zadnje vrijeme za IU naglasak je na osobnim, socijalnim
kompetencijama
- Orijentiranost prema korisnicima kao osnov. motiv (“ne brini se za dobro
tvoje ustanove već za dobro tvojih korisnika”- Gary Comer)
- Bez stručne baze nema upravljanja, bez odgovornog vođenja
nema realizacije zadataka
- Uloga M. je inteligentno reagiranje na promjene
- Nova filozofija menadžmenta: svaki suradnik, ne samo voditelj
grupe, smjene, već i tima ili u projekt. timu mora prihvatiti
dodatne vlastite odgovornosti u upravljanju ustanovom
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Zadaci menadžmenta
Odgovornost za struku
Odgovornost za
upravljanje
najniže
srednje
više
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
najviše
Od znanstvenog M. do društveno
odgovornog poslovanja
• Temeljna promjena principa M. (od proizvoda kao
baze organizacije u M. preko W. Taylor (taylorismus)
razvio se M. koji se orijentira na ljude kao glavni
resurs)
• Promjena slike o čovjeku u M. A:Maslow 1954.g.
(piramida hierarhije potreba) kad je zadovoljena najdonja fiziološka
razina(glad i žeđ) onda se motivatori u piramidi penju od potrebe sigurnosti,
socijalne potrebe, do potrebe za poštovanjem i samopoštovanjem ka potrebi za
samoostvarenju
• F. Herzberg (1959.g.u (“Motivation to Work”) uz gore navedene
faktore koji kao motivator vodi zadovoljstvu na poslu
i higijenski faktor (ekstr. mobbing, klima, komunikacija...)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Google najpoželjniji svjetski poslodavac
• Ovogodišnja objava konzult. tvrtke Great Place to
Work; “Google je najblolja tvrtka za rad”
• Google prate SAS institute , NetApp, Microsoft (svi iz
SAD), prvi na 8. mjestu iz Europe Diageo iz V.
Britanije...
• Kriteriji pri rangiranju: Povjerenje radnika u šefove,
mogućnost napredovanja, entuzijazam zaposlenika i
timski duh, što je model modernog menagementa
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja
 “produktivnost rada nije odgovornost
radnika, ali rukovoditelja jest.” P. Drucker
 međuovisnost između kvalitete vođenja,
“klime” u knjižnici i spremnosti suradnika
na učinak (studije Gerda Paula i D.
Goleman):
 povećani zahtjevi prema rukovodstvu
(D.Goleman) (Destatis)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja i poticanja motivacije i
identifikacije djelatnika knjižnice
 Pehar I. “Biti dobar rukovodilac biblioteke”. // Organizacija




znanja 4(16), 2011: http://home.izum.si/cobiss/oz/ ) polazišta :
rastuće tehn. i gospodar. promjene traže promjene i u vođenju stil se temelji na socijalnim i osobnim kompetencijama
Proces učenja o međuljudskoj komunikaciji proizvodi pozitivnu
klimu i spremnost za veći učinak i motivaciju suradnika
Sve je manje sredstava u javnom financirnju, a promjene
istodobno traže sve veći učinak osoblja u zadovoljavanju
povećanih zahtjeva korisnika
Istraživanje: u praksi samo 42% rukovoditelja primjenjuje
proaktivan stil (istraživanje Klages,H.),zato o nama; i mi
“direktori u akciju” (neinformirani o moder. vođenju, ukorjenjena
negat. slika o ljudima, xiy teorija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja:
vođenje suradnika ranije i danas
 Ranije (djelomično i danas)
 Voditelj knjižnice izdaje “zapovjedi”
“naredbe”“odozgo”bez pogovora)
 Voditelji su kontrolori
 Voditelji su individualisti, nedostatak
komunikacije
•
•
•
•
•
 U očima suradnika vođe su
zatvoreni, nedodirljivi i osamljeni
•
 Mentalitet:
“To je moje područje, ti radiš za
mene, čini što kažem”
•
 Kultura nepovjerenja
•
Novo
Menadžer knjižnice je trener
O ciljevima K. se komunicira i argumentira
Voditelji su pomoć i uzor
Voditelji su članovi tima “primus inter
pares”; suradnja i komunikacija se podrazu.
U očima suradnika vođe su otvoreni,
dodirljivi, na njih se može osloniti
Mentalitet:“Ovo područje mi je povjereno.
Odgovoran sam za razvoj potencijala
suradnika”
Kultura povjerenja
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja: u struč. literaturi:
4 polja kompetencija rukovoditelja
1. stručne kompetencije (doživotno učenje)
2. metodičke kompetencije (organiza.sposobnosti, planiranje,
informacij. i komunik. tehnike, tehnike prezentiranja i moderiranja,vođenje
razgovora; Crisand navodi esenc. faktore metodi. kompetencija: analitičko,
strukturirano, logičko, kontekstualno i kreativno razmišljanje)
3. osobne kompetencije (unutrašnja autonomija, prema Golemanu:
kako ophoditi sam s sobom, poznavnje svojih slabih i loših strana,
samokontrola, motivirani slijed ciljeva bez obzira na prepreke)
4. socijalne kompetencije (prema Golemanu u svijet. promjenama
ne mjeri se samo pamet, obrazovanje, stručnost već koliko smo
sposobni ophoditi sa sobom i s drugima
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja:
socijalna kompetencija (Crisand)
Osobna pozitivna samosvijest
rukovoditelja (Crisand):
 sigurnost u nastupu
 aktivno djelovanje u novim situacijama
 neovisnost prema mišljenjima drugih osoba
 ophođenje s kritikama prema sebi samom
 sposobnost socijal. kompetencija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Empirijska studija: knjižnica kao socijalni
konstrukt
 Gerd Paul: “Bibliotheks-management”
(empirijska studija, 42 D. znanstv. knjižnice)
 Teza: potvrditi izravnu povezanost između ponašanja
rukovoditelja aktivnosti, motivacije, mobilizacijskog
učinka i inovacijskog potencijala suradnika
 zaključak: uspjeh knjižnice ostvaruje se preko
socijal. kompetencije rukovoditelja
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Soft skills u knjižničnoj svakodnevici
istraživanje povezanosti teorije i prakse
 Soft skills kao pojam = “mekših” izvanstručnih
kompetencija, sveopća osobna obilježja, osobna
kompetencija, emocional. Inteligencija...
 (istraživanje Sandre Brücken, Köln, 82
voditelja D. knjižnica) koji su najbolji uvjeti za
motivacijski poticaj: prednost intrinzične
motivacije (radost na poslu, pohvale), nad
ekstrinziničnim poticajima;graf:
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
49
Umijeće rukovođenja:
Paulovih 6 obilježja rukovoditelja
1. komunikacija
2. participacija suradnika
3. autonomija
4. konflikt
5. motivacija
6. kooperacija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Proces učenja
Knjižnica kao društvena ustanova
Samorefleksija/Upravljanje sobom
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Suradnja
Motivacija
Konflikt
Autonomija
Sudjelovanje
Komunikacija
Područja djelovanja
Radno ozračje kao indikator
Načela i ciljevi rukovođenja
 suradnja, partnerstvo, timski rad,odgovornost
 korisnik u središtu zanimanja
 predstavljanje ustanove
 dvosmjerno povjerenje djelatnici = uprava
 “Sljedbenici Vam govore ono
što volite čuti, a suradnici ono što trebate
čuti”
 Najbolje iz drugih izvući tek kad izvučete najbolje iz
sebe
 Poraz i pobjeda ne smiju biti model za uspjeh
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
6 pravila vođenja
1. Budite prirodni (autentični, vjerodostojni i integer):
Uputa: recite svoj stav i zastupajte ga kako ste rekli
2. Budite uzorni (u učinku, radnom vremenu, točnosti,
prihvaćanju pogreški i uspjeha, ophođenju s korisnicima,
suradnicima) Uputa: vaše uzorno ponašanje vas štiti od
napada i štiti vaš autoritet
3. Preuzmite odgovornost: (svjesna odgovornost za
tim, štiti ga, jačati sposobnost tima) Uputa: nikad ne
prebaciti osobne pogreške suradnicima i kolegama
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
6 pravila vođenja
4. Delegirati odgovornost zadaća kolegama (vi ih
pratite, potičite) Uputa: tko dijeli odgovornost koristi
sposobnst drugih za zajednički uspjeh
5. Djelite priznanja (priznanja motiviraju,stvara pozit.
klimu, spremnost za posao i zadovoljstvo suradnika)
Uputa: izbjegavat paušalne izreke
6. Izražavajte interes za suradnike (za njihova
iskustva, napredovanje, izbjegavajte privatna pitanja)
Uputa: pitajte suradnike ono što bi ste i sami spontano
odgovorili
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Tko slijedi menadžere?
 Stilovi vođenja: Likertov sustav:
 1. autokratsko vođenje (“strogi vladar”)
 2. demokratsko (participativno) vođenje (benevolentno
autoritativni, dobrohotni ali strogi)
 3. potpuno prepuštanje određenih ovlasti i
odgovornosti suradnicima (“konzultativni” ne drži se
hijerarhijske razine, motivacija nagradama)
 4. potpuno participativni sustav (vođenje “odriješenih
ruku” s “laissez faire” pristupom
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
4 stila vođenja
• Dirigiranje i upravljanje (s uputama što, kako, gdje i
kad,
• Upućivanje i treniranje uz nadzor i stalnu kontrolu
učinka)(vježbanje, upućivanje, praćenje)
• Sekundiranje i bodrenje (saslušati, datit potporu,
ohrabriti suradnike u procesu i rješavanju problema)
• Stil delegiranja (potpuna odgovornost suradnika za
zadaće, procese i ciljeve. Oni odlučuju, rješavaju probleme,
informiraju o stanju i preuzimaju odgovornost za uspjeh i
neuspjeh
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja i poslovanja:
po Isusu, 8 blaženstava (D. R. Ebener)
Svatko tko je zainteresiran za vodstvo trebao bi biti radoznao
1. blago siromašnima duhom: vođe “siromašne duhom” shvaćaju
da ne mogu sve sami učiniti, sebe umanjivat, a...
2. blago ožalošćenima: identificiranje s boli i patnjom suradnika,
mudrost iz patnje, prilagođavanje emocijama drugih
3. blago krotkima: krotki djeluju s dobrotom i nježnošću, slušaju
prije nego što kažu, cijene konstruk. kritiku, koriste i tuđe
mišljenje
4. blago gladnima i žednima pravednosti: pravedan i pošten
vođa dostojan je povjerenja, prepoznaje dostojanstvo suradnika
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Umijeće vođenja po Isusu
osam blaženstva (D.R.Ebener)
5. blago milosrdnima: milosrdan vođa daje suradnicima
slobodu da riskiraju, vide pogreške kao priliku za učenje i
rast, pojačava inovativnost ljudi
6. blago čistima srca: vođa s čistim srcem želi najprije
služiti, a potom voditi – vođenje služenjem, nesebičnost u
korist tima
7. blago mirotvorcima: traganje za mirom, a ne umjetnom
harmonijom, težište na interesu umjesto na položaju
8. blago progonjenima zbog pravednosti: suočavanje s
otporom, postajanje dostojnim povjerenja, hrabrim i
budnim, usmjeravanje energije prema misiji i viziji
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Emocionalna inteligencija
vladar poslovnog svijeta
 Do sad se mislilo da je IQ vladar poslovnog svijeta –
istraživanja u zadnjih 20 g. to demantiraju
 Čak 80% poslovnog uspjeha danas ovisi o EQ koja u
velikoj mjeri utječe na odnose na radnom mjestu
 Bitno je osjećaj i intelektu. sposobnost transformacija
emocija u određeni oblik ponašanja kao preduvjet
uspjehu u poslovnom svijetu
 Malom broju ljudi kad je potrebito, ta transformacija
uspjeva
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Emocionalna inteligencija
 EQ uključuje tri stupnja: osjećanje, promišljanje i
djelovanje
 1.stupanj: predstavlja prepoznanvanje i imenovanje
emocija u određeni oblik reakcije,ponašanja. Većina ne zna
odrediti svoje E stanje u određenoj situaciji i iskazati ga (tužan sam, ljutit ili
zavidan već tvrde da su nervozni i napeti što je općenit opis E stanja. U svemu
tome bitana je procjena inteziteta emocije – nije isto biti malo ljut ili bjesan. 3.
faza tansformacija. E odvija se razumski uključivanjem IQ. Osoba koja je u
stanju provesti ovaj proces kod sebe i prepoznati emotivno stanje sugovornika
je emo. inteligntna i bit će uspješnii poslovni čovjek)
 Već u vrtiću bi bilo dobro da se počne podučavati umjeću raspoznavanja 15-ak
osnovnih emocija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Emocionalna inteligencija
 Zbog neumjeća raspoznavanja osnovnih emocija
odrasli reagiraju “instiktivno”vikom, agresijom ili
povlačenjem što je loš “izbor” (obično nakon takve reakcije se
kaže:”ne znam što mi je bilo da sam tako postupio, iako sam znao da
radim protiv sebe.”)
 Znači, da moć primarnih generatora, koje djete usvoji u najranijoj dobi,
može biti konstruktivna ili destruktivna.
 Prvi preduvjet pristupanju procesu promjena jest svjesnost osobe
neadekvatnim reakcijama u kriznim situacijama
 Zvuči jednostavno a u praksi je zahtjevno; npr. slikovito rečeno, većina
ljudi zna da će pasti ako nagaze na koru banane, ali ipak svaki put
ugaze umjesto da je zaobiđu ili bace u koš.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Emocionalna inteligencija
 Iako se emocije i intelekt smatraju dvama suprotnim
polovima ljudske osobnosti, svi ljudi imaju sposobnost
povezivati ih ukoliko žele. (kod nas emotivni dječaci u društvu
se smatraju slabićima, a odrsli muškarci nedovoljno muževnim)
 To dovodi do stvaranje “Rambo” muškaraca koji pod svaku cijenu žele
biti pobjednici što je u poslovnom okolišu pogubno.
 U poslovnom svijetu važno je raspolagati sposobnošću procjene kada je
poželjno ići u bitku, a kad je povlačenje bolje rješenje
 Posljedica razvoja EQ je mogućnsot adaptabilnog ponašanja. Emoc.
inteligentna osoba svaku situaciju može razriješiti na tri načina.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Emocionalna inteligencija
 1.sugovornika uvjeriti da si se prilagodio njegovim
željema
 2. ukoliko to ne uspijete treba se prilagoditi njegovim
namjerama
 3. rješenje napustiti poslvnu situaciju
 Ne postoji najbolja situacija već samo korisna i nekorisna. Besmisleno
je ulaziti u bitku u kojoj nemate šanse. U nju ulaze osobe s niskim EQ
objašnjavajući nesupjehe svojim temperamentom
 Pogrešno je povezivanje EQ s intuicijom koja se smatra razumskom
inteligentnošću (to je podsvjesni misaoni proces te se u određenom trenutku
“probija”u svijest pa čovjek ima osjećaj da mu je doređena zamisao “pala na pamet” ili je
doživio “intuitivni bljesak”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Misija –koncept poslovanja
 Misija opisuje i određuje koncept poslovanja i svrhu
postojanja, određuje opće područje aktivnosti
organizacije (što je naš osnovni zadatak? zašto uopće postojimo?
Koji su naši korisnici i što im pružamo? Što raditi u budućnosti? Kakav
odnos prema konkurentima?)
 Načela misije (temeljne vrijednosti, vjerovanje,
stremljenje osnivača čega se organizacija u praksi
pridržava, inspirativna za zaposlene, prepoznatljiva)
 Vizija uz temeljne vrijednosti (idealna slika budućnosti)
npr. sintagma “stvaranje “novog”, boljeg svijeta itd.”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Strateški plan (strategija)
 Strateškim planom postiže se dvostruki cilj:
1.Određivanje ciljeva kojima tvrtka dgoročno stremi,
smjerove djelovanja i potrebita sredstva
 Utvrditi način postizanja prednosti pred
konkurentima
 Koraci: (više teorija) a po autorima Pearcea i Robinsonu:
 1. određivanje polazišta planiranja (misija, vizija,
temeljne vrijednosti, odgovornosti prema društvu…)
 2. analiza okruženja i organizacije (šireg i užeg,
PEST, SWOT analiza, analiza interne okoline…)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Strateški plan (strategija)
 3. utvrđivanje (formulacija) strategije (segmentacija,
targetiranje, pozicioniranje, utvrđivanje ključnih pravaca 3
do 5 god.)
 4. Razrada strategije taktičkih planova ( 1-3 god.
Srednjoračni organizacijskih jedinica
 5. Razrada taktičkih i operativnih planova
(pojedinačni projekti, nositelji, novčana sredstva, rokovi,
konkretni ciljevi itd.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
delegiranje
 Delegiranje ključ uspješnog upravljanja (u literaturi i
u praksi posvećena velika pažnja)
 Delegiranjem se dodjeljuje zadatak ali i ovlasti i resursi
za obavljanje aktivnosti
 Delegiranje nije odricanje odgovornosti jer menadžer i
dalje odgovara
 Delegiranje potiče razvoj individualnih sposobnosti
suradnika
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Govorne komunikacije
 Usmeno komuniciranje zauzima veliki dio vremena menadžera
(nadarenost, formalno obrazovanje)
 Bitno je izbjeći sve smetnje u komunikacijskom
kanalu. Tehnike: (“skriveni kontekst” kada smatramo da
se podrazumijeva, jasnost poruke, usmeni dogovorzapisnik, memorandum i autorizacija)
 Razvijanje vještine slušanja i empatije ključ je
uspješne komunkacije(dokazivanje posvećenosti
sugovorniku, stalno razumijevanje sugovornikove poruke, prikladna
neverbalna komunikacija-gledanje u oči-emocionalna razina,
izbjegavanje projekcija vlastitog iskustva (% slušanje, reprodukcija?)
 Vještina slušanja traži i formuliranje i oblikovanje sadržaja i
poruka i stav prema sugovorniku (5W =tko,što,kada,gdje i zašto?)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Vještine i tehnike prezentiranja
 Prezentacija (formalno sredstvo komunikacije gdje
pojedinac, tim, izravnim kontaktom s ciljnom skupinom
prenosi planirane informacije i postiže unaprijed ciljeve
komunikacije
 Prezentacijom prodajemo usluge/proizvode,
informiramo medije, predstavljanje ciljnoj publici,
unapređenje odnosa s javnostima, provodi se
obrazovni program, prikupljaju se sredstva
sponzora i donatora, detektiranje želja i potreba
 Prezentacija ima temeljni cilj riješiti probleme
ciljne skupine i traje najviše 45 minuta sa 6 do 7
natuknica najviše razine (logičko stablo...)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
14 od 21. nezamjenjivih značajki vođe
(dr. Maxwell) poučne vodilje/izreke
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Karakter: budite dio stijene
Karizma: prvi dojam može zapečatiti dogovor
Predanost: razdvaja one koji sanjaju od onih koji stvaraju
Komunikacija: bez nje putujete sami
Kompetencija: ako je steknete, slijedit će Vas
Hrabrost: jedna je osoba s hrabrošću u većini
Darežljivost: vaša svijeća ne gubi kada daje svjetlo drugoj
Strast: volite ovaj život; sanjari vide zoru prije drugih
Pozitivan stav: vjerujete li da možete, zaista možete
Odnosi: ako se dobro slažete s ljudima, slijedit će vas
Disciplina: prva osoba koju vodite ste Vi
Služenje: Želite li ići naprijed, stavite druge ispred sebe; sebe umanjujte,
druge povećavajte
• Spremnost za učenje: kako biste nastavili voditi, nastavite učiti
• Vizija: zgrabiti možete samo ono što možete vidjeti
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
50 savjeta kako zadržati korisnika
Djelatnici / zaposleni
•
Zaposleni i kolege su ujedno i korisnici: unutrašnji korisnici su isto važni.
•
Stvoriti kulturu pružanja usluga: svaki zaposleni bi trebalo biti svjestan da i
on osobno doprinosi zadovoljstvu korisnika / posjetilaca.
•
Kompletno učešće: od uprave do zaposlenog, svi su dio iste filozofije.
•
Utvrditi politiku pružanja usluga putem pisanih dokumenata: ne postoji
pravilo bez izuzetaka – svaki zaposleni ima pravo da, u izuzetnim
slučajevima, prekrši ova pravila, ukoliko je to u interesu korisnika.
•
Suradnici imaju ‚ovlaštenja‘, slobodu : u konkretnim situacijama odlučivanja
rukovoditi se potrebama korisnika, ukoliko su pogriješili, dijeliti
kompenzaciske poklone.
•
Fleksibilna pravila: jedino pravilo: želja korisnika – podržite svoje zaposlene
da donose odluke i snose odgovornost.
•
Stručno usavršavanje zaposlenih: alfa & omega!
•
Komunikacija: komunikativna kompetencija predstavlja bitan faktor:
neophodan je kontinuirani trening ličnosti.
•
Nagrađivati lojalnost: i korisnici, i zaposleni moraju steći afirmaciju za svoju
angažman oko biblioteke.
•
Uzajamni trening: zaposleni treba da budu osposobljeni i da, po potrebi,
preuzmu posao svojih kolega.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
72
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Rotacija: pružiti zaposlenima priliku da obavljaju zadatke iz drugih oblasti
kako bi se razvilo razumjevanje šireg konteksta.
Upravljanje uslugama u svakodnevnom životu: kako se suradniku može
olakšati posao koji obavlja u interesu korisnika?
Osmijeh: obostrano razvija pozitivna osjećanja.
Program afirmacije i nagrađivanja za zaposlene: sustavno i redovno
pozitivno ocjenjivanje, ne tematizirati samo probleme.
Pauza: dobar kontakt s korisnicima je veoma zahtjevan; zaposlenima u ovoj
oblasti potrebno je i vrijeme za oporavak.
Zadovoljstvo na poslu: ne zapustiti rituale i druženje.
Učiniti rezultate javnim: publicirati pohvale upućene zaposlenima i ostale
komentare korisnika.
Ustanoviti koji su zaposleni najomiljeniji među strankama: identificirati
zaposlene koji najbolje znaju razumjeti potrebe korisnika i istaći ih kao
primjer.
Izgled i atmosfera: Kako je obučeno osoblje knjižnice? Da li je knjižnica
čista, a medijska ponuda ‘uredna’? Posmatrajte očima svojih korisnika.
Udobnost i atraktivnost: mobilnost i ergonomija radnih mjesta, svjetlo,
dizajn itd.
Prijedlozi za poboljšanje: zaposleni koji su u kontaktu s korisnicima trebali
bi predlagati najveći broj ideja.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
73
Korisnici /posjetitelji
 Učiniti javnom politiku pružanja usluga: informirati korisnike da se teži
pristupu koji je prvotno orijentiran prema njima.
 Navoditi realne ideje o ponudi: ne obećavati previše.
 Specijalna poslastica: uvijek osobno pružati one dodatne usluge koje biste i
sami poželjeli (24-satna usluga, priprema informacija, aktivno informiranje... i)
 Omogućiti jednostavan pristup: lako korištenje tehnike i ostalih instrumenata.
 knjižnični govor u šiframa: izbjegavati stručni žargon (OPAC, RAK, URL itd.)
 Ljubaznost prema strankama koje pozivaju kontakt telefone: pozovite svoju
knjižnicu – da li se ljudima koji zovu zaista pomaže? Čujete li osmijeh svog
sagovornika?
 Edukacija korisnika: svaki kontakt s korisnicima ujedno služi za informiranje i
edukaciju o servisu koji nudi knjižnica.
 Prikupljati reakcije korisnika: sustavski ispitivat što korisnik misli o
ponuđenim i doživljenim uslugama (upravljanje žalbama, kartice sa željama,
želje čitatelja, fokus grupe) – objaviti rezultate.
 Orijentacija ka pojedinim starosnim grupama među strankama: potrebe
korisnika zavise od životnog ciklusa.
 Ne robujte predrasudama: radujte se različitosti svojih korisnika.
 Dosljedno i fer postupanje: ne morate se uvijek suglasit sa svojim korisnicima –
međutim, dobro je ako se „slijedi ista linija“.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
74
 Razočarenja se teže podnose – a pozitivna iznenađenja u većoj mjeri








vezuju stranke.
Korisnik mora imati neku korist od usluge: korisnicima nije potrebna
samo ljubaznost, nego i konkretna i točna informacija.
Hightech na suptilan način: upravo visoka tehnologija zahteva da se
korisnicima pristupa individualno i da se njihove potrebe podrže na
adekvatan način.
Oslovljavanje korisnika: aktivan odnos prema strankama, postavljati
pitanja o njhovim potrebama, nuditi pomoć.
Poznavanje potreba korisnika: saznati kakvo je informacijsko
ponašanje korisnika, kakve su im želje i očekivanja – pratiti promjene.
Korisnike prihvatiti ozbiljno: stvoriti osjećaj da je svaki pojedinac
značajan.
Primjenjivati iskustva s korisnicima i u radu s javnošću: egzemplarni
primjeri s realnim korisnicima na najupečatljiviji način svjedoče o
kvaliteti usluge – korisnici kojih se ovo tiče umjet će to cijniti.
Korisnički parlament: osnivati udruženja za pomoć ili prijateljske
kružoke odn. pokrenuti grupe u fokusu i uključiti i njih u rad.
Davati korisnicima do znanja da brinete o njima, npr. akcijama slanja
elektronskih poruka ili čestitki odabranim podržavaocima /
sponzorima.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
75
Marketing u
knjižnici
• Marketing kao poduzetnička
filozofija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Zašto marketing u knjižnici?
 M. manipulacija masa, kontrola uma, ispiranje mozga,
hipnoza? (primjer Merlin M.), Pavlovljev refleks, matrično
programiranje stvarnoga života, Pomoć u upravljanju;
jedan od aspekata menadžmenta da razumijete potrebe
korisnika, bolje upravljanje i razvijanje djelotvornijih
usluga, vrednovanje, kvalitetu
 Fokus: briga za potencijal. korisnike ne samo za stvarne;
korisnik u središtu, tržišna utakmica (ne agresivni
M.=reklama za pivo; prodaja piva a ne prijateljstva; ostaje se
alkoholiziran i osamljen!; razmjena nježnosti!)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Zašto marketing u knjižnicama?
UPRAVLJANJU. Marketing kao jedan od aspekata
menadžmenta omogućava upravljačima knjižnica bolje razumijevanje
potreba korisnika, bolje upravljanje i razvijanje efikasnih i efektivnih usluga.
1.
POMOĆ
U
2.
FOKUS NA POTENCIJALNIM KORISNICIMA. Marketinška orijentacija vodi
brigu o svim potencijalnim korisnicima, a ne samo stvarnim.
3.
ODNOS PREMA ZAJEDNICI. Marketing pomaže u stvaranju pozitivnog
odnosa o knjižnici u zajednici, o nezamijenivosti knjižnica/najneutralnija
javna institucija
4.
SLIKA O KNJIŽNICI I DJELATNOSTI. Marketing pomaže u stvaranju bolje i
uspješnije slike u svijesti ljudi o knjižnici i knjižničarstvu.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Marketing?
 Marketing je nešto više od promidžbe
 Marketing je poduzetnička filozofija
 Marketing u profitnim, ali i u neprofitnim
organizacijama
 Marketing u neprofitnim organizacijama je
kompliciraniji
 U središtu korisnik, proizvodi i usluge
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
• Marketing svoj procvat doživljava u komercijal. području. Spoznaje,
•
•
•
•
•
•
•
•
iskustva i eficijencija prenosivi na non-profit marketing?
Primjenjuje se u institucijama, udrugama, od crkve do IU.
kritike dolaze iz kritika pojačanoga konzuma društva i njegovih
posljedica. (“marketing zla”)
Kritike govore da tvrtke manipuliraju s potrošačima; ali potrošači valjda
trebaju radna mjesta...?
Zaboravimo na kratko marketing razmjene novaca i robe. U svim
društv. područjima potreba je za generičnim marketingom; npr:
-Birač glasom za biranoga političara očekuje političku protuslugu
-Sindikalist daje 1% od dohotka da bi dobio povoljnije radne uvjete.
-Tvrtka koja sponzorira orkestar za protuuslugu očekuje bolji imidž u
javnosti
-Kod svake upućene nježnosti, milovanja, ljubavni par očekuje da za
uzvrat dobije bar isto.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Osnovne definicije
MARKETING –
proces planiranja i izvođenja zamisli,
određivanja cijena, promocije i
distribucije ideja,
dobara
i
usluga
kako bi se omogućila razmjena koja
će zadovoljiti pojedinačne i
organizacijske ciljeve.
MARKETINŠKA
ORIJENTACIJA -
vođenje brige o potrebama i ciljevima
korisnika i djelovanje u korist korisnika,
a ne nametanja korisniku gotovih
rješenja.
MARKETINŠKI
PRISTUP
najšira
usmjerenost
knjižnice
osiguravanju
izabranim
skupinama
korisnika usluga koje donose najveći
stupanj zadovoljstva i dugoročno
osiguravaju uspješno djelovanje.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Ciljevi marketinga u IU
• Ciljevi marketinga neprof. ustanova je maksimiranje dobiti koja se
•
•
•
•
•
•
•
•
očekuje od promicanja knjižničnih službi, proizvoda i usluga;
U velikim neprofit. ustanovama u svijetu funkcija marketinga integrirana
je u svakodnevni život i djelovanje knjižnice (SAD i dr.)
Za uspješno ostvarivanje društv. zadaća važno je da narod. knjižnica
udovoljava Uneskovom Manifestu, IFLA-inim preporukama, Vijeća EU o
ulozi narod. knjižnica u inform. društvu, Standardima za narod. Knjižnice
i pretpostavke za smještaj, opremljenost, kadrove, financiranje, kao i:
da je za sve žitelje mjesne zajednice prostorno lako dostupna
da je prijateljski raspoložena prema korisnicima
da raspolaže ponudom knjižnične građe s čijom se kvalitetom i
aktualnošću zadovoljavaju zahtjevi i potrebe pučanstva
da raspolaže s računalnom opremom koja je prilagođena za pretraživanje
vlastite baze i Interneta
da ima zadovoljavajuće radno vrijeme koje odgovara korisnicima
da programskim oblikovanjem i animacijom unaprjeđuje kreativnost i
sadržajno osmišljava slobodno vrijeme svojih korisnika
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Obilježje organizacije
Profitne organizacije
Organizacije neprofitnog
ili javnog sektora
Tko je vlasnik?
Ulagači (dioničari)
Ili vlasnik nije jasno definiran
(nefrofitni sektor) ili je
lokalna ili opća javnost
predstavljena lokalnim i/ili
državnim tjelima
Može li ostvariti profit?
Da
Ne
Kome je odgovoran
menadžment?
Dioničarima
Izvršnom tijelu neproftabilne
organizacije ili nadređenom
organu lokalne ili javne vlasti
Izvori prihoda
Prodaja
Donacije, pokloni, ponekad
prodaja usluga (neprofitni
sektor) ili lokalni/državni
proračun (javni sektor)
Koji se porezi plaćaju?
Svi porezi
Ne plaćaju se
Svrha organizacije?
Ostvarenje dobiti za vlasnike
Ostvarenje misije radi koje
organizacije (neprofitni
sektor), odnosno služenje
interesima javnosti na temelju
misije (javni sektor)
Izvori kapitala?
Osnivačke dionice,
potraživanja, ostvareni
prihodi, zadržana dobit
Donacije, potraživanja, pomoć
vlade, fondovi, vladin
proračun
Mjere uspješnosti?
Dobit,povrat na investirano
Operacionalizacija misije,
uspješnosti fundraisinga,
zadovoljstvo korisnika i
drugih dionika (stakeholdera)
Tko utječe na uspjeh?
Potrošači
Dionici
(stakeholder) ne
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
oslanjati se na 1.dionika
Strateško upravljanje kao uporište
strateškog marketinga u narodnoj knjižnici
• Strateški plan
• Radi se uobičajno za vrijeme od 4 do 5 godina a sadržava:
• viziju ustanove: (npr. središte za kreiranje i
implementaciju inovativnih programa u narodnom
knjižničarstvu na nacionalnoj razini i mjesto transfera
znanja u širom međunarodnom kontekstu)
• misiju ustanove: (npr. omogućava , bez obzira na spol,
rasu, etničko i kulturno podrijetlo ili socio-ekonom. status,
pristup informacijama, kultrunim i zabavnim sadržajima te
cjeloživotno učenje radi razvoja ljudskih potencijala putem
informacija i podzanje kvalitete života u lokalnoj zajednici)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
• dugoročni ciljevi:
• 1. razvoj središta izvrsnosti u programima i uslugama za građanstvo koji će
•
•
•
•
•
•
•
•
omogućiti transfer znanja i iskustva na nacion. i međunar. razini
2. Postizanje program. raznovrsnosti s obuhvatom minim. 50% ? lokal.
stanovništva uz naglasak na posebnim korisničkim skupinama (statistika članstva
u Europi?!)
3.Osiguranje pristupa za sve građane razvijajući usluge u „knjižnici kao mjestu
susreta“ i u virtualnoj knjižnici.
4. Uključivanje korisnika u javno zagovaranje knjižnice
5. Afirmiranje identiteta knjižnice u javnost i postizanje bolje prpoznatljivosti u
lokalnoj sredini
6. uključivanje u međunar. projekte gdje se prezentira rad knjižnice u
inozemstvu, ostvariti razmjena stručnjaka i osigurati edukacija osoblja knjižnice
7.povećanje financij. resursa s orijentacijom na sponzore, donacije i partnerske
uloge
8. ostvarenje intersektors. programa zbog povećanja obuhvata stanovništva,
zbog raznovrsnosti programa za korisnike, otvaranje novih usluge za izvanr.
prihode knjižnice.
9. proširenje prostora središnej knjižnice i otvaranje ogranaka u...
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
35 koraka do dobrog marketinškoga plana
• Budućnost je središnja točka svakoga market. plana, a bitno se
razlikuje od npr. finacijske bilance. Njegov cilj je ostvariti dobit
dodavanjem najveće vrijednosti uz najmanji trošak.
Kako napraviti dobar marketinški planu
u 35 poteza?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Treba li Vam uopće marketinški plan?
Što je Vaš posao?
Što želite s knjižnicom u idućih 5 godina?
Je su li proizvod i usluge politika?
Cjenite li svoje proizvode i usluge?
Ima i Vaš image svoj vlastiti život?
Što je korisniku vrijednost? Tko je tko i gdje su oni?
Što onda, zapravo, nudite?
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
35 koraka do dobrog marketinškoga plana
8. Gdje su granice Vaše ponude?
9. Jeste li analizirali tržište? A konkurenciju?
10. Što možete naučiti od konkurencije?
11. Kako prepoznati i iskoristiti prednost na tržištu?
12. Jeste li drukčiji?
13. Koji su, zapravo, vaši ciljevi?
14. Kako brzo ubrati plodove?
15. Što je sada u marketinškome planu, na bilo koji način?
16. Je li marketing trošak? Od čega se plaća?
17. Što mislite reći? Kome to želite reći?
18. Što je najvažnije u komunikaciji? Zašto bi vama vjerovali?
19. Kako ćete reći to što želite reći?
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
35 koraka do dobrog marketinškog plana
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
Gdje dati novac za marketing?
Kako ćete konačno dostići vaše korisnike?
Znate li što hoćete s rekalmama?
Kako pronaći teme za oglašavnje?
Gledate li medije?
Zašto bi se bavili medijskim planiranjem?
Kako ćete sami izraditi medijski plan?
Mislite li, konkurencija izdvaja više?
Je li oglašavanje učinkovito?
Kako jednim udarcem ubiti dvije muhe na mjestu ponude?
Zašto je važan dizajn?
Kako graditi odnose?
Vrijeme je novac – ali kada?
Što ne možemo sami?
Kako propadaju najbolji planovi?
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
SHEMA MARKETINŠKOG PLANA
I. Analiza okruženja i organizacije (SWOT analiza, PEST
analiza, misija, vizija...)
II. Određenje ciljne(ih) skupine(a) i vrijednosti koje traže od
organizacije
III. Strategija marketinga: određenje ukupnog nastupa prema
ciljnoj(im) skupini(ama)
IV. Marketinški miks:
IV.a Proizvod neprofitne organizacije
IV.b Cijena proizvoda neprofitne organizacije
IV.c Distribucija/mjesto tržišne razmjene
IV.d Promocija organizacije i proizvoda/usluga
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Detaljni prikaz strukture
marketinškog plana
I. Temeljna obilježja organizacije i okruženja
 Opći podaci o organizaciji
 Organizacijska struktura
 Misija i vizija organizacije
 Analiza šireg
Političkog/Ekonomskog/Socijalnog/
Tehnološkog okruženja
 Sučeljavanje karakteristika okruženja s
obilježjima organizacije (SWOT analiza –
analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
II. Ciljne skupine i njihove karakteristike
 Obilježja ciljne skupine: demografske (spol, dob,
dohodak, zanimanje, zaposlenost...), osobine
ličnosti...
 Obilježja proizvoda/usluge koji bi zadovoljili
njihove želje i potrebe, kao i vrijednosti koju im
treba "isporučiti"
 Koliko često bi pripadnici ciljne skupine koristili
proizvod/uslugu ?
 Postoje li i druge ciljne skupine kojima bi se mogli
ponuditi isti proizvodi/usluge ?
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Strateško planiranje u knjižnicama
i marketing
STRATEŠKI PLAN:
• misija knjižnice
• ciljevi knjižnice
• strategija knjižnice
• operativni plan
MARKETING PLAN:
• analiza situacije
• marketinški ciljevi
• odabir dijela knjižničnog
tržišta
• marketing mix :
(strategije proizvoda,
promocije, određivanja
cijena i distribucije)
primjena i kontrola
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
MARKETING
AUDIT
Marketinški
informacijski
sustav i
marketinška
istraživanja u
knjižnicama
Marketinški koncept narodne knjižnice
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Marketinški koncept narodnih knjižnica
• U poplavi mogućih rješenja, pitanje je mogu li narod. knjižnice
dugoročno izdržati pritiske, izazove i konkurenciju?
• Održanje optimalne usluge korisnicima knjižnica traže nove načine
rada, nove suradnike, nove prostore , mjesta djelovanja,da se korisnik
zadovolji, da se riješe problemi prije nego se pojave, da se na vrijeme
predvide potrebe i zahtjevi korisnika i potencijal. korisnika – sve to
mora biti dio organizacijske kulture Knjižnice.
• Svaki suradnik mora stajati iza uvjerenja da se marketingom
dugoročno učvršćuje pozicija knjižnice u lokalnoj zajednici, a market.
aktivnosti postaju integrirajući dio upravljačkog procesa.
• Potrebno je neprestano mjerite učinke knjižnice, vrednovati
suradnju s drugim organizacijama, provoditi benchmarking analize i/ili
uspostavljati vlastite visoke standarde. Knjižnice nude danas Izjavu ili
Obećanje korisnicima, najavljujući što korisnici mogu , a što ne
mogu očekivati.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Planiranje marketinških djelatnosti
• U HR. narod. knjižnice u veljači rade godišnje izvješće, a početkom ljeta/
jeseni planiraju aktivnosti u slijedećoj kalend. god. Godišnji plan pomaže
da se različiti poslovi bolje raspodjele kroz godinu i izbjegnu improvizacije.
• Važno uporište za godišnje planiranje je promišljen marketinški koncept.
Stručni i Razvojni tim odlučuje koja se grupacije korisnika u određenoj
godini uzima kao posebna ciljna grupa, koje se usluge nude i s kakvim akcijama
se nastupa prema javnosti.
• Kod pripreme plana mora se znati koje aktivnosti i akcije planiraju druge kult.
ustanove, radi neželjnoga preklapanja. Važno je da se pri planiranju raznih
kulturnih i drugih događanja i važnijih datuma razmisli o mogućnosti
suradnje s nekom kulturnom i srodnom ustanovom.
• Kad je godišnji plan gotov, za svaku se akciju određuje po jedna osoba koja
nosi odgovornost za njezino planiranje i realizaciju. Te osobe planiraju
pojedinačne akcije, određuju termine za pripremne poslove i osiguravaju
pomoć svojih kolega. Po potrebi organizirati projektne grupe.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Planiranje marketinških djelatnosti
• Godišnji plan; stalno vidljiv stručnom, razvoojnom i pomoćnom
•
•
•
•
osoblju knjižnice, na internom panou ili na mreži.
Prije svake sjednice struč. tima dobro je da se konsultira plan rada,
da ne padne u zaborav i da se pravodobno unesu promjene termina
i ev. dopune. Godišnji plan i program je obvezujući, ali ne uzimati
mjesto spontanim aktivnostima, koje se rađaju tijekom redovnog
poslovanja.
Promidžbeni budžet: Promidžba i odnosi s javnostima pripadaju
obveznim zadacima knjižnice. Ti poslovi i koštaju, kao i nabava
knjižn. građe, grijanje, osoblje itd. Troškovi promidžbe moraju se
naznačit u godiš. planu.
U nekim zemljama Zapada za PR i promidžbu u godiš. planu i
programu rezervira se oko 3 % ukupnog godiš. proračuna
knjižnice.
Narod. knjižnice trebale bi u te svrhe ulagati bar 2 % od ukupnih
troškova knjižnice planira u jednoj godini. Visina promidžb.
budžeta, za godinu, mora biti poznata svim članovima struč. tima.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Planiranje marketinških djelatnosti
• Iz promidžbenog se budžeta moraju posebno
financirati:
• općenito sve promidžb. tiskovine
• razni popisi medija (npr. novonabavljeno, tematske liste)
• kulturna i dr. događanja, aktivnosti (plakati, letci, inserti - kratke bilješke u
•
•
•
•
•
novinama, hemeroteka, digital. Materijala itd.)
oblikovanje izložbenih i dr. panoa,
ažuriranje mrežne stranice i oglašavanje u lokalnim informativnim medijima
promidžbeni artikli (olovke, gumice, baloni, školski rasporedi, vrećice itd.
npr.GKZD?)
godišnji plan
fotografije ...
Kod planiranja visine budžeta za promidžbu i PR razmisliti i o drugim
institucijama i tvrtkama koje bi finanijski bile od pomoći (knjižare,
izdavači, kulturna udruženja, banke, različite tvrtke, obrtnici, razni sponzori,
lokalne medijske kuće itd.) kod kojih se može pobuditi interes da s knjižnicom
surađuju u obostranom interesu.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Cjelokupan dojam ustanove
• Važniji od svih, pojedinačno navedenih podataka
je cjelokupni dojam koji knjižnica može ostaviti
na svoje korisnike i cjelokupno građanstvo.
• Njezino ukupno poslovanje i organizacija trebaju
biti otvoreni, prilagodljivi i skladno oblikovani.
• Uz promidžbeni materijal tome pridonose sama
zgrada knjižnice, njezin izgled i smještaj, područje
ulaza, okoliš, parking, biljke i cvijeće kako izvana
tako i unutra, izlozi, vitrine, interijer, osvjetljenje,
akustika, ozvučenje, koncept označivanja, dizajn,
a nadasve ponašanje i izgled osoblja, itd.
• U stvaranju identiteta ustanove 4 elementa
igraju važnu ulogu:
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
99
Organizacijski identitet/marka/brend
 Organizacijska kultura: cilj jedne koherentne ustanove je
jedinstveno održanje vrijednosti, stavova i normi, od svih suradnika jedinstveni
standard ponašanja koji se ogleda u: obliku pozdrava, kultura telefoniranja,
govor tjela (npr. nitko mi nije ništa rekao, ne znam, nemam pojma
)oslovljavnja, doprinos u standardu usluga, verbalni stil, uzornom stilu
oblačenja koji priliči ustanovi,konsenzus prema vani; o ustanovi samo najbolje,
slični u ophođenju (ne dat se izigrat )...
 Organizacijska komunikacija: cilj ustanove je prilagoditi
1.komunikacijski stil i 2.poruku da odgovaraju cilju organizacije.
 Prema U. Koppelmannu radi se o načinu komunikacijskog stila izražavanja
verbalnih (tonalitet) i vizualnih sadržaja, s vikom kao na tržnici;
distingvirano gdje se signalizria povučenost, distanca, nivo, individualnost,
otmjenost, uglađenost, solidan stil gdje se izražava povjerljivost, poznanstvo,
ili kao u savjetničkom stilu gdje se partnerski ophodi ali ne drugarski, ili
tehnički stil gdje se posreduju pojedinačne informacije s koginitivnim i
emocionalnim argumentima
 O komunikacijskoj poruci kako se komunicira kognitivno, emocionalo,
argumentirao, apelirajuću, emocionalna promidžba s humorom, osmjeh,
emocionalnom osjetljivošću
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Organizacijski identitet/marka/brend
 Organizacijski dizajn: cilj je u vizualnom
nstupu koji odgovara uzoru, viziji organizacijskog
identiteta a koji odgovara karakteru ustanove, gdje spadaju
logo, tipograifja, boja, svi tiskani materijali, dizajn weba,
sustav orijentacije u ustanovi, arhitektura i unutrašnje
uređennje
 Organizacijski image: najvažnije grupe koje
imaju image o jednoj ustanovi su: suradnici ustanove,
korisnici, potencijalni korisnici, javnosti, mediji, članovi
komisija, vijeće koje odlučuje o ustanovi; poželjno je ISTimage prilagoditi SOLL-image (prema misiji K.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
V. Mataga- Posustajanje kulture.
Zaprešić:Fraktura, 2009.
Kritika marketinga i
menagementa u knjižnicama
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Knjižnica kao informacijsko središte
 promjene u posljednjih 20-ak godina
 arhitektonskim uređenjem interijera,
organizacijom rada, eksternim djelovanjem,
rasporedom građe i slično, postaje toliko javna…
 promjena društvenih funkcija
 gubitak “aure tajanstvenosti i privatnog
radnog prostora osoblja”
 sve mora biti prilagođeno, neposredno
dostupno, vidljivo na prvi pogled, prozirno,
dopadljivo i funkcionalno
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Knjižničar
 knjižničar = trgovac
 “mora biti klaunski nasmijan i zaigran kako bi
ponuđena roba imala bolju prodaju”
 Stereotipi knjižničara:
Stari stereotip vs moderni knjižničar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
 istinska kultura obitava u prostoru tajne,
zavođenja, inicijacije, ograničene i visoko
ritualizirane simboličke razmjene
 današnja kultura je amerikanizirana,
diznilendizirana i trivijalna = masovna
 može se realizirati svugdje
 “novo društvo” + “nove potrebe” = “nove knjižnice”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Knjižnice današnjice
• posjedovanje merkantilističkog duha što je oduvijek
bio njena krajnja suprotnost
• količina vs kvaliteta
• knjižnica proizvodi sve više “šarenih stvari” kako bi
privukla masovnu publiku, konzumente lakog štiva, a
ne one kojima je “istinska kultura istinska potreba”
• “Humanisti vs. marketinški obučeni menadžeri”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
• Knjižnica je preuzela poslove iz različitih sfera,
što rezultira dopuna u organizaciji
• “udar na kvalitetu primarne usluge i razaranje
njene osnovne funkcije”
• živimo u svijetu u kojem je sve više informacija
a sve manje smisla
• u prostoru pretrpanom informacijama u
kojemu se zbiva njihovo sudaranje , rastavljanje
i lomljenje, zbiva se i njihova značenjska
destrukcija
• rezultat toga je razaranje temeljnih društvenih
vrijednosti
• nastajanje kaosa
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
“Mit informacijskog društva”
 “kvaliteta života i otvorenost nekog
društva, uvelike se mjere dostupnošću
informacija.”
 MIT ili STVARNOST?
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
 “U izgrađivanju knjižnice kao
informacijskog centra i šarenog
dućana, u njezinoj merkantilnoj
orijentaciji spram javnosti, knjižnica je
trajno izgubila i svoje inicijacijsko
mjesto i jednu od svojih primarnih
uloga:“ulogu čuvara tajanstvenog,
čudesnog i transcedentnog”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Michael Gorman
 Libraries serve humanity: knjižnice služe čovječanstvu
 Respect all forms by which knowledge is communicated:
uvažavanje svih oblika kojima se prenosi znanje
 Use technologies intelligently to enhance service: tehnologije
koristiti inteligentno za poboljšanje usluga
 Protect free access to knowledge: štititi slobodan pristup
znanju
 Honor the past and create the future: poštivati prošlost i
stvarati budućnost
NOTHING IS PERMANENT BUT CHANGE- Heraclitus:
ništa nije stalno osim promjena
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Rob Walker
 on-line magazin Slate
 New York Times
 Consumed
murketing
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
O knjizi
 tajni dijalog između onog što kupujemo i što
jesmo i kako se on mijenja
 tajni - neeksplicitno
 dijalog – dvosmjeran
 novi potrošači
 brending= proces produživanja ideje proizvodu
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
"Kod čežnje"
 skup faktora koji nas potiču da donosimo
određene odluke o kupnji
 sve više dobrih proizvoda pa nam se teže odlučiti
za kupovinu određenog proizvoda
 "plava krava"
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Murketing
• mutan + marketing
• 2 dijela:
- sofisticiranije taktike oglašivača
- potrošači
• "era murketinga“ – oglašivači
pokušavaju izaći na kraj s promjenama,
tj. prilagoditi im se
• URL:
http://www.youtube.com/watch?v=DctVteQDRIM
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Komercijalizacija čavrljanja
 dobrovoljni agenti koji šire priče o
određenim proizvodima i za to ne
dobivaju nikakav honorar osim
samog proizvoda
 npr. BzzAgent
 "Magični ljudi"
 agenti "ne guraju" proizvod koji im
se ne sviđa
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Etika i ekologija murketinga
 ograđivanje od izrabljivanja radne snage
 deklaracija o očuvanju okoliša
 netestiranje na životinjama
 American Apparel - nevidljiv logo
 humanitarne akcije (npr. crveni iPod)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Zaključak
 kupac je kralj!
 opsjednutost mladošću
 mainstream / alternativna kultura
“Vi ste ono čime se okružujete? Ne.
Vi se okružujete samo onim što
jeste.
ZAMISLITE TO."
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Uvod
 Knjiga kršćanske orijentacije
 Ozbiljna “uzbuna” za one koji njeguju
tradicionalne vrijednosti američkog načina
života
 Sve ono čega se Amerika u prošlosti grozila
sada prihvaća kao lijepo zapakirani poklon
od strane “prodavača zla”
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Marketinški brzi napad
• Robert Bauman - konzervativni zastupnik u
•
•
•
•
•
američkom Kongresu - homoseksualac
homoseksualnost – oznaka časti
11. lipnja 1969. - pokret „seksualnog oslobođenja“
GRID → AIDS
10. prosinca 1989. – incident u katedrali sv. Patrika
Marshal Kirk i Hunter Madsen
– npr. „gay prava“ ; abortus – pravo na izbor
• suvremeni marketing – strukturiranje svijesti
drugih odnosno manipuliranje emocijama
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
 “Namjeravamo provesti preobrazbu emocija, uma i volje
prosječnog Amerikanca preko isplaniranog psihološkog
napada, u vidu propagande kojom ćemo putem medija
hraniti naciju. […] preokrenut ćemo njihovu mržnju u
srdačno poštovanje - svidjelo se to njima ili ne.” (Kirk i
Madsen)
 lijepljenje etikete na poznate povijesne ličnosti
(Michelangelo i dr.)
 uloga homoseksualaca u medijima
 često zlostavljani dječaci postaju homoseksualci,
nisu rođeni kao takvi,
 metoda stalnog ponavljanja
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Opsjednuti seksom
 Širenje “seksualne epidemije” zahvaljujući
marketinškim trikovima koji navode ljude na
ovisnost o seksu
 Pornografska industrija- najunosniji biznis
današnjice
 Sjeme seksualne epidemije  Alfreda C.
Kinseya (otac seksualne revolucije) “Spolno
ponašanje muškaraca”
zlo upakirano u nešto što se naziva najnovije
znanstveno saznanje
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Medijska matrica
 mediji - kreatori i nositelji onoga što većina ljudi
percipira kao stvarnost
 Primjer američkih izbora za predsjednika
 mediji ne samo da predstavljaju kako žele vladu,
predsjednike i sl. nego i upravljaju i njima
 “Nijedna institucija nije grešnija u
prikazivanju zla dobrim, te dobroga zlom kao
mediji. “ (Kupelian, 2005)
 Mediji propagiraju ideologije i programe koji su
neprijateljski spram tradicionalnih američkih
vrijednosti
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
 “Marketinško
prodavanje zla razlikuje se od
marketinškog prodavanja traperica. U tržišnom
svijetu, vi određujete na koju skupinu želite ciljati, i
odredit ćete strategije kako ćete svoj proizvod
prodati. Vi samo nastojite shvatiti njihov mentalnoemocionalno-kulturni sklop, i kad u tome uspijete,
preostaje vam samo da stisnete gumb kako biste
izmamili željenu reakciju. Međutim u marketingu zla
na djelu je mnogo dublji proces. Nalazite se u biznisu
u kojem mijenjate, zavodite i kvarite ljude.” (Kupelian,
2005)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Benchmarking
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Razlozi za primjenu benchmarkinga

Zašto uopće koristiti benchmarking?:
1.
Za poboljšanje razumijevanja djelovanja vlastite
institucije (ne uzimati zdravo za gotovo)
Za prepoznavanje ključnih čimbenika uspjeha i pravih
načina mjerenja uspješnosti djelovanja
Zbog novih ideja manjeg/značajnijeg napretka
Zbog boljeg razumijevanja i zadovoljenja korisnika
(ankete, intervjui, knjiga dojmova…)
Bolje razumijevanje okruženja i lakše određivanje
budućih ciljeva djelovanja
Veću konkurentnost
2.
3.
4.
5.
6.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
primjena benchmarkinga- područja
 u strateškom planiranju
 u istraživanjima i razvojnim projektima
 upravljanju i vođenju ustanova
 u marketingu
 u financijskom poslovanju i dr.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
definicije benchmarkinga
 kontinuiran proces identifikacije,
razumijevanja i prilagođavanja
proizvoda, usluga, opreme i
postupaka tvrtki/ustanova s
najboljom praksom u cilju
poboljšanja vlastitoga poslovanja
(Harrington, H. J. I Harrington J. S., 1996.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
benchmarking
proces mjerenja učinaka
organizacije u odnosu na ključne
zahtjeve korisnika nasuprot
najboljima u vlastitoj djelatnosti ili
nasuprot najboljima u kojoj drugoj
djelatnosti
(Stevenson, 1993.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
benchmarking
umijeće utvrđivanja kako i zašto
neki pojedinci ili ustanove
(poduzeća) posluju bolje od
drugih
(Kotler, 1999.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Opće karakteristike
 Često tražimo “zajednički nazivnik” “krivca” za
probleme u profesionalnom životu
 Često otkivamo “toplu vodu” tražeći rješenja koja već
negdje postoje
 Često se bojim otkrivanje “tople vode”,ne tražimo ni
“hladnu”–oslanjamo se na to da “recepti” već
postoje, samo ih potražiti (know-how – kupnja
znanja i iskustva)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Opće karakteristike
 zato Benchmarking kao skup aktivnosti tražeći
pojedince i organizacije koji su najbolji, koristeći
njihovo prilagođeno i poboljšano znanje vlastitoj
uspješnosti (nemamo sinonim na hr. j.?)
 Trend menadžmenta i marketinga: koliko god dobro
radili u okruženju se nudi prilika boljeg ili pogreške
na kojima se može učiti
 Benchmarking kao vrsta indust. ili dr. špijunaže
 Granica između učenja od najboljih i prisvajanje
tuđeg intelktual. vlasništva je često virtualna,
nepostojeća
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Što se najčešće koristi od drugih?
1.
2.
3.
4.
Izjava o misiji, viziji
Oblici pružanja usluga, naplata, ponude, kako do
sredstava, suradnja sa sponzorima…
Marketinške aktivnosti
Odnosi s javnošću
Primjena benchmarkinga: (često) posjet nekoj
instituciji, “tajni kupci”, angažman profe. tvrtke-smisao
nije “špijunirat” već unaprijediti djelovanje (“princip
3B”= benchmarking (analiza, usporedba) benchlearning
(učenje od najboljih), benchaction (primjena, promjena u praksi)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Vrste benchmarkinga
1. konkurentski: odnosi se na sve aktivnosti
prikupljanja podataka, analizu i usporedbu radi
konkurentske pozicije na tržištu
2. funkcionalni: aktivnosti prikupljanja podataka
vezano za istovrsne ili srodne funkcije u dvjema ili
više institucija
3. generički: aktivnosti prikupljanja podataka,
analiza, usporedba s najboljim bez obzira na
djelatnost, ciljnu grupu i prostor
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
knjižnice i benchmarking
• Kontinuirani proces unapređivanja
cjelokupnog poslovanja knjižnice zasnovan
na neprekidnom uspoređivanju rezultata
mjerenja vlastitog učinka s rezultatima
poslovanja drugih knjižnica, odnosno
drugih organizacija te iskorištavanje tih
izvora kao poticaja za vlastito poboljšanje
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Prikupljanje sredstava
(fundraising)
 neprofitne kulturne ustanove ipak prikupljaju sredstva
– duga tradicija u SAD-u, Europi (primjeri: objavljivanje
knjiga, organiziranje izložbi,koncert, doprinos izgradnji
knjižnica, muzeja…)
 “Win-win” situacija kombinira unapređenja korporac.
identiteta s konkretnom financ. i logističkom podrškom institucijama,
pojedincima i lokalnoj zajednici
 (npr. Rovinjske formule, ugostitelj se oglašava na lokalnoj TV a TV
pomaže društveno korisnu instituciju; da li surađivati s duhanskom
industrijom?!)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Alternativni izvori financiranja
 Donacije mogu se koristiti jedno- i višekratno (nije dugoročno rješenje)
 Sponzoriranje jedno- ili višekratno; financiranje izložbi, događanja; K.
Može ponuditi promidžbu tvrtke s logom na računima, opomenama,
iskaznicama...)
 Fundraising (dugoročna marketi. strategija za financiranje nasuprot
sponzorstvu, stvaranje dugoročnog odnosa (primjeri u SAD,D. novac i
materijalije od carina, sudova, luterije...)




Mecenastvo (npr. resturacija povijesne knjige...)
Zaklade (primjeri u SAD, Novi Zeland, D. (Bertelsmann zaklada u D.)
Krug prijatelja K. (primjeri u SAD, D, Kanada, N. Zeland...)
Darovnice, milostinja, testamenti (SAD i dr.)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Alternativni izvori financiranja
 EU sredstva, fondovi, projekti
 Domaći i međunarodni fondovi i projekti
 Članstvo, upisnina
 Zakasnine
 Državni financ. izvori – lutrija
 Godišnje financ. kampanje K.
 usluge koje se plaćaju fotokopiranje, prodaja starih knjiga,
iznajmljivanje prostora, tehnike
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Članarina, upisnina, zakasnina:
 Prednosti: dodana zarada, omogućuje nove i inovativne
usluge
korisnicima , financ. pomoć u rješavnaju neplaniranih zahvate K. (Bill G.)
 Nedostaci: pojačava socijalnu nejednakost, jer netko ipak ne može
platiti, zarada novca nestalna (problem zajedničkoga trezora s osnivačemisplati li se?)
 Uvođenje pristojbi za određene usluge
 Prednosti: usluge se nude specijalnoj korisničkoj grupaciji,npr. svijetu
bisnisa, internet, informac. istraživački rad, faks usluge, kopiranje...
 Nedostaci: kao i kod br. 1
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Fundraising:
 Prednosti: donosi veće iznose posebno za spec. projekte, mogućnost
pojedinca i tvrtke u sudjelovanju u javnim ustanovama, potiče filantropiju,
ohrabruje ljude da sudjeluju u odlukama K., omugućuje financiranje događanja
i aktivnosti koji se inače ne bi mogli financirati, gradi partnerstvo s lokalnim
stanovništvom i svijetom biznisa, u nekim zemljama prednosti u porezu,
potiče nove i inovativne usluge
 Nedostaci: velika potrošnja vremena, mora se krajnje profesionalno
organizirati da bi rezultat bio ekfektivan, prijetnja neutralnosti ustanove, u
nekim zemljama nema povoljnosti u porezu, potiče suradnike K. na veliki
angažman ali i utrošak snaga
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Krug prijatelja K.:
 Prednosti: potiče prijatelje K. da sudjeluju u razvoju K., u nedostatku
sredstava fungira kao lobigrupa, doprinosi u financ. sredstvima, organizaciji
događanja, aktivnosti; prijatelje K. nude povoljnosti za za članstvo, događanja...
 Nedostaci: velika potrošnja vremena djelatnika problemi se pojavljuju
ukoliko uloge i funkcije nisu jasno definirane, njihovim angažmanom
knjižničari se mogu osjetiti zanemareni
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
Događanja:
 Prednosti: čini knjižnicu u javnosti prepoznatljivom
a donosi financ.
korist, neko spec. događanje može se organizirat i ulaznice rasprodat samo za
prijatelj K. , mogućnost sponzorskih ugovora, prema veličini K. događanja
mogu biti veća ili manja
 Nedostaci: veliki utrošak potrošnja vremena djelatnika, ako se organizira
“exkluziva” onda je problem ravnopravnosti, može potaknuti socijalnu
nejednakost
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Zaklade:
 Prednosti: prikupljanje novca za posebne projekte, porezna olakšica, nude
mogućnost sponzoriranja, potiču kreativnost i inovacije (u HR. tek aktualno)
 Nedostaci: vremenska potrošnja velika, u nekim zemljama porezni sustav
usmjeren je protiv zaklada
 Darovi/milostinje:
 Prednosti: potiče privatne osobe i tvrtke da pomažu lokalnu K., različite
mogućnosti privilegija kao protuusluga za darivanje, darivanje se može produžavati
na razini testamenta, potiče filantropiju, povoljnost za porez, mogućnosti
promidžbe i sponzoriranja
 Nedostaci: veliki utrošak vremena za profesionalnu organiziranje, može
povrijediti neutralnost ustanove ako se dar mora koristiti po diktatu, nepovoljnost u
porezu
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
nastavak
 Državna sredstva:
 Prednosti: korištenje dodatnih financ. izvora, npr. državna lutrija,
poticanje institucija javnoga sektora u pomoći K.
 Nedostaci:
velik utrošak vremena s obzirom na birokraciju, novac se
često koristi samo za neke spe. projekte ,što ne mora biti prioritet K.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Motiviranje, vođenje i
organizacijska kultura
 Djelovanje psiholoških i socijalnih čimbenika
na menadžment (organizacijsko ponašanje –
ponašanje pojedinaca i skupina, motivacija za rad, vođenje,
poslovna komunikacija, upravljanje međuljudskim
odnosima i konfliktima)
 Motiviranje suradnika/ zašto ljudi (ne) rade (kako bih ja htio)?
 teorija X govori o aktivnom oblikovanju ljudskog ponašanja, “uklapanju”
zaposlenika u ciljeve organizacija, ljudi prirodno lijeni…
 teorija y govori o prirodnoj naklonjenosti svrhovitom radu, donošenju odluka,
preuzimanju odgovornosti, razvoju sposobnosti
 Intrinsečan m. (pogoni radost, ponašanje bez vanjski podražaja,
dugoročna je i učinkovitija) i ekstrinsečan (vanjski utjecaji-novac
itd. s manjim učinkom, ne mijenja ponašanje kao ni discipl. mjere
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Motivacija
4.
Zapaliti druge možete samo ukoliko sami gorite
Vođenje pozitiv. razgovora, ophođenje, izazovni
zadatak, transparentnost i razmjena informacija
Delegiranje,timski rad,organizacija posla, poticanje
kreativnosti, suodgovornosti, usavršavanje
Motivaci.model, rad kod kuće, duh zajedništva,pozit.
5.
Vrijednost svakog kolege, uspjeh, pohvala, kritika
6.
Nagrađivanje, plaća, uvjeti rada,pozitivan feedback,
priznanje, povjerenje
1.
2.
3.
psihohigijena(izjava74% suradnika uspješnih knjižnica u istraživanju
G.Paul/Goleman da rukovoditelji motiviraju s humorom, pošalicama, menag. u
šetnji)
(neg. posljedice – studija Sträter LIDI-efekt=od 70% kontrole umjesto
povjerenje, priznanje...)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Motivacija
 Motivacija u graf. obliku: Motiv-ponašanje-cilj
 Odlučujuće za motivaciju su 3 činioca:
 1. spremnost za učinak (htjeti) osobni koncept djelatnika,
svoje znanje i moć u službi ustanove, motiviranost u javnim službama?
 2. sposobnost za učinak (moći) struč. znanje, spretnost, opće
znanje. Ako je faktor moći manji od htjeti onda se ide na učenje.
Samoodluka korisnija
 3. mogućnost za učinak (smjeti) sposobnost za učinak se
razvija tek kada nastupa mogućnost za učinak. Odlučujuće je
okruženje, utjecaji, poticaj da ne dođe do “unutarnjeg otkaza
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Motiviranje suradnika
 Temeljna zadaća suvre. menadžmenta je stvaranje
općih uvjeta u kojima će prirodna stremljenja ljudi
doći do izražaja
 Motivacija (pojam) uzročno-posljedični lanac želja
(neispunjenih) koji djeluje na pojedinca tako da svoje
aktivnosti usmjeri prema određenom cilju
 Maslowljeva teorija hijerarhije potreba (ljudske
potrebe svrstane su u hijerarhiju. Na dnu su fiziološke
potrebe – sigurnost, ljubav, pripadanje, konzum,
poštovanje te samopotvrđivanje
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Maslow
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Promocija i marketinška
komunikacija u kulturi

Nove tehnologije povećavaju mogućnosti
Zadaće market. komunikacije:(komunikacija s
javnostima, komunikacija s vlastitim zaposlenicima)
1.
2.
3.
Informirati korisnike što im se nudi (i web)
Podsjetiti, “dodatno” promoviranje
Nagovoriti/uvjeriti “pregovarački proces” osobni
kontak nagovrara između zainteresiranih strana
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
1. Oglašavanje
 Pri oglašavanju koristiti:
 a) interaktivni mediji (internet,
interaktivna TV, mobilne mreže…)
 b) “tradicionalni” mediji - prednosti i
mane: dnevne novine, časopisi, radio,
televizija
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
2. Osobna prodaja
 Osobna prodaja/osobni kontakti su aktivnosti koje
se odnose na osobnu interakciju i komunikaciju
potenc. partnera (poslovni sastanak, ručak, domjenak
prezentacija, konferencija, “okrugli stol”, proslava…)
 veliki nedostatak jer je traži puno ulaganja vremena,
troškova..)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Pojam odnosa s javnošću, PR (public
relations)

(profesija s brzim rastom) “Svjesno, plansko i trajno nastojanje da se
izgradi međusobno razumijevanje i povjerenje u javnosti”
 Suradnja s javnošću
 Rad za javnost dvosmjerni proces knjižnice i javnosti
 Rad u javnosti

Uža javnost (druge knjižnice, knjižničari, izdavači, knjižari,
korisnici, ciljne skupine, vodstvo knjižnice, radni timovi, (sudionici u
informac. lancu)

Šira javnost (državna uprava, ustanove, strukovne org.,
masmediji, građani, potencijalni korisnici, utjecajna javnost, financ. javnost,
mediji )
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Odnosi s javnošću PR
 Termin “odnosi s javnošću” bilo bi bolje
zamijeniti “odnosi s javnostima” jer institucija i
pojedinac ne komunicira samo s jednom “općom
javnosti” već s mnogo međusobno različitih
subjekata
 Iako je često oglašavanje usko povezan s PR i s
ostalim promoc. aktivnostima, PR u kulturi
obuhvaća pripremu, provedbu i vrednovanje:
 1. Vlastitih tiskanih, audio i videomaterijala o
instituciji za potrebe medija, korisnika, donatora,
lokalne zajednice
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Plan i program “Public relations”
imenovanje tima PR-a
 Korporativno, Krizno (smjena ravnatelja, cenzura u k.,
masonska literatura, lezbijke, deogradizacija, Soros...),
 Interno komuniciranje, odnosi s utjecajnom
javnošću,
 Odnosi s financijskim javnostima
 Promocija,odnosi s medijima, PR alati:
oglašavanje, reklamiranje, online marketing
(web),novac za PR 3-5%; konferencije za novinare,
kako pripremiti vijest, privući pažnju javnosti,
pridobiti povjerenje...
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Plakat
• Plakat se treba češće koristiti i oni su tzv.«mediji
sekunde» i vide se samo na brzinu, površno pri
prolazu.
• S njima se budi zanimanje na način da se
prolaznici kratko zadrže, pogledaju i zapamte
poruku. Plakat može općenito upućivati na
ponude knjižnice ili na posebne ponude i povode.
• Na plakatu slijediti logo knjižnice, s imenom,
adresom i radnim vremenom da bude
prepoznatljiv i koristan. Plakat nudi uvijek
aktualni sadržaj i pobuđuje željeni dojam.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Plakat
 Plakati se uz dogovor mogu stavljati besplatno npr. na
panou općinske ili gradske uprave, u školama, u javnim
prostorima, na ulazu velikih dvorana, velikim stambenim
blokovima, liftovima, susretištima, crkvama,
samoposlugama, robnim kućama, tvrtkama, restoranima,
čekaonicama liječnika, lokalima klubova i udruga
 Kod pripreme plakata obratiti pozornost da veličina
plakata bude najčešće u A3 formatu ili većem, te da
elementi slike pojačavaju poruku promidžbe.
 Autori plakata nastoje iznenaditi, provocirati, zadržati
pažnju prolaznika, tako da je tekst kratak, pregnantan,
uočljiv i čitljiv da se odaslana poruka može zahvatiti jednim
pogledom.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Godišnje izvješće
 Godišnje izvješće je iskaznica učinjenog prema
vlasti i davaocima novca
 s kojim se polažu računi, odgovornost prema
osnivaču, UV, korisnicima, prijateljima k.
 kao informacija za kolege drugih knjižnica
 određivanja stanja i potvrda učinjenog posla,
postignuti i nepostignuti ciljevi
 dokument za kasnije godine, koji dozvoljava da se
slijedi razvoj knjižnice
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Godišnje izvješće
 U teoriji i praksi marketinga narod. k. upućuje na sadržaj koji treba biti






zastupljen u godiš. izvješću a posebno:
navesti zapažena događanja godine a koja su se izdvojila svojom
kvalitetom
izdvojiti jedan ili dva vida djelatnosti (predškolci u knjižnici, suradnja s
učenicima, vođenje odjeljenja učenika kroz knjižnicu, upute literature
za mlade majke, kontakti s udrugama itd.)
zahvala osnivačima, suradnicima, sponzorima a popratiti statistikom
(fond i pokazatelji o posudbi, diferencirano prema zbirkama i ev.grupe
korisnika, uspoređujući sve s proteklom godinom)
prikazati godišnje financijsko poslovanje, eventualno izvješće revizije
objasniti ukratko način rukovođenja, navesti osoblje (imena i funkcije)
navesti odgovorne osobe iz lokalne uprave i samouprave (imena,
funkcije)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Godišnje izvješće
 Kod oblikovanja izvješća grafički element je bitan da se
postigne ujednačenost prikaza, unutarnjeg rasporeda
sadržaja, načina iskazivanja statističkih i drugih pokazatelja.
 Godišnje izvješće korisno je opremiti prilozima te
predgovorom osnivača osobito intervjui s korisnicima,
djelatnicima odnosno njihova kratka zapažanja, slikovni
prilozi i sl.
 Kao promidžbeno sredstvo izvješće nije najprimjereniji izvor
informacija za ne-korisnike, ali ga je korisno uputiti svim
većim organizacijama, udrugama, značajnim pojedincima s
kojima se prethodne godine surađivalo, i dr. (primjer prakse
GKZD)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Consulting
 korištenje vanjskih savjetnika – šansa ili
rizik, pravna služba
 stručna savjetovanja, marketinško i IT
savjetovanje, upravljačko-menadžersko
 psihološka služba (supervizija,
pojedinačna, grupna), pravni savjeti i
slično
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Što je brend?
„
Brend je individualna slika, čvrsto usječena
u psihu ciljnih grupa, o tome kako se u svijesti
zamišlja neka institucija, poduzeće.“
164
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Obilježja ili elementi nekog brenda
•Naziv brenda
•Znak, logotip, korporativni dizajn
•Dizajn proizvoda
•Ambalaža
•Slogani
•Stupanj poznatosti
•Konstantna kvaliteta
165
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Krizni management
 Krizni m. služi da pravodobno prepozna i spriječi
potencijalnu krizu (pojam ranije; požar i poplava...)
 Negativ. posljedice krize spriječiti ili barem zaustaviti:
da li je to gubljenje povjerenja ili imidža, gubljenje
korisnika, manje korištenje fonda, skraćivanje
proračuna, radnog vremen K., brisanje broja
djelatnika, konflikti u kolektivu...
 Za spriječiti: redovito PR, prevenciju, istraživanja
korisnika, kontakt dionika , senzibilizirat kolektive,
supervizija, proaktivnost...
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Simbioza Eros (strast) vs. Thanatos
(smrt)
 Eros, entuzijazam
 Uživljenje, strast,
plivanje usuprot struji
 Igra, uzori, predanost
 Sklad razuma, osjećaja,
ponašanja
 Potreba za ostaviti trag,
eschatos
 Poziv vs. zanimanje
 M. Luther
 S problemom kući
S idejom na posao.
Identifikacija s ustanovom
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Identifikacija
poziv/zanimanje
 Struka bez identiteta je podčinjena struka, lišeni svog
identiteta i vlasništvo moćnih
 Posao kao nužno zlo? Pojam poziv dolazi od biti pozvan
(zanimanje?)
 Identifikacija s poslom u Indiji, Kini (istraživanje agentura
EURO RSCG Worldwide; 82 % Indijaca vide posao kao
izvor osobnog zadovoljstva...),; Japan...
 “Ako nemate kreativnosti i strasti, ostat ćete zaleđeni u
prošlosti” (Steve Ballmer, direktor Microsofta)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
169
Kontrola
 Vođenje se ne može zamijeniti kontrolom.
 Kontrola ne može zamijeniti povjerenje i toleranciju.
 Izbjegavanje “menadžerske žute pjege” = isključivanje
drugih iz odlučivanja, neproduktivni oblici ponašanja
(prepoznati i prevladati “žutu pjegu”)
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
Ključ uspjeha – resumé
o vizija, strategija, organizacijska misija, poslanje
o prepoznatljiv korporativni dizajn, identitet, organiz.
o
o
o
o
o
kultura i komunikacija
perman.stručno usavršavanje direktora i zaposlenika
profes. selekcija djelatnika knjižnice bez intervencija
razmjena iskustva s knjižnicama u tuzemstvu i
inozemstvu (Litva, Njemačka, Austrija, Slovenija
(povelja) Engleska, SAD-Arlington, Kosovo,
Makedonija,,,
marketinška orijentacija, timski rad, razvojni tim –
brainstorming,
raspolaganje vlastitom zaradom,stimulacija, motiviranje
djelatnika u različitim oblicima
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
literatura
1. Brucken, S. Soft Skills im bibliothekarischen Berufsalltag. // Kolner Arbeitspapiere
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
zur Bibliotheks - und Informationswissenschaft 31 (2001).
Crisand, E. Soziale Kompetenz als persőnlicher Werfolgsfaktor. Sauer-Verlag,
Heidelberg (Arbeitshefte Führugspsyhologie; BD.41 (2002).
Durrance, Joan C.; Fisher, Karen E. Determing how libraries and librarians help. //
Library trends 51,4 (2003), str. 541-570.
Durrance, Joan C.; Fisher-Pettigrew, Karen E. Toward developing measures of the
impact of library and information services. // Reference & user services quarterly 42,
1 (2002), str. 43-53.
Ebner, D. Isus o vodstvu u poslovanju. // ZŠEM revija za management 4, 1-4 (2011),
str. 159-162.
Goleman, D. Destruktivne emocije: kako ih možemo prevladati? : znanstveni
dijalog s Dalaj Lamom. Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.
Goleman, D. Socijalna inteligencija : nova znanost o ljudskim odnosima. Zagreb:
Mozaik knjiga, 2008.
Goleman, D. (1996d): Emotionale Inteligenz. Hanser, München - Wien
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar
9. Kaku, M. Fizika budućnosti : kako će znanost oblikovati ljudsku sudbinu i naše
svakodnevne živote do 2100. godine. Zagreb: Mate, 2011.
10. Klages, H. (2002): Führung als Erfolgsfaktor der Personalentwicklung. Vortrag,
gehalten am 11.4.2002an der FH Kehlv - Hochschule für öffentliche Verwaltung
11. Markless, Sharon.; Streatfield, David. Evaluating the impact of your library. London
: Facet Publishing, 2006.
12. Maxwell, John C. 21 nezamjenjiva značajka vođe : postanite osobom koju žele
slijediti. Ljubljana: Lisac&Lisac, 2007.
13. Paul, G. (2000b): Bibliotheks-Management: Kooperation und Leitung in
wissenschaftlichen Biblitheken. Edition Sigma, Berlin
14. Paul, G. (2000c): Leitungsqualität und Mitarbeitermobilisierung. I:
Biblithek.Forschung und Paxis 24 (2000) Heft 2, S. 151-166.
15. Paul. G. (1999d): Mobilisierung v on Leistungs- und Inovationspotentialen durch
sozialkompetente Leitungstätigkeit. In: Bibliothweksdienst, Jg. 33 (1999), Heft 9, S.
1500-1509
16. Ramge, T. Das Ich und die Organisation. // Brandeins 11,06 (2009), str. 84-89.
17. Tudor, G. Menadžerska učinkovitost 360° : menadžer sam sebi: lako je organizirati
druge, a sebe….Zagreb: M.E.P. Consult, 2008.;2010.; 2011. i dr.
18. Podbrežnik, I. Vloga uprorabnikov pri razvoju in načrtovanju kakvosti storitev v
splošni knjižnici – študija primera, Koper: magistarska naloga 2013.
Predavanje 11.10.2014. mr.sc. Ivan Pehar

similar documents