Zaštićene životinje u Hrvatskoj

Report
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Neke su vrste ugrožene zbog izravnog utjecaja
na njihove populacije (lov, uzimanje iz prirode,
unos novih predatora u ekosustave u kojima ih
prije nije bilo i sl.)
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Među zaštićenim životinjama
su:bjelica,bjelouška,smukulja,pjegavi
daždevnjak,vuk,sljepić,obični
zelembać,poskok,jelenak i slavuj
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Bjelica-je neotrovna zmija. Vrlo elegantna i
vitka zmija s uskom glavom i okruglom
zjenicom. Odrasle jedinke mogu biti
smeđkaste, sivkasto-zelenkaste, čak i crne
boje, česte su na suhim staništima, livade s
grmljem i visokom travom, ali i kameni zidovi,
kamenjari i stogovi sijena. Može biti vrlo brza.
Vrlo se spretno i elegantno penje po drveću i
grmlju, nekad ravno prema gore.
Bjelica
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Bjelouška-je neotrovna zmija. Odrasli primjerci
imaju okruglastu glavu, okrugle zjenice. Boja
vrlo varira (crno-siva-tamno plava, smeđa,
maslinasto siva, mogu biti prisutne crne
pjege, nekad svjetle pruge...), ali mnogi
primjerci imaju 2 bijele/žute/narančaste pjege
(nekad crne) iza glave. Voli vlažna mjesta, ali se
može naći i dalje od vode. Voli livade s jako
gustom (često dubokom) travom. Aktivna danju,
nekad u sumrak za vrijeme vrućeg vremena na
jugu.
Bjelouška
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Smukulja-je neotrovna zmija.Zjenica je okrugla,
glatke ljuske. Obično sivkasta, smeđkasta,
roskasta, nekad i crvenkasta. Ženke su sivije
od mužjaka (obično smeđi). Po tijelu ima 2
reda tamnih (smeđih, crnih) pjega, iza glave
obično malo veće mrlje (nekad u obliku
rogova). Na bočnoj strani glave prolazi tamna
pruga od nosnice preko oka do vrata. Vrlo
tajnovita zmija koja je aktivna danju. Može ju se
naći na grmovitim, travnatim padinama,
kamenjarima (navodno čak i u vinogradima),
suhim, ali i vlažnim staništima
Smukulja
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Pjegavi daždevnjak-Odrasli su obično kraći od
20 cm (sa repom). Na leđima su žute
pjege/mrlje. Tijelo je crne boje. Trbuh
može biti potpuno crn ili pjegast. Živi na
vlažnim brežuljkastim područjima i sredogorju
s bjelogoričnom šumom, blizu vode. Nekad i u
kamenim obalama planinskih rijeka
Pjegavi daždevnjak
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Vuk-Odrasli sivi vuk teži u prosjeku 31kg.
Dugačak je, od vrha njuške do kraja repa, oko
170 cm, a visok u prosjeku 70 cm. Krzno mu je
sive boje. Žive u neposrednoj blizini čovjeka.
Najviše im pogoduju guste šume i gustiši s
uklopljenim livadama. Podnose i ogoljela
staništa, u područjima niskoga krša.
Vuk
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Sljepić-je gušter. Odrasli su obično oko 50 cm,
ali mogu biti i dulji. Cijeli rep je duži nego
tijelo. Leđa su smeđa, siva ili crvenkastobakrenasta. Ženke i mladi često imaju
tamnu usku prugu iznad kralježnice.
Bokovi i trbuh ženki su nešto tamniji. Leđa
mladih su zlatna, krem ili siva s jako
tamnim bokovima i trbuhom. Voli staništa s
dobrom vegetacijom (gusta i visoka trava,
grmlje...) i vlagom, ali ne i mokra staništa.
Sljepić
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Obični zelembać-je gušter od 13 cm, nekad
duži, rep je često dvostruko duži od tijela.
Mužjaci su najčešće skoro cijeli zeleni sa
crnim točkicama po leđima i sa širokom
glavom (lagano pjegastom). Trbuh je
žućkast, gotovo uvijek bez crnih mrlja. Vrat
je plavi u zrelih mužjaka i nekih ženki
(slabije, blijeđe). Voli gustu grmoliku
vegetaciju, livade, kamenjare, dobro
osunčane, više voli toplija i suša mjesta.
Obični zelembać
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Poskok- Odrasli su prosječno dugi 60 do 80
cm. Mužjaci su veći od ženki i mogu narasti
do 100 cm. Jedina istočnoeuropska otrovnica
s rošćićem na nosu. Tijelo je relativno debelo.
Mužjaci su sivkasti, ženke su smeđe,
sivosmeđe/crvenosmeđe. Na leđima je tamna
(crna, smeđe-crna) linija koja tvori cik-cak
šaru. Najviše voli suha osunčana područja s nešto
vegetacije i kamenja (suhozidovi, hrpe kamenja,
livade sa gustim niskim grmljem
Poskok
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Jelenak-Najveći europski kukac i jedan od
najljepših i najfascinantnijih u našim šumama.
Mužjacima je gornja čeljust preobražena u
«rogove» slične jelenskima kojima se služe u
borbama za ženku. Nekim mužjacima rogovi
su manje izraženi nego drugima. Mužjaci
narastu od 25 do 80 mm a ženke su manje –
od 26 do 41 mm i ne posjeduju rogove.Kao
ličinka živi pet do šest godina i u deblu hrasta
jede trulo drvo
Jelenak
Zaštićene životinje u Hrvatskoj
• Slavuj- ima neugledno smeđe perje
(odozdo nešto svjetlije nego sa gornje
strane). Gnijezdo slavuja se uglavnom
nalazi na tlu, a mnogo rjeđe na niskoj
vegetaciji. Sastoji se od neuredne gomile
lišća i biljaka, a često je skriveno ispod
kupina, kopriva i drugih biljaka.
Slavuj

similar documents