6 Bol

Report
BOL
VIŠESTRUKO ZNAČENJE
BOL – fizička bol
BOL – patnja
DEFINICIJA
Bol je neugodni osjetilni i emotivni
doživljaj povezan sa stvarnim ili
mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u
smislu takvog oštećenja.
Bol je uvijek subjektivna.
(WHO, 1986.)
DEFINICIJA
Bol je
što god osoba koja je doživjela kaže da
jest i postoji kad ona kaže da postoji.
(McCafery & Beebe, 1994.)
VRSTE BOLI
kriteriji
S obzirom na:
Prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih
komponenti;
Uzrok koji izaziva bol;
Intenzitet i trajanje.
Vrste boli
1. kriterij: tjelesne - afektivne komponente
tjelesna bol
- ozljeda tkiva ili patološki proces
emocionalna bol
- patnja
može se manifestirati i kroz tjelesne simptome
Vrste boli
2. kriterij: uzrok boli
somatogena bol
uvjetovana tjelesnim oštećenjem,
npr. povreda glave - glavobolja
(sinonim: tjelesna bol)
psihogena bol
uvjetovana emocionalnim stanjima,
npr. glavobolja - migrena
- slična boli koja nastaje zbog oštećenja tkiva,
ali se od nje i bitno razlikuje
RAZLIKE IZMEĐU SOMATOGENE I
PSIHOGENE BOLI
SOMATOGENA BOL
dobro locirana
povećava se kod
pokreta, pritiska
često prisutna noću
jednako često
učestala u cijelom
tijelu
PSIHOGENA BOL
slabo locirana
slabo reagira na
dodatne podražaje
rijetko prisutna noću
učestalija u glavi
Vrste boli
3. kriterij: intenzitet i trajanje
AKUTNA BOL
•
•
intenzivna
javlja se iznenada, ali se brzo smiruje
• dobro lokaliziranja,
• najčešće oštra i probadajuća
• npr. prijelom kosti, opeklina…
KRONIČNA BOL
•
kontinuirana
• otporna na terapiju
• najčešće loše lokalizirana i tupa
• svaka bol koja traje dulje od 6 mjeseci
• npr. glavobolja, križobolja…
VRSTE BOLI – druga podjela
Mentalna bol – emocionalna
Tjelesna bol uvjetovana ozljedom tkiva –
tjelesna
Tjelesna bol uvjetovana psihičkim stanjem psihogena
ODNOS IZMEĐU BOLI I OZLJEDE
ozljede bez boli – analgezija, ovojnice organa
boli bez ozljede - glavobolja
boli neproporcionalne težini ozljede –
bubrežni kamenci; tkivo mozga
boli nakon izlječenja ozljede - fantomska bol,
kauzalgija
OBILJEŽJA BOLI
lokacija boli
jačina boli
kakvoća boli
trajanje boli
GDJE?
KOLIKO JAKO?
KAKO?
KOLIKO DUGO?
PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL
PRAG BOLI
najmanja jačina podražaja koji izaziva bol
TOLERANCIJA NA BOL
najjača bol koju pojedinac može trpjeti
BOL = osjet?
RAZLIKE IZMEĐU BOLI I DRUGIH
OSJETA
podražaji – nisu specifični
vrijeme latencije – dulje
adaptacija - ne postoji
putovi prijenosa – manje poznati
centri u mozgu – slabije locirani
popratne fiziološke reakcije – češće
utjecaj psiholoških činilaca - jak
BOL – složeni doživljaj
ČIMBENICI pri nastajanju boli
(neuro)fiziološki
psihološki
socio-kulturološki
FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: osjetljivost
pojedinih tkiva na bolne podražaje
JAKO OSJETLJIVA
koža
pokosnica
potrbušnica
moždane opne
spolne žlijezde
sluznica
MANJE OSJETLJIVA
bubrezi
mozak
pluća
kosti
PSIHOLOŠKI ČIMBENICI:
djelovanje psihičkih stanja na bol
Uzroci boli – psihogena bol;
Ublaživači boli – smanjuju intenzitet boli;
Pojačivači boli – pojačavaju intenzitet boli.
PSIHIČKA STANJA I BOL
značenje ozljede
emocionalna stanja
prijašnja iskustva
očekivanja
pozornost
sugestija
psihofiziološka stanja
osobine ličnosti
emocionalna stanja
jako emocionalno uzbuđenje
blokira informacije o boli
(pokušaji samoubojstva, vjerski
trans, sport,..)
•
emocionalna stanja
•
potištenost (depresija) i tjeskoba (anksioznost)
- izrazito pojačavaju doživljaj boli
•
strah - pojačava doživljaj boli
prijašnja iskustva
•
negativna iskustva s različitim
aspektima zdravstva - pojačavaju
doživljaj boli
•
pridavanje velike pažnje i velika
zabrinutost vezana uz bol u
djetinjstvu - teže podnošenje boli
u odrasloj dobi
očekivanja
•




Bol se bolje podnosi ako znamo:
GDJE i KADA će se javiti
KOLIKO DUGO će trajati
KOLIKO JAKA i KAKVA će biti
ZAŠTO nastaje
 osjećaj kontrole nad bolnim
podražajem:
• priprema za operacije i sve vrste medicinskih
postupaka;
• neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do
doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka.
pozornost
•
usmjeravanje pozornosti na druge podražaje
smanjuje intenzitet doživljaja boli:
poticanje pacijenta na razgovor, brojanje, glazba,
TV, slike, vizualizacije…
sugestija
• placebo
• hipnoza
psihofiziološka stanja
umor
pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i
liječenja
•
•
relaksacija smanjuje bol
osobine ličnosti
•
ekstravertirane osobe lakše podnose bol nego
introvertirane;
•
sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na
percepciju boli;
•
hipohondrija – poremećaj ličnosti.
SOCIO-KULTUROLOŠKI ČIMBENICI BOLI
Socijalna okolina i kultura utječu na doživljaj boli:
Sociodemografska obilježja – spol i dob;
Običaji – rituali;
Stavovi i očekivanja – porod;
Etnička pripadnost – pokazivanje boli;
Klimatski uvjeti – sjever, jug.
TEORIJE BOLI
Teorija specifičnih receptora/posebnih
prihvatača
Max von Frey, 1890.
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall, 1965.
Teorija specifičnih receptora
Osnovna postavka:
• doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta (Frey ,1895.),
• slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne
podražaje.
Nedostaci:
• slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne
stimulacije (toplo, hladno,..),
• doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini
podraživanja tkiva,
• nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na
doživljaj boli.
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih
impulsa
Osnovna postavka:
bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja,
na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava,
ako su podražaji dovoljno jaki,
•
•
zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije.
Nedostatak:
• ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja.
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall, 1965.
Objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata: anatomija,
fiziologija, kemija i psihologija;
Pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama – kontroliraju
prolaz bolnih podražaja (oštećenje tkiva) od perifernih živčanih
vlakana prema sžs - mogu olakšati ili blokirati prijenos informacije
o boli, ovisno o psihičkom stanju ili procesu (percepcija, iskustvo,
emocije itd);
Opisuje fiziološki mehanizam: objašnjava djelovanja psiholoških i
socijalnih čimbenika na bol kao “neurološka “vrata” - mogu se
otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli – aktiviranjem ili
inhibicijom prijenosa podražaja iz tzv. t-stanica;
Lokacija: stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim
dijelom).
Vrijednost teorije kontrole prolaza
Osnovna postavka:
• Uvodi psihološke čimbenike u tradicionalni biomedicinski
model boli i opisuje bol kao multidimenzionalni proces.
Nedostaci:
• Ne zna se lokacija prolaza.
• Model pretpostavlja organsku osnovu boli.
• Iako pretpostavlja interakciju između uma i tijela, ipak ih
promatra kao zasebne procese.
FIZIOLOŠKI ČIMBENICI: Kako se bol
prenosi?
fizikalni podražaj
receptori
kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin)
senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine)
transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar)
lateralni spinotalmički put
talamus
mozak

similar documents