Iskustva Europske unije u osiguranju poljoprivrednika

Report
Iskustva Europske unije u
osiguranju poljoprivrednika
Kvarner Vienna Insurance Group d.d.
Vedran Forjan
Voditelj osiguranja usjeva, nasada i životinja
Koji su to glavni čimbenici koji utječu na
ekonomsku stabilnost poljoprivrednika?
• Poljoprivredna politika (liberalizacija tržišta, opće i poslovne
strategije, tržišni ugovori, potpore, legislativa...)
• Organiziranost otkupljivača/trgovaca (pritisak na cijenu i
kvalitetu)
• Pridržavanje načela struke u proizvodnim procesima (dobra
poljoprivredna praksa, provedba sanitarnih mjera, itd.)
• Klimatske promjene – opća percepcija potkrijepljena
određenim studijama upućuje na to da učestalost i intenzitet
ekstremnih vremenskih nepogoda rastu
Europska unija i “politički okvir” za dodjelu
državnih potpora u poljoprivredi
• Ugovor Europske unije s WTO-om definira i klasificira
državne potpore kao potpore iz:
 zelene košare (potpore bez utjecaja na tržište)
 plave košare (izravna plaćanja)
 žute (crvene) košare (tržišno iskrivljujuće)
• “Urugvajskom rundom pregovora” utanačeno je da će
javne potpore u području upravljanja rizikom u
poljoprivredi (fondovi državne pomoći i subvencioniranje
premije osiguranja) biti svrstane u “zelenu košaru”
Definicija koncepta “prirodne
katastrofe” na razini EU
• Terminologija je određena Smjernicama Europske unije
za državne potpore u poljoprivrednom sektoru 2000.-06.
(Europska komisija 2000.)
• Zbog izrazite heterogenosti u shvaćanju tog koncepta
među zemljama članicama, nove Smjernice i Odredbe
obvezujućeg karaktera donesene su 2006. godine i
ugrađene u sporazum s WTO-om
• Od 2010. novom regulacijom uvjetovano je da državne
potpore moraju kupiti osiguranje, a već su ranije
određene države ukinule mogućnost korištenja državne
pomoći za osigurljive rizike
“Health check” ZPP-a 2008.
• Dokument (dogovor ministara poljoprivrede EU članica)
usmjeren prema unificiranijem, jednostavnijem i
pravednijem ZPP-u
• Sadrži cijeli niz mjera koje se trebaju implementirati te
zamjenjuje model državnih intervencija s konceptom
“Izvorne sigurnosne mreže”
• Posebno značajan u ovom segmentu jer omogućuje veću
fleksibilnost u alokaciji proračunskih sredstava (više od
10%) i korištenju istih za, primjerice, financiranje mjera
upravljanja rizikom u poljoprivredi
Strategije upravljanja rizicima u poljoprivredi
• “On-farm” strategije:
 Diverzifikacija
 Vertikalna integracija
 Stabilizacijski proračuni
• Strategije prijenosa rizika:
 Fondovi državne pomoći (“Public funds”)
 Fondovi bazirani na privatnim inicijativama udruženih
proizvođača (“Mutual funds”)
 Uzajamna osiguranja (“Mutual insurance”)
 Osiguranje (“Insurance”)
Modaliteti osiguranja
• Singularno pokriće (eng. “Single risk insurance”)
• Pokriće kombinacije rizika (eng. “Combined risk insurance)
• Osiguranje prinosa po jedinici površine (eng. “Yield risk
insurance”)
• Osiguranje prinosa svih usjeva određenog gospodarstva
(eng. “Whole farm yield insurance”)
• Osiguranje prihoda (eng. “Revenue insurance”)
• Indeksna osiguranja (eng. “Index insurance”)
 “Area yield insurance”
 “Area revenue insurance”
 “Indirect-index insurance”
Parametri koji ukazuju na razvijenost tržišta
poljoprivrednog osiguranja
• U sustav osiguranja u poljoprivredi uključen državni
sektor, komercijalni sektor ili kombinacija državnog i
javnog sektora (dobrovoljno ili obvezujuće)
• Postojanje konkurencije
• Postotak ukupno osiguranih površina (eng. “market
penetration”)
• Dostupnost različitih osigurateljnih proizvoda
• Subvencioniranje premije osiguranja
Osnovne značajke poljoprivrednog osiguranja
u zemljama Europske unije - iskustva
• Španjolska
 izvršna vlast usko surađuje s udruženjima poljoprivrednika
i osiguravajućim kućama, a svi uključeni osiguratelji djeluju
zajednički – “pool” po načelu suosiguranja
 premija osiguranja subvencionira se do 49%, uključujući i
područne subvencije lokalnih vlasti
• Francuska, Italija, Luxemburg i Austrija
 razvijen segment osiguranja u poljoprivredi, moguće je
ugovoriti pokriće za većinu najznačajnijih rizika
 osiguranje prinosa – osnovno osiguranje od tuče +
dopunska osiguranja
• Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Portugal,
Slovenija, Slovačka, Švedska
 dostupno singularno pokriće i pokriće kombinacije rizika
 osim rizika tuče, postoji mogućnost za osiguranje nekoliko
preostalih najznačajnijih rizika
• Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka
 osiguranje od rizika tuče i osiguranje singularnih pokrića – jedini
dostupni produkti
 neznatna potražnja za preostalim produktima osiguranja u
poljoprivredi
• Litva i Latvija
 tržište poljoprivrednog osiguranja u fazi razvoja
• Finska
 relativno nerazvijeno tržište osiguranja u poljoprivredi
(privatna inicijativa), ali postoji javni “Sustav kompenzacije”
za štete u poljoprivredi uzrokovane elementarnim
nepogodama
• Grčka i Cipar
 obvezno osiguranje u poljoprivredi uz podršku javnog
sektora
Subvencioniranje premije osiguranja
EU / Hrvatska
• Italija
 cca. 67% ukupne premije osiguranja
• Španjolska
 cca. 49%, uključujući regionalne subvencije lokalnih vlasti
• Austrija
 cca. 46% uključujući regionalne subvencije; 50% za tuču i
mraz
• Portugal
 Razina subvencija varira od 35% do 75%
• Češka Republika
 15% za osiguranje životinja i 30% za osiguranje usjeva i
nasada
• Slovenija
 od 2006., za osiguranje od osnovnih opasnosti (požar, tuča
i udar groma), 30-50%
• Latvija, Litva, Luxemburg i Cipar
 50% za sve osigurljive rizike
• Hrvatska
 od 25% do 75% (Ministarstvo, županije, općine i gradovi)
Fondovi državne pomoći i “ad hoc” mjere
• U Grčkoj, Austriji, Švedskoj, Španjolskoj i Portugalu
poljoprivrednici ne mogu koristiti sredstva iz državnog
proračuna za štete uslijed rizika koje je moguće osigurati
• U Francuskoj je moguće korištenje sredstava iz državnog
proračuna za štete od rizika koje nije uopće moguće
osigurati
• U Italiji su sredstva državne pomoći i “ad hoc” mjere
isključene za štete od rizika gdje se premija osiguranja
subvencionira
Parametri za obračun premije osiguranja
EU 25 / Hrvatska
• Europska unija
 učestalost pojave definiranog rizika na određenom
području i u određenom vremenskom periodu
 vrsta rizika i broj pokrivenih rizika
 osjetljivost kultura na potencijalne rizike
 obuhvat osiguranih proizvođača na istom lokalitetu
 tehničke stvari (franšize)
• Hrvatska
 koriste se gotovo isti ulazni parametri za obračun premije
osiguranja kao i u zemljama EU-a
Ukupna premija i ostvareni tehnički rezultat
EU 25 / Hrvatska
• Europska unija
 ukupna premija na razini EU-25 (2008.) za osiguranje
usjeva i nasada iznosila je otprilike 1.539.000.000,00 EUR,
a isplaćene naknade iz osiguranja 1.061.000.000,00 EUR
 prosječni tehnički rezultat na razini EU-25 za ovu vrstu
osiguranja iznosi od 60% do 75%
• Hrvatska (HUO, Godišnje izvješće, 2011.)
Zaračunata bruto
premija (kn)
Iznos šteta
(likvidiranih) (kn)
Broj sklopljenih
polica
0911
108.764.000,00
97.383.000,00
18.238
0912
99.491.000,00
89.371.000,00
2.818
Tehnički
rezultat
Mogući smjer razvoja osiguranja u
poljoprivredi?
• Korištenje i razvoj indeksnih osigurateljnih produkata
• Pojedine studije ukazuju da se tim modelom može
značajno reducirati rizik
• Ipak, treba napomenuti kako u načelu, teritorij Europske
unije, zbog svojih raznolikosti, nije najpogodniji za
primjenu indeksnih osiguranja
• Značajna odstupanja proizvodnih parametara od
gospodarstva do gospodarstva, od regije do regije te
nedostatak potrebnih statističkih podataka –
onemogućuju razvoj ovih produkata
Sumirani prikaz najvažnijih čimbenika agro
osiguranja u zemljama EU-a
• Popratni dokumenti uz prezentaciju_Osijek_24.10.2012..doc
Zaključna razmatranja
• Tržište poljoprivrednog osiguranja u Europskoj uniji
(komercijalni sektor) i dostupni produkti zadovoljavaju
potrebe poljoprivrednih proizvođača – kada je riječ o
(singularnim) rizicima i pokrićima koji nisu “sistemični”
• Ipak, značajni iznosi koji se izdvajaju za “ad hoc” mjere
(cca. 900 mio. EUR) godišnje, ukazuju na potrebu daljnjeg
razvijanja cjelokupnog sustava osiguranja u poljoprivredi
• Dostupnost širih pokrića i osigurateljnih produkata koji
prate suvremene potrebe proizvođača, u korelaciji su s
razvijenosti tržišta i podrškom javnog sektora
Preporuke (smjernice) za Republiku Hrvatsku
• Promicanje konkurentnosti
• Podizanje svijesti poljoprivrednih proizvođača o
osiguranju kao najboljoj strategiji upravljanja rizicima u
poljoprivredi
• Suradnja javnog sektora (Ministarstva) s osiguravajućim
kućama
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI

similar documents