4 Iskazivanje i raspodjela

Report
Neki aspekti iskazivanja profita
Raspodjela profita
Ekonomski vs računovodstveni profit
 Ekonomski profit = ex ante = usmjeren u budućnost
(prirast u kapitalizovanoj vrijednosti) = dugoročan
 Konvencionalno računovodstvi = ex post mjerenje.
 Potrebno: alokacija ekonomskog profita na
računovodstvene obračunske periode.
 Postiže se: računovodstvenim ex ante pristupom =
obračun rezultata unaprijed + praćenje toga od strane
periodičnih ex poste obračuna = zajednička primjena.
Nije važna samo informacija o tome
šta će se desiti u budućnosti...
1.
2.
3.
4.
5.
Kontrola pozicije i razvoja.
Finansijska i zarađivačka snaga.
Kreditorima info o finansijskom položaju,
solventnosti i izgledima.
Ulagačima info o očekivanjima dividende.
Kreditorima i budućim zaposlenima info o izgledima
rentabilnosti i solidnosti.
Profit kao rezultat u bilansu uspjeha
 Načelo konzervatizma (opreznosti): “ne anticipirati
nikakve dobitke i osigurati se za sve gubitke”.
 To znači: radije podcijeniti nego precijeniti periodični
rezultat.
 Da – zaštita povjerilaca  spriječiti raspodjelu
previsoko odmjerenih rezultata  going on concern
 Ne – fiskus?
Dolazimo do pitanja latentnih rezervi
 Opravdavamo ih: “izraz su računovodstvene
opreznosti”.
 Fleksibilan instrument za obilkovanje rezultata u oba
pravca.
 One su ostvareni a neiskazani dio dobitka 
međuperiodično pomjeranje dobitka (u okvirima
prava, principa...)
Daju mogućnosti:
1. Oprezno odmjeravanje periodičnog rezultata.
2. Prikazivanje povoljine rentabilnosti u periodima
3.
4.
5.
6.
povremenog pada prinosne snage.
Izbjegavanje iskazivanja povremenih gubitaka
aktiviranjem rezervi.
Veće zadržavanje dobitka kada akcionari
akcentiranju veću isplatu dividendi na uštrb
dugoročnih interesa.
Stvaranje rezervi za lakše pariranje konkurenciji.
Itd.
Mogućnost za stvaranje
Način realizacije
Latentne rezerve kao posljedica bilansno-političkih mjera
1. Potcjenjivanje aktive
Politika amortizacije, drugih otpisa, metode za
obračun zaliha.
2. Propuštanje prava
aktiviranja
Dodatna nabavka za postrojenja, rekonstrukcija i
reparatura kao rashod perioda (a ne uvećanje
vrijednosti).
3. Preknjižavanje dobiti
preko računa ulaganja
Dobit od prodaje osnovnih sredstava ne u BU nego
pripis osnovnim sredstvima.
4. Odmjeravanje pokrića
Veće rezervacije za rizike, kada se ne mogu tačno
predvidjeti.
5. Promjena tržišnih
cijena.
Negativne u bilans uspjeha a pozitivne na aktivu (npr.
zalihe).
Latentne rezerve kao posljedica finansijsko-tehničkih mjera
1. Povećanje kapitala
ulaganjem stvari
Preuzimanje stvari po vrijednosti nižoj od
ekonomske.
2. Akvizicija preduzeća
Pripojimo po njegovom bilansu i ond a radimo
ponovno vrednovanje (posebni otpisi)
3. Otkup sopstvenih akcija Ispod vrijednosti.
Akcionar
 Podvojenost davaoca kapitala od bitisanja društva.
 Neposredno ne raspolaže uloženim sredstvima ali je
vlasnik.
 Biraju upravu.
 Nose najveći rizik.
Dividenda
 Jedini regularni kanal za prenošenje korporativne
imovine na akcionare.
 Raspoloživi dobitak ≠ stvarno transferirani.
 Zašto se pravi politika dividendi?
 Visina
 Stabilne vs fluktuirajuće
 Način plaćanja
 Pravila:
 Neto profita.
 Održanja uloženog kapitala.
 Insolventnosti.
Procedura isplate
 Datum objave
 Datum evidentiranja vlasništva
 Datum plaćanja
Najkotroverzniji problem u
finansijskoj teoriji i praksi
 Koji dio podijeliti akcionarima a koji zadržati?
 Najvažnija komponenta dugoročne finansijske
strategije preduzeća  direktan uticaj na tržišnu
vrijednost.
 Plus: prikazani dobitak za raspodjelu nije uvijek
moguće isplatiti??
 DPS < EPS < CFPS. Onda da!
 Budžet gotovine!!!
Vječna dilema
 Da li isplata dividendi direktno utiče na tržišnu
vrijednost akcija?
 Politika rezidualnih dividendi  nema uticaj! Ona je
“ostatak” nakon finansiranja profitabilnih projekata.
 Aktivna politika dividendi  direktan uticaj
Stabilnost plaćanja dividendi
 Politika stabilnih dividendi.
 Politika fluktuirajućih dividendi.
 Politika stabilnih periodičnih dividendi plus ekstra
dividenda na kraju.
Stabilne dividende
 Najčešće.
 Postiže se poslovnom aktivnošću, mjerama bilansne
politike i odlukama iz domena dividendne politke.
 Pomjeranje dividendnih isplata prema trendu neto
dobitka.
 Isplata zavisi od tekućeg i akumuliranog dobitka  da
bi se obezbijedila stabilnost.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Izbjegavaju se mogući negativni efekti koje ima
smanjenje dividendi.
Sigurnost ulagačima  prati manji rizik  niža
zahtijevana stopa prinosa  veća tržišna vrijednost.
Pouzdane informacije o dugoročnoj zarađivačkoj
moći.
Akcionari ne dezinvestiraju.
Preko g faktora u modelu za procjenu vrijednosti
utiče na tržišnu cijenu akcije.
Indikator finansijskog zdravlja u dobrim i lošim
vremenima.
Fluktuirajuća
 Ređa.
 Zavisi od dobitka ali i investicionog ulaganja.
 Kakva su informacija o sigurnosti tržišne cijene?
 Zato prihvatljiva za:
 Korporacije koje nemaju nepredvidiva, česta i velika
odstupanja u zaradama.
 Male korporacije.
Manje kvartalne plus ekstra na
kraju godine
 Kompromis.
 Atraktivna za preduzeća sa:
 Varijabilnim profitom.
 Promjenjivim zahtjevima za samofinansiranjem.
Faktori politike dividendi
Ugovori sa povjeriocima
Uticaj na politiku dividendi
Ograničavaju.
Oporezivanje zadržanog dobitka
Podstiče isplatu dividendi
Zahtjev za održanjem kapitala
Kotiranje na berzi
Inflacija.
Ograničava isplatu dividendi.
Stabilne dividende.
Niže dividende.
Raspoložive atraktivne investicije
Niže dividende.
Faza rasta kompanije
Visina raspodeljivog dobitka
Dostupni alternativnih izvora
finansiranja
Mlade - niže; zrele - više i stabilne
Više ili niže dividende.
Fleksibilna finansijska struktura
Likvidnost
Zadržavanje kontrole
Više dividende
Ograničava isplatu dividendi.
Niže dividende.
Diferencijalne poreske stope na
kapitalne dobitke i dividende
Rizik i neizvjesnost
Stabilnost dobitka
Psihološki efekat dividende vs
kapitalni dobitak
Agencijski problem
Više dividende
Kapitalni dobici
Više dividende
Više dividende
Dividende
Više dividende
Način isplata dividendi
 Gotovina – najčešći.
 Dividende u obliku akcija (20% znači za pet postojećih
dobije jednu novu):
 Nema dovoljno gotovine.
 Nove akcije – signal menadžmenta na povećanje
profitabilnosti.
 Kapitalizacija neraspoređenog dobitka.

similar documents