JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE 1

Report
DALMACIJA
(JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )
• Dalmacija – jedan od najstarijih regionalnih
pojmova
• u antičko doba, u 1. st. n. e. - rimska provincija
(4.-6. stoljeće primorje s otocima)
• u 6. st. bizantska Dalmacija - Osor, Krk, Rab,
Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik (+ Budva, Bar i
Ulcinj) - teritorijalno nepovezan prostor
• rani sr. vijek: zajednica gradova u kojoj su i novi
hrvatski gradovi Biograd, Šibenik i Nin; teritorij
izvan gradskih područja sastavni dio Hrvatske,
Zahumlja ili Zete
• od 1409.-1797. godine Venecijanska Dalmacija od Kvarnerskih otoka do Boke kotorske s glavnim
gradom Zadrom; u zaleđu do Velebita i Dinare
• Austrijska Dalmacija - početkom 19. stoljeća
priključen teritorij Dubrovačke Republike; 1822. Cres, Lošinj i Krk priključeni Istri
• rubni, maritimni položaj venecijanske i austrijske
Dalmacije  nepovoljan gospodarski razvoj
• postupni porast važnosti Splita
• u prošlosti Dalmacija relativno izolirana od ostale
Hrvatske (prva željeznička pruga 1925.)
• otoci + uži pojas primorja + submediteransko
zaleđe (Zagora)
• planinski niz Dinara-Kamešnica-Zavelim je
prirodna međa prema BiH
• otoci - nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja vapnenac (viši dijelovi) i dolomit (polja i uvale;
crvenica  plodne oaze u kršu)
• dolomitne udoline preplavljene i pretvorene u
jezera (Pag, Dugi otok) ili u plitke "blatine"
(Mljet); važno za vodoopskrbu, navodnjavanje,
ribolov
• potapanje uzdužnih dolina  duboko uvučeni
zaljevi (Telaščica, Vela Luka, Starigradski zaljev,
Milna na Braču itd.)
• flišne naslage na Pagu - uglavnom potopljene;
unutrašnji dijelovi zaljeva djelomično
zamočvareni  solane (Paški zaljev, Dinjiška)
• u SZ dijelu brojni relativno manji otoci - dinarski
smjer pružanja  "dalmatinski tip" obale
• JI otoci su veći i imaju smjer pružanja Z-I ("hvarska
skupina“: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Lastovo; na
zapadnoj strani su vulkanski Jabuka i Brusnik veća tektonska aktivnost)
• Mljet, dubrovački otoci i Pelješac - dinarski smjer
• nejednaka izloženost dominantnim vjetrovima i
različita osunčanost pojedinih padina  različita
mikroklima i na gospodarska valorizacija
• dolomitne padine na svim većim otocima
djelomično pretvorene u terase (maslina, vinova
loza, smokva, rogač)
• na prisojnim stranama vinogradi
• ekstenzivno stočarstvo (npr. Pag)
• kvalitetan građevni kamen (Brač, Korčula)
• problem vodoopskrbe: krška podloga,
nepostojanje trajnih površinskih tokova,
malobrojnost izvora i njihova ograničena
izdašnost i ljetno presušivanje (najmanje vode
u vrijeme kad ima najviše ljudi!)
• mali lokalni vodovodi i cisterne
• podmorski cjevovodi (Brač, Hvar, Korčula) za
dovod vode s kopna (Cetina, Neretva)
• brodovi-vodonosci s kopna (skupo!)
• kopneni obalni pojas
• najširi na sjeveru - Ravni kotari
• od Trogira do ušća Neretve je uzak i
djelomično sastavljen od fliša
• delta Neretve - niski aluvijalni, djelomično
močvarni prostor
• uski priobalni pojas na J
• Zagora - najizrazitija u središnjem dijelu
Dalmacije, od Krke do Neretve
• sjeverozapadno od Krke otvoren i relativno
nizak kraj (Ravni kotari + Bukovica)
• između Krke i Čikole – sjevernodalmatinska
(kistanjska) vapnenačka zaravan
• u funkcionalnom smislu podjela na sjevernu,
srednju i južnu Dalmaciju (centri Zadar i
Šibenik, Split te Dubrovnik)
• 11.793 km2, 847.000 st. (2011), 71,8 st/km2
(1991: 952.000 st.; 80,5 st./km2)
• najveći dio neplodne i puste krške površine 
emigracijsko područje – kr. 19. i poč. 20.
stoljeća iseljavanje s otoka, a od 1950-ih i iz
zagore
• najstarija gradska tradicija u Hrvatskoj gradovi su imigracijski centri  porast broja
stanovnika Dalmacije (104% od 1857.-1971.)
• do 1. svj. rata najjače iseljavanje u prekomorske
zemlje, između dva rata i nakon drugog svjetskog
rata u prostor bivše Jugoslavije, od 1960-ih u
zapadnu Europu, najviše Njemačku
• najjače iseljavanje od 1880.-1910. (oko 58.000
osoba); zatim između 1918. i 1938. (30.000) 
utjecaj na prirodno kretanje
•
•
•
•
1971.
1981.
1991.
2011.
840.000
890.000
952.000
847.000
1971.-1991.: + 14,5%
1991.-2011.: - 11,0%
• urbanizacija u uvjetima litoralizacije; važan
faktor je siromaštvo krškog zaleđa i otoka
• 58% gradskog stanovništva
• viša dinamika rasta ukupnog i gradskog
stanovništva od drugih regija  Split je
makroregionalni centar s najvećim porastom
stanovništva (od 1981.-1991. porast 11%)
• više od 40 centara rada
s preko 100 zaposlenih
(4 s > 15.000 - samo u
Splitu 1/3 ukupno
zaposlenih, a u 4
najveća grada oko 60%)
• brži razvoj centara rada,
a emigracijska obilježja
zagore i otoka
Razvoj gospodarstva
• dvojno gospodarenje - iskorištavanje kopna
(ratarstvo i stočarstvo) i mora (ribarstvo i
pomorstvo)
• sredozemne kulture: maslina, vinova loza,
smokva, bajam, rano povrće
• ratarstvo u flišnim i dolomitskim pojasima
primorja i aluvijalnim ravnima i poljima Zagore
• konjunktura vina u 2. pol. 19. st. zbog bolesti
vinove loze (lug u Italiji, filoksera u Francuskoj) 
veliki izvoz (od 1858.-98. u Dalmaciji se
upeterostručila proizvodnja vina, osobito na
otocima Hvaru, Korčuli i Visu)
• tzv. vinska klauzula 1881. (Italija dobila povlastice
za plasman vina u Austro-Ugarsku) + bolest
vinove loze (filoksera, peronospora i lug) 
propast vinogradarstva  iseljavanje 
zapuštanje obradivih površina i širenje ugara (do
danas)
• Zagora – ratarstvo u poljima u kršu, ponikvama i
ogradama na kamenjaru (ječam, kupus, kukuruz,
vinova loza, višnja, bajam i dr.) - veća autarkija
• polja nekad poplavljivana, a danas uglavnom
isušena (Nadinsko, Kosovo, Kninsko, Sinjsko,
Imotsko, Vrgorsko, Vransko, Konavosko i dr.)
• stočarstvo nekad druga grana po važnosti u Zagori
(ovce u nižim i pitomijim, a koze u višim i
surovijim predjelima), danas samo sporadično
• industrija nije proizašla iz razvijenoga obrta
• strani kapital + domaće sirovine (vapnenac, ugljen, boksit,
lapor), energija (Krka, Cetina) i jeftina radna snaga potkraj
19. i poč. 20. stoljeća
• tvornica feromangana (Šibenik), tvornica glinice i aluminija
(Lozovac), tvornice cementa kod Splita (Kaštel Sućurac, Solin
i Majdan) , tvornice kalcijeva karbida u Dugom Ratu i
cementa u Omišu...
• nakon 2. svj. rata brodogradnja (Split, Trogir, Korčula, Zadar,
Vela Luka, Betina), metalurgija (Šibenik), industrija precizne
mehanike i elektronike (Zadar), organskokemijska industrija
(Kaštel Sućurac), tvornica vijaka (Knin), tvornica plastičnih
proizvoda (Split), tekstilna industrija (Zadar, Sinj, Imotski…)
• nove HE na Cetini (Peruča, Zakučac i Orlovac) i
Trebišnjici (zaleđe Dubrovnika)
• prirodno siromaštvo tlima i rudama (boksit i
lapor)
• turizam – potkraj 19. stoljeća, ali snažni razvoj od
1960-ih, nakon izgradnje jadranske magistrale
• neagrarne djelatnosti u centrima na obali povoljan geografski položaj, posebno nakon
izgradnje prvih kolnih cesta i željezničkih pruga
Naselja
• svi veći gradovi su na obali - najbolje uvjete za
razvoj imaju oni s dobrim prometnim vezama
• u rimsko doba razvoj Salone, Jadere, Scardone...
• nakon prestanka turske opasnosti, poč. 18.
stoljeća, oživljavaju prometne veze sa zaleđem brži razvoj Zadra, Splita, Šibenika i Dubrovnika;
postupno najviše dolaze do izražaja prednosti
središnje položenog Splita
• gradovi koji su ostali bez glavnih prometnica
stagniraju (Trogir, Skradin, Nin i dr.)
• otočni gradovi bili su središta međuotočnih
maritimnih ruta i trgovine (Hvar, Korčula i dr.); u
novim uvjetima manje društveno i gospodarsko
značenje
• stariji dijelovi naselja: često unutar zidina, kuće
zbijene i na kat, uske ulice nagnute prema obali,
gradnja od bijelog kamena, mnoštvo antičkih i
srednjovjekovnih ostataka itd.
• noviji dijelovi izgrađeni su izvan stare jezgre i
zidina
• u Zagori zbijeni tip gradića s podgrađem
podno tvrđave
• malobrojniji i manji gradovi nastali uglavnom
na rubovima krških polja kao upravna i
trgovišna središta (Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac,
Drniš, Benkovac)
• njihovo je značenje ovisilo o gospodarskoj
snazi okolice i o prometnom položaju
• sela su pretežno u kontaktnoj zoni (kopna i mora, fliša i vapnenca ili polja i
krša), uz izvor vode
• obalna su nastala kasnije, u doba veće sigurnosti na moru i razvoja
pomorstva
• starija naselja su se u nesigurnim vremenima (15-18. st.) opasavala
zidinama i kulama (Kaštela, Vodice i dr.)
• neka sela nastala kao zbjeg (Primošten, Krapanj i dr.)
• proces spuštanja sela prema cestama i križištima u Zagori te prema obali

similar documents