Poduzetništvo - Ekonomski fakultet u Osijeku

Report
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić
Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Teorija i politika razvoja poduzetništva
2013./2014.
Sadržaj
1. Poduzetništvo i
poduzetnik
2. Značajke
poduzetništva
3. Institucije i razvoj
4. Ekonomska sloboda,
institucije i
poduzetništvo
5. Poduzetništvo u
suvremenim uvjetima
Kako ćemo raditi?
Postoje 2 načina…
• Klasični sustav:
– Za redovne studente:
•
cijeli ispit (pismeni i
usmeni) uz uvjet
odrađenih svih aktivnosti
nastavnog procesa
(70%);
– Za izvanredne studente:
cijeli ispit.
Sustav polaganja ispita
putem nastavnih
aktivnosti i kolokvija
(redovni i izvanredni
studenti):
–
–
–
–
2 kolokvija,
2 nastavne aktivnosti,
Seminarski rad,
Prezentacija seminarskog
rada.
timski
Obvezna ispitna literatura
• Deželjin, J. et al.: Poduzetnički management,
Alinea, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja);
• Barković, I.: Teorija poduzetništva: izazovi i
perspektiva, Pravni fakultet u Osijeku, 2009.
(izabrana poglavlja);
• Bilješke s predavanja.
Izvod iz dinamike nastavnog procesa…
Datum
Termin
(dvorana broj)
Opis aktivnosti
14.10.
18.20-20.45, d7
Uvodno predavanje - upute
Poduzetništvo i poduzetnik
15.10.
15.45-18.15, d1
Poduzetništvo i poduzetnik – nastavak
Uputa za pisanje eseja
21.10.
18.20-20.45, d7
22.10.
15.45-18.15, d1
28.10
18.20-20.45, d7
29.10.
15.45-18.15, d1
04.11.
18.20-20.45, d7
05.11.
15.45-18.15, d1
Poduzetništvo u suvremenim uvjetima
Izlaganje seminarskih radova
11.11.
18.20-20.45, d7
Aktivnost na nastavi 2.
Izlaganje seminarskih radova
12.11.
15.45-18.15, d1
Izlaganje seminarskih radova
Predaja seminarskih radova
18.11.
18.20-20.45, d7
2. KOLOKVIJ
Značajke poduzetništva
Prijava teme seminarskog rada - upute
Aktivnost na nastavi 1.
Raspored izlaganja seminarskog rada
1. KOLOKVIJ
Institucije i razvoj
Izlaganje seminarskog rada
Ekonomska sloboda, institucije i poduzetništvo
Izlaganje seminarskih radova
Bodovni kriterij
Kolokvij
1. Kolokvij
2. Kolokvij
40 bodova
20 bodova
20 bodova
Student preko kolokvija mora skupiti minimalno
10 bodova iz svakog kolokvija
Seminarska nastava
30 bodova
1. Timski rad – seminarski rad
10 bodova
2. Prezentacija seminarskog rada
5 boda
3. Aktivnost na nastavi 1.
5 boda
4. Aktivnost na nastavi 2.
5 boda
5. Dolazak na nastavu
5 boda
Ukupno
70 bodova
Bodovni kriterij:
35-43
dovoljan (2)
44-52
dobar (3)
53-61 vrlo dobar (4)
62-70
odličan (5)
Seminarski rad
• Rok za prijavu teme seminarskog rada: 21.10.2013. (cijeli dan)
– Prijava teme seminarskog rada: [email protected],
– Prijava teme sadržava: Naslov poruke  Naslov teme
– U tekstu poruke navesti imena i prezimena članova tima, JMBAG i
prijedlog termina izlaganja (koji se može, ali i ne mora uvažiti);
– datum izlaganja će biti objavljen 22.10.2013. na službenoj web stranici
kolegija.
• Rok za predaju pisanog seminarskog rada: 12.11.2013. (cijeli dan)
• Predaja pisanih seminarskih radova: [email protected]  naslov
poruke: Naslov teme; u tekstu poruke navesti imena i prezimena članova
tima, JMBAG, a u prilogu staviti rad u MS Office Word-u.
• Izlaganje seminarskog rada:
–
–
–
–
nije obavezno  za one koji žele izlagati: 10 min max.
PPT slati dan prije izlaganja (cijeli dan) na [email protected]
Naslov poruke Izlaganje, naslov teme, datum
U poruci navesti imena i prezimena članova tima koji izlažu, JMBAG
Upute oko predmeta:
http://www.efos.unios.hr/teorija-politika-razvoja-poduzetnistva/opis-kolegija/
1. Poduzetništvo i Poduzetnik
Entrepreneurship
Entreprenology
Nature vs. Nurture
Praktična disciplina?
Znanstvena disciplina?
Integracija ekonomije, sociologije i
psihologije...
• lokomotiva ekonomskog progresa (Samuelson i
Nordhaus, 1994.) sastoji se od:
– Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage,
obrazovanje, disciplina, motivacija);
– Prirodnog proizvodnog faktora (zemljište, rudna i
energetska bogatstva, klima);
– Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice, infrastruktura);
– Tehnologije (znanost, R&D, inženjering, upravljanje,
poduzetništvo).
Truly Sustainable Economic
Developmnet: Ernesto Sirolli
http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0
Zadaća: prema uputama s nastave, napisati esej od 1 stranice i
poslati do petka (cijeli dan) – mail za slanje: [email protected]
• Multidimenzionalnost poduzetništva:
– Socio-kulturna priroda: društvene vrijednosti, identitet,
obitelj, religija i vjera, socio-kulturni liberalizam i sl.
– Ekonomska priroda: ekonomski rast, inovacije, rizik i
neizvjesnost, tržišna demokracija.
– Psihološka priroda: potreba za postignućem, kreativnost,
motiviranost, samoaktualizacija.
– Politička priroda: sloboda, neutralna država, politički pluralizam,
vladavina zakona.
http://www.youtube.com/watch?v=isPj5KgpVqg
• Marketinški guru Leon Nordin (Absolute
bottle) ističe 5 vječnih snova čovječanstva:
– Vječni život,
– Vječna mladost,
– Vječno bogatstvo,
– Vječna spolna sposobnost i
– Vječna sreća…
http://www.youtube.com/watch?v=NugRZGDbPFU
Teorijske koncepcije poduzetništva
•
Peter Kilby (1971.) iskoristio dio o potrazi za Heffalumpom iz
poznate dječje priče A. A. Milne “Winnie de Pooh” kao
analogiju problematike definiranja poduzetnika.
Tri metodološka pristupa:
Vjerodostojni
1. Personalno-psihološka škola predstavlja poduzetništvo
empirijski dokazi o
kao djelatnost ljudi s posebnim psihološkim svojstvima,
različitim
tzv. generičko poduzetništvo.
sposobnostima ljudi
za poduzetništvo?
Isključuje
neizvjesnost –
racionalno
ponašanje i
informiranost o
tržišnim procesima
Analize nisu
potvrdile razlike u
ponašanju i
organizaciji
poduzeća osim u
odnosu prema
različitostima sociokulturnih modela.
2. Neoklasična ekonomska teorija prikazuje poduzetništvo
kao djelatnost ljudi u kojoj se postojeća proizvodna
matrica optimalno koristi te se kroz nju maksimizira
profit.
3. Socio-kulturni pristup ističe sklonost poduzetništvu kao
posljedicu spleta društvenih odnosa. Poduzetništvo
tretira kao ekonomsku djelatnost koja u okviru sociokulturnih institucija efektivno koristi društvene i
ekonomske potencijale.
• Koncept poduzetništva izvire iz razvoja
industrijalizacije kao njezin nusproizvod, te dobiva na
svom specifičnijem i znanstvenijem značaju zbog
kristalizacije koncepata rizika, diferencijacije
između posjedovanja kapitala i potraživanja
kapitala, pojave izuma, razvijanje
inovativnosti, te unapređenja znanja i
znanosti.
Poduzetništvo kao dinamična kategorija
•
Poduzetništvo je imalo različito značenje u
pojedinim razdobljima razvitka tržišne
ekonomije:
I.
II.
III.
Prvo razdoblje: liberalna faza kapitalističkog
razvitka  Aktivna uloga poduzetnika
Drugo razdoblje: masovna industrijska
proizvodnja  Pasivna uloga poduzetnika;
aktivna managera
Treće razdoblje: ponovno oživljavanje svih
atributa tržišne ekonomije  Proaktivna
uloga poduzetnika; poduzetnički
management
Semantički razvoj pojma poduzetništvo
• Prvotno značenje poduzetništva veže se već u 12. stoljeću uz francuski
glagol “entreprender” - nešto činiti, poduzimati bez ikakve ekonomske
konotacije.
• U Engleskoj poduzetnicima se nazivaju avanturisti, osvajači, te
poduzimači značajnih pothvata i rizika, da bi se u 14. stoljeću i nadalje
pojam proširio na izvršitelje velikih proizvodnih/stvaralačkih projekata i
ugovaratelje.
• U srednjem vijeku tipičnim poduzetnikom se smatrala osoba koja je bila
zadužena za velika arhitektonska djela poput dvoraca ili utvrda, javnih
zgrada, katedrala i slično.
• Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi nose
uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i izvršenje
određenih zadatka koje su vlastodršci (tada popularno zvano Kruna)
nalagali.
Tek od 18. stoljeća pa nadalje fenomen “poduzetništva”
dobiva svoj bolje definiran oblik.
Poduzetništvo i poduzetnik: definicije
I. Ekonomski pristup:
•
Srž ekonomskog predmnijevanja poduzetništva jest potraga za
mogućnošću, šansom.
• Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna, promjenjiva i
ekonomski vrlo zahtjevna okruženja gdje ga onda prikazuju kao
destruktivnog kreativca koji nužnost pretvara u vrijednost, a okolnosti u
prilike.
• Različito poimanje poduzetnika/poduzetništva: klasici, neoklasici,
moderni teoretičari...
Richard Cantillon ( 1697.-1734.)
• U djelu “Opća rasprava o prirodi trgovine” slijedi fiziokratsku
liniju podjele društva u klase: nezavisna klasa koju čine
vladari i zemljoposjednici te zavisna klasa koja se sastoji od
radne snage i poduzetnika:
“…Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s kapitalom da
vode svoje poduzeće, bilo da su poduzetnici sa svojim vlastitim
radom bez ikakvog kapitala, te se može smatrati da žive u
neizvjesnosti. Čak i prosjaci i lopovi su poduzetnici ove
kategorije.”
• Prvi koji je poduzetništvo i poduzetnika opisao ekonomskim
pojmovima: kapital, neizvjesnost, rizik ...  ekonomska
funkcija poduzetništva
– Poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da bi
prodao po onima koje će se tek formirati na tržištu; snosi rizik
svog pothvata koji je veći što je veća neizvjesnost u pogledu
budućih poslovnih prigoda
– Poduzetnik je “katalizator proizvodnje i razmjene” bez kojeg
tržišta ne bi funkcionirala
• Daniel
Defoe – projektanti?
– Preuzimanje velikih rizika u nadi za velikim dobicima... Izumitelji i
inovatori
– “načinio je prvi korak prema otkrivanju kreativnog poduzetnika”
• Bernard
Mandeville – negativno mnijenje o poduzetniku
– Iza “prijateljske poslovne fasade nastupaju s načelima suprotnim
tržišnom fair-playu”
– Privatni poroci  “beskrupolozni agent”
Joseph Alois Schumpeter (1883.-1950.)
• među ekonomistima ostaje i dalje otac koncepta poduzetništva (tj. teorije o
poduzetništvu).
– uglavnom prezentiran u njegovom kapitalnom radu “Teoriji ekonomskog
razvitka” (1951.).
• začetnik suvremenog stajališta da je poduzetništvo usko vezano uz dinamiku,
promjene i inovaciju iz čega se dalje razvija ideja o važnosti poduzetnika u
objašnjavanju ekonomskog razvitka.
• Čuvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika kao “kreativnog
destruktora” koji dok razara staro, stvara nešto novo i na taj način potiče
ekonomski razvitak:
normalne promjene u ekonomiji ne potiču od želja kupaca
već proizvođača koji nudeći nove proizvode induciraju
potražnju potrošača za njima: proizvoditi znači
kombinirati raspoložive materijale i snage; proizvoditi
nove proizvode, ili činiti iste stvari različitim metodama
znači kombinirati već postojeće čimbenike proizvodnje
drugačije;
Bit Schumpeterovog ekonomskog razvitka:
“Razvitak je definiran kao provođenje novih kombinacija”
•
Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih promjena, već
se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano:
1. uvođenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda;
2. uvođenje nove metode proizvodnje,
3. otvaranje novog tržišta,
4. osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda,
5. provođenje nove organizacije u bilo kojoj industriji.
•
Svatko tko ima (dodijeljenu ili inu) moć i/ili sposobnost uočavati i
iskorištavati nove mogućnosti koje se javljaju u poslovnoj domeni, tko
može tradicionalni način iskorištavanja nacionalnih resursa zamijeniti
novim kombinacijama, je
•
poduzetnik.
Uloga poduzetnika u društvu: destruktivni kreator + još jedna značajna
funkcija – liderstvo:
– Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se pojave nove
mogućnosti.
– Na poduzetniku leži zadatak da teoretska znanja o novim
mogućnostima primjeni po prvi put u praksi.
Max Weber (1976.)
...ispitivanje ne-ekonomskih čimbenika u polju
poduzetništva...
• Zagovara da religijska motivacija, poput kalvinističke i/ili
protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma  oni
generiraju moralnu energiju i pokreću kapitalističkog poduzetnika.
• “izabrani od Boga za spas od prokletstva” (kalvinizam) 
racionalnost, stručni poziv, opipljivi znakovi, izvršavanje dobrog
posla (Barković, 2009.)
• On definira duh kapitalizma kao egocentričan, utilitaristički i etički
indiferentan, ističući da je neodoljiva težnja za stvaranjem profita,
za bogaćenjem i za akumulacijom kapitala postalau kapitalizmu
„svrha po sebi“, tj. glavni životni cilj, što on procjenjuje „perverznim
nagonom“ koji dovodi do etičkoga relativizma (Mesarić, 2010.)
• Weber je zapravo želio objasniti zašto je toliko ranih kapitalističkih
poduzetnika koji su posvetili svoje živote beskonačnoj akumulaciji
bogatstva imalo tako malo interesa za konzumaciju tog bogatstva.
• Njihova štedljivost, samodisciplina, poštenje, čistoća i averzija spram
jednostavnih zadovoljstava predstavljala je "ovosvjetski asketizam" koji je
Weber shvaćao kao transmutaciju kalvinističke doktrine o predestinaciji.
• Rad nije bio neugodna djelatnost koju se poduzima zbog koristi ili
potrošnje; prije je bio "poziv" za kojeg je vjernik vjerovao da odražava
njegov status onoga koji je spašen ili proklet  rad se poduzimao zbog
totalno nematerijalnog i "iracionalnog" cilja, tj. da bi se pokazalo je li netko
"odabran".
• Posvećenost i disciplina s kojom je vjernik radio ne mogu se objasniti
nikakvom svjetovnom racionalnom kalkulacijom užitaka i boli.
• Weber je vjerovao da je izvorni spiritualni impuls koji je potaknuo
kapitalizam atrofirao u narednim desetljećima, i da se rad zbog materijalne
koristi (bogatstva) ponovno ugradio u kapitalizam.
• Ipak, "ideja dužnosti u nečijem pozivu" preživjela je "poput duha mrtvih
religioznih vjerovanja" sve do suvremenog svijeta, i radna etika moderne
Europe ne može se u potpunosti objasniti bez pozivanja na njene
spiritualne izvore (Fukuyama, F., „Kraj povijesti i posljednji čovjek”, 1994.).
Vrijedni spomena…
Adam Smith (1723.-1790.)
• Zalažući se za potpune ekonomske slobode,
slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj
ekonomskih aktivnosti prema imanentnim
zakonitostima tržišta, Smith u poduzetništvu
vidi najboljeg pokretača ekonomskog razvitka
i blagostanja društva, i eksplicira nužnost
raspodjele profita i za poduzetnika
(undertaker) kao naknadu za njegov hazard
(Kružić, 2008.).
„Nije blagonaklodnost mesara ili pekara koji
nam pružaju meso ili kruh rezultat njihove
dobrote, već briga za vlastiti interes“ (Smith, u:
Drvenkar, 2012.)
Jean Baptiste Say (1767.-1832.)
• ističe tri čimbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju, koji svojim
vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i rentu
(zemlja).
• uočava dvojnu ulogu poduzetništva: 1) na tržištu proizvodnih
dobara i usluga u funkciji kupca rada, kapitala i zemlje, 2) na tržištu
potrošnih dobara u funkciji ponuđača i prodavatelja.
• Sayov je poduzetnik katalizator razvoja i ekonomskih promjena,
koje nastaju sjedinjavanjem različitih proizvodnih faktora u
uvjetima preuzimanja poduzetničkoga rizika.
• Profit, po njemu, poduzetnička dobit također je dohodak od rada,
neka vrsta najamnine za visokorizičan i visokokvalificiran rad
poduzetnika.
 to je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za
rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih
kvaliteta koje nisu tako često zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi
(Kružić, 2008.).
John Stuard Mill (1806.-1873.)
• Za poduzetnika se koristi terminom undertaker
umjesto, u to vrijeme već prihvaćenoga
francuskog naziva, enterpreneur, uočava da
profitna stopa najčešće premašuje visinu
kamatne stope i zaključuje da je ukupan profit
naknada za rizik i nagrada za upravljanje i
poduzetništvo (Mill, 1848., u: Kružić, 2008.).
• Zaslužan je za uvođenje termina poduzetništvo
(enterpreneurship) u širu akademsku upotrebu
nakon 1848., osobito na engleskom govornom
području.
Frank Hyneman Knight (1921.)
• Jedan od osnivača tzv. čikaške škole postavlja svoj
vlastiti koncept o poduzetniku:
– Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i ostvaruje
profit.
•
Srž njegove definicije poduzetničke funkcije je naglasak na
postojanju i važnosti rizika i neizvjesnosti:
– rizik je nesigurnost o budućnosti koji se može mjeriti s
određenom vjerojatnošću i zbog toga se od njega može do
neke mjere i osigurati; neizvjesnost se ne može
predvidjeti ni jednom od distribucija vjerojatnosti i zbog toga
se ne može ni izmjeriti niti od nje osigurati.
– Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika.
• U svom radu “Rizik, neizvjesnost i profit” argumentira tezu da je
poduzetništvo rezultat neizvjesne okoline:
– Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada neizvjesnost
javlja potreba za odlučivanjem i poduzetnikom.
• Po mišljenju Petera Druckera, bit poduzetništva
sadržana je u kreaciji nove organizacije sposobne za
profitno poslovanje i s mogućnosti samoodržanja.
Poduzetništvo predmnijeva "raditi nešto na drugačiji
način, a ne raditi nešto bolje od onoga što već postoji„
(Drucker, 1992., u: Kružić, 2008.).
• Zanimljiv pristup poduzetništvu pruža George Gilder,
zagovornik neograničenoga poduzetništva
(unrestricted entrepreneurship).
– Po njemu, poduzetnik nije oruđe tržišnih sila, već je njihov
oblikovatelj, producent i razvojni činilac - poduzetništvo je
svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju
profitno orijentiranih poslova (Gilder, 1992., u: Kružić,
2008.).
Wiliam J. Baumol
• U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol naglašava da je
vrlo važno uvidjeti distinkciju između poduzetničke i managerske
funkcije:
– Manager je pojedinac koji nadgleda efikasnost kontinuiranog
procesa. Njegov je zadatak vidjeti da su raspoloživi procesi i
tehnologije kombinirane u proporcijama adekvatnim za
trenutnu razinu outputa i za buduću razinu outputa koja se već
predviđa. On se brine kako se s inputima ne bi razbacivalo, da
se rasporedi i ugovori poštivaju, određuje rutinske cijene i
najavljuje odluke o raspodjeli troškova, itd. Ukratko, preuzima
na sebe aktivnosti i odluke koje su dio tradicionalnih modela.
– Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne u ulozi
managera) ima drugačiju funkciju. Njegov je posao locirati nove
ideje i pokrenuti ih. Mora predvoditi, čak i inspirirati; ne smije
dopustiti da se stvari pretvore u rutinu i za njega današnja
praksa nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je
šumpeterijanski inovator i nešto više. On je pojedinac koji
prakticira ono što poslovna literatura naziva liderstvom.
• nije pobornik eksplicitne definicije
poduzetnika:
– poduzetnika naziva “bilo kojim
članom gospodarstva čije su
aktivnosti na neki način nove i koje
zahtijevaju imaginaciju, smjelost,
kreativnost, vodstvo, upornost i
predanost u potrazi za bogatstvom,
moći i pozicijom iako ne nužno ovim
redoslijedom.”
• Poduzetniku priznaje značajno mjesto u
procesu ekonomskog razvitka, no isto tako
tvrdi da poduzetništvo može biti dvostruki
mač:
– Poduzetništvo se ne može koristiti kao
apsolutni sinonim za vrlinu.
11. rujan 2001.
Nekoliko oblika poduzetništva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu (Baumol):
 Osnivanje poduzeća i management (business organization and management) –
ponekad se poduzetnik jednostavno definira kao organizator ili efektivni
upravitelj jednog poduzeća.
 Inovacijsko poduzetništvo (innovative entrepreneurship) –poduzetnik je svatko
tko se angažira u inovativnim aktivnostima gdje se inovativnost, odnosno
inovacija, definira kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u
funkcionirajući i ekonomski oživotvorenu operaciju.
 Imitacijsko poduzetništvo (imitative entrepreneurship) – poduzetnik-imitator
označava osobu koja je zaposlena transferom tehnologije ili nekih drugih
inovacijskih ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu. Sekundarna
uloga...
Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedeći oblici:
• Neproduktivno poduzetništvo (unproductive entrepreneurship) – ponekad
poduzetnička aktivnost može biti inovativna, a da ne pridonosi realnom
gospodarskom outputu ili čak ograničava rast (npr.poduzetnici imitatori).
• Poduzetništvo potraživanja rente (rent-seeking entrepreneurship) – ovaj se
koncept poduzetništva veže uz bilo koju aktivnost koja ima za namjeru
pribavljanje monopolskog profita ili ekonomske rente koja je trenutno ili
potencijalno prisutna u gospodarstvu (neefektivna i neefikasna alokacija
resursa).
II. Bihevioristički koncepti poduzetništva
• Nesposobnost ekonomista da dođu do suglasnosti o univerzalnoj
definiciji poduzetnika proizlazi iz činjenice da se njima pristupa s
isključivo ekonomskog aspekta. Naime, poduzetnik se predstavlja
putem funkcija pri čemu se ne vodi računa da su one refleksija
kompleksnog ponašanja poduzetnika u danom vremenu i prostoru.
• Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske modele
uključuju samo oni elementi koji su podložni kvantitativnom izričaju,
analiziranju i dokazivanju, psihološki i sociološki elementi su
zanemareni.
• Upravo zbog toga se razvila nužnost da se polju poduzetništva
pristupi s aspekata drugih teorija, prvenstveno biheviorističkih, ne
bi li one nadopunile praznine ekonomskih koncepata o
poduzetništvu.
• Bihevioristi-psiholozi svoju pažnju usmjeravaju na uspostavljanju
veze između poduzetništva i stupnja motivacije, osobnih
karakteristika i spremnosti na inicijativu u okviru ekonomskih
aktivnosti.
Karakteristike koje bihevioristi najčešće vežu uz
pojam poduzetnika
INOVATORI
OPTIMISTIČNI
SPREMNI NA UČENJE
Lideri
Orijentirani k rezultatu
Koriste izvore
Skloni umjerenom riziku
Potreba za postignućem
Senzibilni prema drugima
Nezavisni
Samosvjesni
Agresivni
Kreatori
Samouvjereni
Spretni
Energentni
Dugoročno angažirani
Skloni vjerovanju ljudima
Uporni
Tolerantni prema
neizvjesnosti i
dvosmislenosti
Novac kao mjera
izvedbe/uspjeha
Originalni
Inicijatori
Aktivni
http://www.youtube.com/watch?v=G8gRkJ9cnzo
Izvor: Fillion, J.L.J.: From Entrepreneurship to Entreprenology, HEC,
TheUniversity of Montreal Business School, 1997.
http://www.youtube.com/watch?v=XKocnAS345U
z
• U širokom spektru mogućih načenja poduzetništva,
ono se može promatrati kao:
– posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih
čimbenik i uvećanja postojećih potencijala,
– kreativni proces i pretvaranje invencije u inovaciju,
– proces samozapošljavanja i započinjanja vlastitoga biznisa,
nastajanja i razvoja malih poduzeća,
– vizionarska aktivnost i unošenje kreativnih promjena koje
imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi društva,
– specifično zanimanje, način materijaliziranja kreativnih
proizvoda, preuzimanje poslovnog rizika, nalaženje i
uporabu novih mogućnosti,
– jedna od uloga menadžmenta i specifičnih oblika
ponašanja (Bahtijarević- Šiber, 1994.)…
Koncepti promišljanja poduzetništva: sumarno
• Četiri moguća koncepta promišljanja:
– poduzetnik kao individualni subjekt na
tržištu,
– poduzetnički duh kao način ponašanja
na tržištu,
– poduzetništvo kao kombinacija
subjekta i ponašanja na tržištu,
– poduzetnički proces i događaj kao
kombinacije vremenske dimenzije i
ponašanja na tržištu.
Poduzetnik
Definicije poduzetnika kao individualnog subjekta na tržištu variraju.
• Poduzetnik je osoba koja:
– (1) preuzima inicijativu u kombiniranju drugih resursa da bi se proizveo
proizvod ili usluga,
– (2) donosi osnovnu ne rutinsku odluku za poduzeće,
– (3) uvodi inovacije u obliku novog proizvoda ili procesa proizvodnje i
– (4) preuzima ekonomski rizik povezan sa svim tim funkcijama
Poduzetnik je osoba koja riskira: novac, zdravlje,
vrijeme, društveni ugled, ponekad i obiteljske
odnose, a sve kako bi osmislio i razvio na profitu
inovativan proizvod ili uslugu, najčešće nudeći svoju
kreativnost i inovativnost (Kružić, 2008.).
Poduzetnički duh
• Poduzetnički duh ili poduzetničko ponašanje na tržištu podliježe
nekim općim obilježjima:
– postojanje potrebe za postignućem, sklonost kontroli nad
poslom, koncentracija na kratkoročno odlučivanje, sposobnost
kreativnog i inovativnog pristupa, otvoren pristup promjenama i
sl.
Poduzetništvo
• Mnogi autori definiraju poduzetništvo kao
sposobnost da se na osnovi kreativne čovjekove
ekonomske djelatnosti i ograničenih proizvodnih
čimbenika formira efikasna gospodarska
djelatnost.
•
Jednu od najboljih definicija poduzetništva
nudi Ronstadt koji poduzetništvo definira kao
dinamični proces stvaranja uvećane
vrijednosti:
– Tu uvećanu vrijednost stvaraju pojedinci koji
preuzimaju veliki rizik u smislu (vrijednosti)
sredstava, vremena ili karijere, odnosno
“pronalaze” vrijednost nekim robama i
uslugama.
– Ove robe ili usluge ne moraju biti nove ili
jedinstvene, ali im poduzetnik mora dati novu
vrijednost tako da je priskrbio i alocirao nužne
izvore i vještine.
• U poduzetništvu je moguće uočiti elemente
potrage za poslovnim prigodama, koje
poduzetnici poduzimaju ne obazirući se na
resurse što su im u tom trenutku dostupni i što
ih kontroliraju, već na bilo koji resurs u
kombinaciji kojega vide svoju šansu (Stevenson
i Roberts, 1998., u: Kružić, 2008.);
• Poduzetnici identificiraju mogućnosti
realizacije pothvata, okupljaju i spajaju
potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju na
pravovremen i fleksibilan način.
– Na taj način, kako to pokazuju Wennekers i
Thurik, poduzetništvo u fokus svojega interesa
stavlja stalno nove poslovne prigode i
mogućnosti, uključivši i implementaciju novih
ideja na tržištu (Wennekers i Thurik, 1999., u:
Kružić, 2008.).
Suvremeno poduzetništvo i ekonomski rast
• Poduzetništvo današnjice nositelj je jedne
permanentne poduzetničke inovacije (entrepreneurial
innovation) koja obnavlja, transformira i potiče razvoj
ekonomija diljem svijeta - ono generira:
– pojavljivanje novih poslovnih pothvata,
– otvaranje brojnih novih radnih mjesta, i
– obnavljanje "svježom krvi" nacionalnih ekonomija,
pružajući im vitalnost, inovativne proizvode i usluge, i
povećavajući time šanse za opći društveni, kulturni i
socijalni napredak (Kružić, 2008.).
Model nacionalnog ekonomskog rata i uloga poduzetništva
,u: Kružić, 2008.
Srodni pojmovi poduzetništva
 Poduzetništvo, koje se uvriježeno smatra individualnom
kategorijom i epitomom individualnog ponašanja, izvršilo je
svojevrsnu invaziju na organizacijske teorije, druga polja
ekonomije, teorije učenja i sl. pronalazeći načina kako svoju
specifičnost individualnosti plasirati u organizacijsku strukturu
kolektivne prirode.
 Danas primjećujemo dva nova tipa poduzetništva:
– korporacijsko poduzetništvo (intrapreneurship) i
– individualno poduzetništvo (interpreneurship).
Individualno, samoizborno ponašanje pojedinca
unutar organizacije predstavlja pojam
individualnog poduzetništva...
Poboljšavaju svoj vlastiti relativni položaj unutar
poduzeća i povećavaju učinkovitost organizacije
kao cjeline.
Korporacijsko poduzetništvo
Radikalne promjene rada, očito preusmjeravanje industrijske ekonomije u
uslužnu, nepredvidljiva makro-okolina, međunarodna orijentiranost i
globalni trendovi čine dosadašnji tip organizacije s gotovo poslovičnom
discipliniranošću pokoravanja neelastičnom tipu poslovanja paradoksima
modernog doba.
•
Pojam korporacijskog poduzetništva (tzv.
intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot (1980ih) aludirajući na slamanje ponašanja hijerarhijskoorganizacijske prirode: “Brojne, male grupe
korporacijskih poduzetnika međusobno surađuju na
način prekompleksan i sinergijski da bi se mogli planirati
odozgo.”
•
Korporacijsko poduzetništvo je proces organizacijskog
obnavljanja koji obuhvaća dvije međusobno različite, ali
povezane dimenzije:
– strateški naglasak na kreiranje novog proizvoda,
procesa, tehnoloških i administrativnih inovacija;
– aktivnosti s kojima se povećava konkurentska
sposobnost poduzeća i sposobnost preuzimanja
rizika.
Poduzetničko vs. konzervativno poduzeće
• Sva poduzeća spadaju u konceptualni kontinuum koji ima raspon od
izrazito konzervativnog do izrazito poduzetničkog.
• Položaj poduzeća u tom kontinuumu se naziva poduzetničkim
intenzitetom.
Poduzetnička poduzeća
Konzervativne tvrtke
Proaktivna
Zauzimaju stav ˝pričekaj pa vidi˝
Inovativno
Manje su inovativne
Poduzimanje rizika
Izbjegavaju rizik

similar documents