MEDIJACIJA,_listopad_2014 - Osnovna škola Vugrovec

Report
MEDIJACIJA
Snježana Prusec-Kovačić, mag.prim.edu.
Kašina, 28. listopada 2014.
MEDIJACIJA

Temeljna filozofija medijacije – metode nenasilnog rješavanja
sukoba je njen drugačiji pogled na sukob i komunikaciju općenito.

sukob ne mora uvijek završiti pobjedom jedne strane i ponižavanjem druge,
već može biti i konstruktivan

iz sukoba obje strane mogu izaći kao pobjednici, a ponekad i kao prijatelji
jer je osnovna svrha medijacije njena usmjerenost na odnose u budućnosti
Sukob je pojam koji označava situaciju u kojoj se sukobljavaju najmanje dvije
ili više strana različitih i suprotnih mišljena.
POZITIVAN SUKOB
Donosi :
NEGATIVAN SUKOB
Kad ga ne riješimo!
Promjene
Razvoj
Preispitivanje
Gradnju odnosa
Učenje
Upoznavanje sebe i drugih
Osobni rast i razvoj
Kada prerasta u nasilje:
fizičko ili psihičko
DESTRUKTIVAN SUKOB
KONSTRUKTIVAN SUKOB
Jedna strana u sukobu pobjeđuje
na štetu druge strane .
Sve strane u sukobu
postižu svoje ciljeve.
Sudionici sukoba su povrijeđeni
ljuti i s nedostatkom povjerenja
Mogućnost za konstruktivno
rješavanje nekih budućih sukoba
znatno se smanjuje.
Sudionici sukoba poštuju
i vjeruju jedni drugima.
Povećava se mogućnost
konstruktivnog rješavanja budućih
sukoba.
Metode rješavanja sukoba
1. Autoritarne metode rješavanja sukoba
2. Alternativne metode rješavanja sukoba
1. Kod metoda koje se zasnivaju na autoritetu obično se radi o upotrebi moći.
a) ARBITRAŽA - angažman treće stručne osobe koja će donijeti odluku na
osnovu argumenata.
b) SUĐENJE - sudac donosi odluku.
2. Strane koje sudjeluju u sukobu imaju puno više kontrole nad samim
procesom rješavanja i na ishod sukoba. Treća strana koja se pojavljuje
uglavnom je nepristrana.
a) PREGOVARANJE
b) MIRENJE
c) MEDIJACIJA - metoda gdje strane u sukobu uz pomoć treće osobe,
medijatora, dolaze do rješenja koja će biti na obostrano zadovoljstvo
strana u sukobu
MEDIJACIJA
-je dobrovoljan proces i potrebno je da se sukobljene strane upoznaju sa
samim procesom i s tim što je uistinu medijacija.
- Cilj medijacije je da strane u sukobu pronađu rješenje koje će im omogućiti
dobre odnose u budućnosti.
- Medijator, kao treća nepristrana strana, ima ulogu omogućiti stranama u
sukobu da se bolje razumiju, da se bolje čuju i da znaju prepoznati kako se
jedna i druga strana osjećaju.
-Medijator je osoba koja ima određene vještine, a jedna od najvažnijih je da
bude dobar slušač.
Najvažnije prednosti medijacije su:
 Neformalna je i fleksibilna
 Gradi dugotrajne rezultate
 Učinkovita je
 Preventivna je
 Njeguje odnose i redefinira ih na pozitivan način
 Povjerljiva je
 Dobrovoljna je
 Fokus je okrenut na rješenje, ne na problem
 Odgovornost snose same stranke
Koraci u medijaciji
1. UVOD – međusobno upoznavanje ali i s procesom medijacije, donošenje
pravila.
2. PRIČANJE PRIČE – svaka strana priča svoju priču, medijator aktivno sluša.
3. ODREĐIVANJE POZICIJA I INTERESA – strane u sukobu pomiču se sa
svojih pozicija ka interesima.
4. ODREĐIVANJE MOGUĆIH RJEŠENJA – medijator pomaže stranama u
sukobu naći rješenje, kojeg same predlažu.
5. PREGLED I RASPRAVA O RJEŠENJIMA
6. POSTIZANJE SPORAZUMA – sporazum bi trebao
biti zapisan i u njemu bi trebali biti odgovori na
sljedeća pitanja: Tko, Što, Kada, Gdje? i sl…
Osobine medijatora
 Medijator posreduje u rješavanju sukoba medijacijom, pritom ne bi smio biti
povezan ni s jednom od strana u sukobu.
Glavne osobine medijatora su:
1. ne osuđuje
2. neutralan je
3. nepristran - ostaje nepristran i ne sudi
4. ne nudi rješenja - traži se rješenje u kojem obje strane izlaze kao pobjednici
5. ne donosi odluke za strane u sukobu
6. povjerljiv
7. gradi pravedne dogovore - pomaže stranama da budu
što kreativnije u mogućim rješenjima
8. aktivno sluša - aktivno sluša i pomaže stranama u sukobu da slušaju jedna
drugu . Aktivno slušanje podrazumijeva:
1.Postavljanje pitanja
2. Rezimiranje
3. Reflektiranje
4. Ohrabrivanje
5. Frakcioniranje
6. Parafraziranje
 Medijator treba obraćati pažnju i na neverbalne znakove, jer se u njima kriju
razni pokazatelji
9. strpljiv
10. siguran u sebe - ukoliko medijator djeluje uplašeno i nesigurno, teško da će
ostaviti na druge utisak kako im može pomoći u rješavanju sukoba.
Da bismo bili sigurni u ono što radimo, nužno je dobro ovladati
zahtjevima tehnika aktivnog slušanja.
MEDIJACIJA U ŠKOLI
Kako rješavamo sukobe u školama?
 Različiti sukobi sastavni su dio školskog života.
 Tradicionalni pristup u rješavanju sukoba u školi, u današnje vrijeme sve
više pokazuje svoje nedostatke. (Prekidaju nastavu, pridonose rastu tenzija,
nasilju među učenicima, ali između učenika i nastavnika. )
Rješavanje sukoba medijacijom, ako se primjenjuje u školi i postane sastavni
dio školske atmosfere, uči učenike i nastavnike vještinama koje su im
potrebne kako bi riješili svoje svakodnevne sukobe jedni s drugima na način
da svatko zadovolji svoje potrebe te pri tom ne izgubi ništa od onog što mu
je važno.
Ukoliko učenici nauče osnovne komunikacijske vještine,
te tehnike i metode uspješnog rješavanja sukoba
pojavljuje se smanjenje tučnjava, svađa, izbacivanja iz škole
i sl., a povećava motivacija, samopouzdanje te želja
za učenjem.
Dobrobiti primjene medijacije u školi
Što učenici uče?
 Slušati s empatijom kako bi razumjeli i shvatili pozicije i interese drugih
 Kako izražavati svoje potrebe, brige, probleme i osjećaje, a da pritom nikog
ne uvrijede
 Kako mirno rješavati svoje sukobe
Što učenici dobivaju?
 Bolje razumijevanje sebe i drugih
 Razvijaju vještine koje će moći koristiti u odnosima s drugim ljudima tijekom
cijelog svog života
 Koristeći aktivno slušanje, nenasilnim rješavanjem sukoba učenici će
doprinijeti razvoju boljih odnosa u svojim zajednicama
 Spoznaju kako se sukobi mogu riješiti dijalogom
umjesto nasiljem
Što škole dobivaju?
 Nastavnici i školsko osoblje više će se moći fokusirati na proces učenja
nego na stalno kontroliranje discipline
 Manje stresa kod nastavnika i školskog osoblja
 Smanjuje se napetost između odraslih i djece
 Promjena atmosfere i odnosa unutar škole
Implementacija medijacije u škole
Kako bi programi bili uspješni potrebno je dosadašnje obrasce nasilnog rješavanja
sukoba zamijeniti pozitivnim pristupom sukobu. Taj proces je dugotrajan i on
zahtjeva promjene kod učenika ali i školskog osoblja i to ponajprije u njihovim
navikama, stavovima…
Integriranje medijacije u škole kroz četiri koraka:
1. edukacija nastavnika i stručnih suradnika
-nastavnici prolaze kroz intenzivne treninge učeći o sukobu, aktivnom slušanju,
komunikacijskim tehnikama i alatima te medijaciji kako bi se osposobili za
školskog medijatora
2. podrška školske administracije i lokalne zajednice
3. kreiranje školskog kurikuluma
- međupredmetno ili izborni predmet
4. uvođenje novih programa u škole
Prednost vršnjačke medijacije:
 Učenici razumiju svoje kolege i mogu se s njima poistovjetiti
 Sam proces medijacije prilagođen je njihovim godinama
 Učenici medijatori nemaju nikakav autoritet u odnosu na svoje kolege pa
ih se oni ne boje
 Opuštenija atmosfera
 Uvođenjem medijacije stvara se pozitivna školska klima, okruženje u kojem
se učenici osjećaju sigurno, prihvaćeno, ugodno i poštovano.
 Takva pozitivna školska klima utječe na sam proces nastave ali i na rezultate i
školske uspjehe svakog pojedinog učenika.
 Medijacija se kao termin i metoda u Hrvatskoj pojavila početkom 90-tih
godina prošlog stoljeća i to u sklopu Antiratne kampanje Hrvatske kad su
članovi ARK-a prošli trening i shvatili da bi bilo dobro stečena znanja prenijeti
dalje te su organizirali radionice s nastavnicima i odgajateljima u vrtićima.
Literatura:
Ibišević Muminović, J., Pijaca, E. (2009): Možemo to riješiti: Medijacijom prema
kulturi demokratske komunikacije i rješavanja sukoba – priručnik za nastavnike,
Zagreb, Forum za slobodu odgoja
Peurača , B. i Teršelić,V. (2004): Medijacija: posredovanje u sukobima za uporne,
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Edukacijska kuća, Osijek
Poljak, N., Šehić-Relić, L. (2006): [email protected]: upravljanje sukobom u organizaciji,
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Edukacijska kuća, Osijek
Zimmer, J.A., (2001): Možemo to riješiti: rješavanje sukoba medijacijom, Zagreb,
Forum za slobodu odgoja
www.fso.hr

similar documents