ODVJETNICI-I-PRAVA

Report
ODVJETNICI I PRAVA DJECE
Lea Čavić-odvjetnica iz Zagreba
I.
DJECA KAO POČINITELJI KAZNENIH
DJELA
Povijesni razvoj- međunarodni standardi
druga polovina dvadesetog stoljeća nosi pojačan interes društva za ljudska prava općenito, pa tako i za prava
djeteta
• Ženevska deklaracija o pravima djeteta iz 1924.
(osiguranje posebne skrbi za dijete)
• Opća deklaracija o ljudskim pravima (10.12.1948. - Opća skupština
UN-a) –prvi međunarodni dokument o zaštiti prava djece, u cilju
zaštite položaja djece u svijetu
•
(proglasila da djetetu pripada posebna skrb i pomoć, u svim akcijama u svezi s djecom mora se
prvenstveno voditi računa o interesu djeteta)
• Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim
04.11.1950.)-Vijeće Europe
• Deklaracija o pravima djeteta- usvojili su je UN 20.11.1959.
• Pekinška pravila (1985.)- standardna minimalna pravila UN za
maloljetničko pravosuđe
• Konvencija o pravima djeteta ( usvojena na glavnoj skupštini UN-a
20.11.1989.), sadrži univerzalne standarde koje svaka zemlja
potpisnica mora jamčiti svakom djetetu. Hrvatska je potpisnica od 1991. godine
•
Izvješća-ODBOR ZA PRAVA DJETETA UN-a
Pravo na pošteno suđenje
- 1950.g.
• Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama članak 6. Konvencije
• - presumpcija nevinosti
• - pristup sudu,
• - neovisnost, nepristranost i pravičnost suda,
• - pravo stranke da bude saslušana u postupku,
• - obvezu suda i drugih odgovornih tijela da donose
obrazložene odluke (reasoned judgments),
• - pravna pomoć u postupku,
• - rješavanje u razumnom roku
Pekinška pravila
- 1985.god.
• čl. 5.1. određuje ciljeve maloljetničkog pravosuđa :
• - sustav maloljetničkog pravosuđa treba naglasiti dobrobit maloljetnika i
osigurati da svaka reakcija prema maloljetnom počinitelju uvijek bude
razmjerna okolnostima kako počinitelja tako i djela koje je počinio
• -kazneni postupak prema mlt. u funkciji je odgojne i zaštitne svrhe
• čl. 7 pravila:
• -“u svim stadijima postupka treba garantirati temeljna prava kao što su
pretpostavka nedužnosti, pravo na obavijest o optužbi, pravo na šutnju,
pravo na branitelja, pravo na nazočnost roditelja ili skrbnika, pravo na
suočenje i unakrsno ispitivanje svjedoka i pravo žalbe.”
• čl. 14.2.
• -postupak treba pridonositi interesima maloljetnika
Konvencija o pravima djeteta
1989.god
• Pravni akt koji ima obvezujuću snagu-univerzalni standardi koji
zemlje potpisnice moraju jamčiti svakom djetetu - DIJETE
PRESTAJE BITI OBJEKT-POSTAJE SUBJEKT
• OSNOVNA NAČELA
• -NAJVAŽNIJA MORA BITI DOBROBIT DJETETA
• -DJECI SE MORA OMOGUĆITI DA AKTIVNO SUDJELUJU U
RJEŠAVANJU SVOJIH PITANJA KOJA UTJEČU NA NJIHOV ŽIVOT I
DOPUSTITI IM SLOBODU IZRAŽAVANJA MIŠLJENJA.
Vijeće Europe-smjernice o pravosuđu
prilagođenom djeci
•
•
•
•
•
Odvjetnici koji zastupaju djecu trebaju biti posebno osposobljeni i raspolagati
znanjima o pravima djeteta i s time povezanim pitanjima, trajno i temeljito se
osposobljavati te biti sposoban komunicirati s djecom u skladu s njihovom razinom
shvaćanja
Odvjetnici trebaju djetetu dati sve potrebne obavijesti i objašnjenja glede mogućih
posljedica djetetovih stajališta i/ili mišljenja
U svim postupcima u kojima sudjeluju djeca treba primijeniti načelo hitnosti radi
osiguranja brze reakcije i zaštite djetetovog najboljeg interesa, uz poštovanje
vladavine prava
Najbolji interes djeteta-multidisciplinarnost – UNIFICIRANI T R E N I N G SVIH
SUDIONIKA U KAZNENOM POSTUPKU
Predmet Europskog suda za ljudska prava presuda V. i T. protiv Ujedinjenog
Kraljevstva (16.12.1999.) – djelotvorno sudjelovanje u sudnici pretpostavlja da
maloljetnik dobro razumije narav postupka suđenja, uključujući značenje bilo koje
sankcije koja mu može biti izrečena. Stoga maloljetne počinitelje moraju zastupati
vješti odvjetnici koji imaju iskustva s djecom.
Smjernice Odbora ministara Vijeća Europe
o pravosuđu prilagođenom djeci 17.11.2010.
• Zapanjuje kako se malo koristi načelo “najboljih interesa” u
predmetima maloljetnih počinitelja, suprotno od stvari
obiteljskog prava.
• Zabrinjavajuća je pojava u mnogim državama članicama
Vijeća Europe što prema mladim počiniteljima kaznenih djela
provode postupci kao prema odraslima.
Ne treba isticati da prava sve djece, uključujući i onu koja
prekrše zakon, trebaju biti poštovana.
Pristup utemeljen isključivo na kažnjavanju maloljetnika nije u
skladu s vodećim načelima pravosuđa za maloljetnike
izraženim u članku 40. Konvencije o pravima djeteta
Hrvatska
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
1919. god. - Naredba bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije- O kažnjavanju i zaštićivanju mladeži
(1922. ista je postala Zakon)
1959. g. u okviru Jugoslavije – I Novela Krivičnog zakonika- sadrži niz naprednih rješenja o pravnom
položaju maloljetnika
1997. g. Zakon o sudovima za mladež-sveobuhvatno uređen kaznenopravni položaj maloljetnika kao
počinitelja kaznenih djela ( sadrži odredbe materijalnopravne naravi i odredbe procesnopravne
naravi)- IMPLEMENTIRAO JE PEKINŠKA PRAVILA I DEKLARACIJU O PRAVIMA DJETETA i KONVENCIJA
O LJUDSKIM PRAVIMA
Izmjene i dopune ZSM-a 2011, 2012 i 2013. godine
ZSM - SADRŽI ČITAV NIZ ODREDBI U KOJIMA SE ODRŽAVA ORIJENTACIJA NA LIČNOST
MALOJETNIKA I NA NJEGOVU ODGOJNU I ZAŠTITNU FUNKCIJU
- ODREDBE O SVRSI MALOLJETNIČKIH SANKCIJA
- ODREDBE O SVRSI IZVRŠENJA OSGOJNIH MJERA I KAZNE MALOLJETNIČKOG ZATVORA
- ODREDBE O TIJEKU KAZNENOG POSTUPKA
- ODREDBE O SVRHOVITOSTI /NESVRHOVITOST VOĐENJA POSTUPKA
- SVRHA IZRICANJA ODGOJNIH MJERA
- ODREDBE O OBAVEZNOJ OBRANI I NUŽNOJ EDUKACIJI ODVJETNIKA
OPĆA SVRHA MALOLJETNIČKIH
SANKCIJA
• čl. 6. ZSM-a
• “utjecaj na odgoj maloljetnika, razvijanje njegove
cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobne
odgovornosti”
• PUNITIVNI I REPRESIVNI ELEMENTI/ODGOJNI I
ZAŠTITNI ELEMENTI (svrhovitost/nesvrhovitost vođenja
postupka)
• Pekinška pravila-prav.5.1 i prav.14.2
Postupak prilagođen djetetu (neformalni ili manje
formalni postupak)- samo ako je u interesu djeteta
Branitelj
•
•
•
•
•
čl. 54 st. 1 ZSM-a (NN 84/11, 143/12 i 148/13) dalje ZSM/13- izabrani branitelj
Maloljetnik mora imati branitelja od prvog ispitivanja do pravomoćnog
okončanja kaznenog postupka, kod donošenja odluke o zamjeni odgojne mjere
zavodskom odgojnom mjerom i kod naknadnog izricanja maloljetničkog zatvora.
Čl. 54 st. 4 ZSM/13- branitelj po službenoj dužnosti
postavlja ga sudac za mladež
Branitelj se postavlja iz reda odvjetnika s izraženim sklonostima i osnovnim
znanjima u području odgoja i skrbi za mlade osobe s liste odvjetnika za mladež
Hrvatske odvjetničke komore. Maloljetnikov branitelj može biti samo odvjetnik.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SUDOVIMA ZA MLADEŽ
• U članku 54. stavak 4. :
• „(4) Branitelj po službenoj dužnosti može biti samo odvjetnik koji
ima praksu od najmanje pet godina kao odvjetnik ili kao dužnosnik
u pravosudnom tijelu, osim u postupku za kazneno djelo za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora, kada branitelj po službenoj
dužnosti može biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje
osam godina kao odvjetnik ili kao dužnosnik u pravosudnom tijelu.
Branitelj se postavlja iz reda odvjetnika koji moraju imati izraženu
sklonost za odgoj, potrebe i probitke mladeži te vladati osnovnim
znanjima s područja kriminologije, socijalne pedagogije, psihologije
mladih i socijalnog rada za mlade osobe, s liste odvjetnika za mladež
Hrvatske odvjetničke komore.“.
OBRAZLOŽENJE RAZLOGA
• Članak 54. stavak 4. ZSM usuglašen je sa člankom 38. ZSM i člankom 116.
stavkom 1. ZSM u pogledu kriterija koje mora ispunjavati odvjetnik da bi
mogao biti postavljen za branitelja po službenoj dužnosti maloljetnika.
Kriteriji su identični kriterijima koje moraju ispunjavati suci i državni
odvjetnici za mladež koji postupaju u maloljetničkim predmetima te
kriterijima koje mora ispunjavati odvjetnik da bi mogao biti postavljen za
opunomoćenika djeteta, na koji način će se omogućiti jednoobrazna i
sustavna edukacija svih sudionika pravne struke u maloljetničkim
postupcima, sve u cilju sveobuhvatne zaštite i jačanja postupovnih prava
djece i prilagođenom pristupu njima u kaznenim postupcima. Valja
istaknuti i da se kao dodatni uvjet propisuje da branitelj po službenoj
dužnosti može biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje pet godina
kao odvjetnik ili kao dužnosnik u pravosudnom tijelu, osim u postupku za
kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, kada
branitelj po službenoj dužnosti može biti samo odvjetnik koji ima praksu
od najmanje osam godina kao odvjetnik ili kao dužnosnik u pravosudnom
tijelu, čime se u slučajevima kada je obranu maloljetniku dužna osigurati
Republika Hrvatska jamči kvaliteta te obrane.
MALOLJETNIK KAO KLIJENT
• 1. PRESUMPCIJA NEVINOSTI
• 2. PRISTUP MALOLJETNIKU KROZ KONCEPT
KRIMINOGENIH RIZIČNIH I ZAŠTITNIH
ČIMBENIKA
• 3. RAZGOVOR SA RODITELJEM ILI SKRBNIKOM
• 4. ZAUZETI ARGUMENTIRAN I KRITIČAN STAV
• 5. PROCJENA KRIMINOGENOG RIZIKA
• 6. NAJBOLJI INTERES DJETETA
Princip brzog i ažurnog kaznenog
postupka
• Adolescencija je intenzivno razvojno razdoblje,
obilježeno brojnim biološkim, psihološkim i
socijalnim promjenama, zbog čega reakcija na
kazneno djelo maloljetnika mora biti ažurna i
adekvatna
• Hitna adekvatna i kvalitetna intervencija
prema maloljetniku u riziku predstavlja najbolji interes djeteta
Rizični čimbenici
(Pojačana briga i nadzor, Unicef 2014., Neven Ricijaš i dr.)
• Sve osobine pojedinca i obilježja njegove okoline koje doprinose javljanju
delikventnog ponašanja, odnosno povećanju vjerojatnosti da će dijete ili
mlada osoba počiniti kazneno djelo, recidivizam
• 1) statički – onim na koje se ne može utjecati jer se odnose na događaje iz
prošlosti
• 2) dinamički čimbenici rizika-na njih je adekvatnim tretmanom moguće
utjecati, jer su podložni promjenama
• Neki rizični čimbenici:
• (npr: vrlo rana dob počinjenja kaznenog djela, prijašnje sankcioniranje,
impulzivnost i potreba ZA TRAŽENJEM UZBUĐENJA, KONZUMIRANJE
SREDSTAVA OVISNOSTI, PERMISIVNI RODITELJSKI STIL, ŠKOLA S VISOKOM
STOPOM DELIKVENCIJE UČENIKA ITD.)
Zaštitni čimbenici
•
•
•
•
Sve osobine pojedinca i obilježja njegove okoline koje smanjuju vjerojatnost delikventnog
ponašanja, odnosno recidivizma,
U kontekstu intervencija predstavljaju “jake strane”, odnosno potencijal i oslonac za
promjenu šireg spektra neprihvatljivog ili rizičnog ponašanja,
Npr: prosocijalni stavovi i uvjerenja, emocionalna stabilnost, pozitivne veze s prosocijalnim
vršnjacima, kvalitetan odnos s roditeljima, uredno pohađanje škole bez neopravdanih
izostanaka, dobre ocjene….
(prosocijalno ponašanje je vid moralnog nastupa koji uključuje društveno poželjna ponašanja
poput dijeljenja s drugima, pomaganja i suradnje, a suvremeni istraživači govore o altruizmu,
kao o sinonimu za prosocijalno ponašanje)
Kriminogeni rizik
• Opća vjerojatnost recidivizma malojetnika te mjera složenosti (intenziteta)
problemana kojima je potrebno djelovati,
• Kategorizira se najčešće u tri do četiri skupine:
• 1) nizak rizik
• 2) umjereni rizik
• 3) visoki rizik
• 4) vrlo visoki rizik
• -zahtjeva prethodnu edukaciju procjenjivača i standardizaciju materijalnih
svojstava instrumenata
Koncept obrane
?
• Obrana šutnjom
• Aktivna obrana (poricanje kaznenog
djela/priznanje kaznenog djela)
Odnos s maloljetnim klijentommoj pristup
• Otvoren i iskren pristup mlt.-suočavanje sa situacijom
• Poticanje mlt. da iskreno bez prisutnosti roditelja predoči sve činjenice i
okolnosti vezano uz djelo koje mu se stavlja na teret, te osobne i obiteljske
prilike
• Razgovor s roditeljem vezano uz situaciju, te osobne i obiteljske prilike –
poticanje roditelja na promijene
• Upotreba ne optužujućeg rječnika, ukazivanje na nastalu situaciju, moguće
probleme i mogućnost kako da se ti problemi što brže riješe
• Poticanje da mlt. artikulira svoje namjere za budućnosti i pronađe način da
se loša situacija u kojoj se našao popravi
• Zajedničko postavljanje ciljeva, razvoja strategija rješavanja te pokazivanje
optimizma i vjere u promjenu
• poticanje mlt. na trenutan kontakt i suradnju s CZSS
• Primjerena upotreba humora
ŠTETAN PRISTUP
• AFIRMACIJA ŠTETNOG PONAŠANJA
• ISTICANJE LOŠIH PRIMJERA U AFIRMATIVNOM
SMISLU
• NAGOVARANJE MALOLJETNIKA NA
NESURADNJU S NADLEŽNIM CZSS
• NEOSNOVANO ODUGOVLAČENJE POSTUPKA
Ciljevi
• Slijediti osnovno načelo Konvencije-NAJBOLJI
INTERES DJETETA te svojim stručnim i što
kvalitetnijim radom doprinijeti da se
recidivizam kod maloljetnika svede na
najmanju moguću mjeru
• REHABILITACIJA MALOLJETNIKA- Hitnom i što
kvalitetnijom intervencijom
KRIMINALITET MALOLJETNIKA
IZVJEŠĆE GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA ZA 2012.GOD.
IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA ZA 2012. GODINU- Mladen Bajić u saboru 05.02.2014.
„Za sve dobne skupine poznatih počinitelja primljeno je 14.525 prijava. Kod svih dobnih skupina
prevladavaju krađe i teške krađe. Odskače podatak o broju teških krađa kod maloljetnika, što ukazuje
na potrebu pojačanog praćenja prijava u odnosu na ovu populaciju.“
-ukupno 14 525 prijava protiv poznatih počinitelja kaznenih djela, od čega se 1827 prijava odnosi
na maloljetnike.
-Uz to zaprimljen je i veliki broj kaznenih prijava koji se odnosi na nepoznate počinitelje kaznenih
djela krađa i teških krađa, pa je tako tijekom 2012. godine zaprimljeno ukupno 39 393 takvih prijava
od čega je 19 220 prijava koje se odnose na kaznena djela teških krađa.
Istraživanje o uzrocima
Lea Čavić Poslijediplomski specijalistički studij
“Prava djece”, mentorstvo prof. Bašić
•
Uzorak ispitanika
•
Uzorak ispitanika čini 115 maloljetnika u dobi od 14-18 godina protiv kojih se vodio tijekom 2011. i
2012. godine, kazneni postupak radi kaznenih djela protiv imovine drskom krađom iz članka 217 st.
1 i 2 KZ.-a.
•
Uzorak maloljetnika čini 40 mlađih maloljetnika i 75 starija maloljetnika ( svi ispitanici su osobe
muškog spola).
•
Najviše ispitanika čak njih 58 (50%) polazi strukovnu školu, zatim državnu i privatnu gimnaziju njih
20 (15%), dok ih se 20 (15%) nalazi izvan obrazovnog sustava, 5 (4,5%) ih pohađa večernju školu i
10 (9%) ispitanika je bilo polaznika osnovne škole .
•
Za potrebe ovog ispitivanja korištene su socijalne anamneze nadležnih CZSS za svakog od
maloljetnika, te podaci iz zapisnika sa glavnih rasprava u kojima su se maloljetnici i njihovi roditelji
očitovali o osobnim i obiteljskim prilikama za svakog.
Rezultati- rizični čimbenici u obitelji
•
•
•
•
•
•
PODACI IZ TABLICE 1-RIZIČNI ČIMBENICI U OBITELJSKOM OKRUŽENJU
A) POREMEĆAJ ODNOSA RODITELJA I DJECE= 85 ispitanika ili 74%
B) VERBALNI I FIZIČKI SUKOBI
= 40 ispitanika ili 35%
C) FIZIČKA SILA PREMA RODITELJU
= 6 ispitanika ili 5%
D) IZOSTANAK VERBALNE KOMUNIKACIJE = 23 ispitanika ili 20%
E) NEZAINTERESIRANOST RODITELJA
= 20 ispitanika ili 17%
ZA PRIJATELJE DJETETA
F) EMOCIONALNO NEDOSTUPNI RODITELJI = 14 ispitanika ili 12 %
“HLADNI” skloni fizičkom kažnjavanju
- prema izjavi maloljetnika
KOD 85 ISPITANIKA ILI 74 % UTVRĐENI SU RIZIČNI ČIMBENICI VEZANI ZA LOŠE
RODITELJSKE ODGOJNE STILOVE
Rezultati –rizični čimbenici povezani s
obrazovanjem
• PODACI IZ TABLICE 2-RIZIČNI ČIMBENICI POVEZANI S OBRAZOVANJEM
• A) NALAZI SE IZVAN REDOVNOG OBRAZOVNOG SUSTAVA= 66 ispitanika ili
52%
• B) POLAZNICI SU VEČERNJE ŠKOLE
= 34 ispitanika
• C) IZVAN SU SVAKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA
= 32 ispitanika
• D) polaze školu ali imaju više od 15 neopravdanih sati =30 ispitanika ili
26%
• E) TRENUTNO PONAVLJA RAZRED
= 10 ispitanika ili
9%
• F) barem je jednom tijekom školovanja ponavljao razred = 19 ispitanika ili
16%
Rezime na uzorku od 115 ispitanika
• kod samo 10 ispitanika (9%) ne pronalaze se
analizirani rizični čimbenici (niti u obrazovanju
niti u obitelji)
• Kod samo 18 ispitanika ( 15%) ne pronalaze
se rizični čimbenici u obiteljskom okruženju
• Kod samo 12 ispitanika (11 %) ne pronalaze
se rizični čimbenici u obrazovanju
II.
DJECA KAO OŠTEĆENICI
Smjernice Vijeća Europe
• PRAVO NA ODVJETNIKA-SUSTAV SPECIJALIZIRANIH ODVJETNIKA ZA
MLADEŽ
• Pravo na obavijest o pravima i na savjet (pristupačan rječnik)
• Obavijest o postupovnom sustavu-kako, zbog čega i gdje će se odvijati
postupak (tajnost postupka)
• Posebna zaštita ako je roditelj ili neki član obitelji počinitelj
• Odvjetnici moraju proći posebnu obuku iz vještina komuniciranja,
korištenja djeci primjerenog jezika i unapređenja znanja o dječjoj
psihologiji. Znanja o dječjim pravima i njihovom ostvarivanju tijekom
postupka
• ODVJETNIK TREBA UTVRDITI KAKVO JE DJETETOVO STAJALIŠTE, MIŠLJENJE
I BRANITI/ZASTUPATI IH. PRISTANAK NA PRIMJENU NAJBOLJE STRATEGIJE
ODVJETNIK TREBA TRAŽITI OD DJETETA, A AKO SE ODVJETNIK NE SLOŽI S
DANIM MIŠLJENJEM, TREBA POKUŠATI UVJERITI DIJETE, KAO ŠTO BI TO
UČINIO I S ODRASLOM OSOBOM.
Zakon o sudovima za mladež (NN/13)
•
Članak 116.
•
(1) Ako sudac istrage za mladež, odnosno predsjednik vijeća za mladež utvrdi da je
radi zaštite prava i interesa djeteta oštećenika ili djeteta žrtve kaznenog djela
potrebno postaviti mu opunomoćenika, podnijet će prijedlog predsjedniku suda
koji će opunomoćenika postaviti iz reda odvjetnika koji moraju imati izraženu
sklonost za odgoj, potrebe i probitke mladeži te vladati osnovnim znanjima s
područja kriminologije, socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za
mlade osobe. Imenovanog odvjetnika ne može zamijeniti odvjetnički vježbenik.
(2) Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora pet godina ili teža, kao i
kada je počinitelj kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela protiv
spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, srodnik djeteta u uspravnoj lozi,
srodnik u pobočnoj lozi iz trećeg stupnja, srodnik po tazbini do drugog stupnja
zaključno, posvojitelj, djetetu žrtvi kaznenog djela, ukoliko dijete nema izabranog
opunomoćenika, sud će po službenoj dužnosti, postaviti opunomoćenika u smislu
odredbe stavka 1. ovog članka.
•
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SUDOVIMA ZA MLADEŽ
• čl. 116 ZSM-a
• (1) Ako sudac istrage za mladež, odnosno predsjednik vijeća za mladež
utvrdi da je radi zaštite prava i interesa djeteta oštećenika ili djeteta žrtve
kaznenog djela potrebno postaviti mu opunomoćenika, podnijet će
prijedlog predsjedniku suda koji će opunomoćenika postaviti iz reda
odvjetnika koji moraju imati izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke
mladeži te vladati osnovnim znanjima s područja kriminologije, socijalne
pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe.
Imenovanog odvjetnika ne može zamijeniti odvjetnički vježbenik.
• (2) Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora pet godina ili teža,
kao i kada je počinitelj kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih
djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, srodnik djeteta u
uspravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi iz trećeg stupnja, srodnik po tazbini
do drugog stupnja zaključno, posvojitelj, djetetu žrtvi kaznenog djela,
ukoliko dijete nema izabranog opunomoćenika, sud će po službenoj
dužnosti, postaviti opunomoćenika u smislu odredbe stavka 1. ovog
članka.
.
Hvala na pažnji!

similar documents