3.3. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja

Report
z
Tema 3. - DIO
Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici
Hrvatskoj - NAPNAV
Dr.sc. Marko Josipović1,
Prof.dr.sc. Jasna Šoštarić2,
Monika Marković dipl.ing.polj.2,
Dr.sc. Hrvoje Plavšić1
1Poljoprivredni
institut Osijek, Južno predgrađe 17, Osijek, 31103
J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Svačićeva 1d,
Osijek, 31000
2Sveučilište
z
UDRUGA
KORISNIKA
SUSTAVA ZA
NAVODNJAVANJE
OPATOVAC
UDRUGA
KORISNIKA ZA
NAVODNJAVANJE
TOMPOJEVCI
OPĆINA
ODŽAK
z
1. Uvod
•
•
•
Odlukom Vlade Republike Hrvatske (12.03.2004.), pokrenut je projekt
navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u
Republici Hrvatskoj.
Sukladno navedenoj odluci osnovano je i nacionalno Povjerenstvo kojime
predsjedava premijer, a zamjenik je obično bio ministar poljoprivrede.
Tadašnji ministar Poljoprivrede, Petar Čobanković, imenovao je Stručni tim
koji je zadužen za koordinaciju izrade i usvajanje strategije sadašnjeg i
budućeg razvoja navodnjavanja u RH sa ciljem gospodarenja prirodnim
resursima, organizacije poljoprivredne infrastrukture i tržišne ekonomije
poljoprivrednim proizvodima.
3
z
•
•
•
•
Strategija je izrađena i recenzirana od strane Stručnog tima (2005. g.) pod
nazivom Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV,
Nositelj projekta: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Nakon više javnih prezentacija, te prihvaćanja od strane Nacionalnog
povjerenstva za navodnjavanje, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj
sjednici od 17. 11. 2005. usvojila NAPNAV.
Usvojenim
nacionalnim
projektom
navodnjavanja
(NAPNAV)
sagledano je i definirano:
- postojeće stanje poljoprivrede, poljoprivrednog zemljišta i zemljišne politike, odnosno
postojeći zakonski okviri;
- dana je ocjena i uočena postojeća ograničenja u razvoju navodnjavanja,
- razlozi i potrebe, mogućnosti i ciljevi razvoja navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, s
time da je posebna pozornost posvećena mogućnostima;
- u tom smislu izvršena je kategorizacija tala u odnosno njihova podobnost za
navodnjavanje te je određen vodni potencijal za navodnjavanje.
4
z
•
NAPNAVOM je uz navodnjavanje posebna pozornost posvećena i
zaštiti okoliša, a u okviru čega su posebno razmotrena poglavlja:
•
- definiranje ranjivih i zaštićenih područja gdje se navodnjavanje ne može
razvijati;
- utjecaj navodnjavanja na onečišćenje okoliša;
- utjecaj na vodu (hidrosferu);
- monitoring okoliša u navodnjavanim područjima;
- definirani su kriteriji za određivanje prioriteta u rangiranju područja na
nacionalnoj razini i za potrebe određivanje prioriteta u postupku nominacije
projekata za izvođenje;
- definiran je opseg i način edukacije kadrova za zahvaćanje i distribuciju
vode kao i vlasnika i korisnika poljoprivrednog zemljišta.
•
•
•
•
•
5
z
• Tablično je prikazana Pogodnost tla za navodnjavanje u kojoj je u
Republici Hrvatskoj:
- 244.151 ha tala pogodnih za navodnjavanje (klasa pogodnosti P1),
- 588.164 ha tala umjereno pogodnih za navodnjavanje (klasa P2,
imaju odgovarajuća ograničenja),
- 291.401 ha ograničeno pogodnih (klasa P3),
- 881.678 ha privremeno nepogodna (klasa N1) i
- 585.324 ha trajno nepogodnih tala (klasa N2) od ukupno
(stjenovitih površina 365.010 ha) 2.955.728 ha.
Na karti je prikazan prostorni raspored pogodnosti tala za
navodnjavanje.
6
z
•
•
•
•
•
•
Prikazani su vodni potencijali Republike Hrvatske, a izdvojeno je
6 kategorija vodnih potencijala kako slijedi:
vrlo visok vodni potencijal (uži pojas,10-15 km, uz velike rijeke (Drava,
Sava, Dunav) + Međimurje + Baranja);
visok vodni potencijal (slivovi: Kupe, Gline, Korane, Mrežnice, Dobre i
Lokvarsko jezero);
srednji potencijal;
umjereni potencijal;
nizak potencijal i
vrlo nizak potencijal.
7
z
Na karti i tablično su prikazane kategorije i površine zaštićenih
područja u Republici Hrvatskoj na ukupno 564.480 ha:
–
–
–
–
–
–
–
–
strogi rezervat,
nacionalni park,
posebni rezervat,
park prirode,
spomenik prirode,
značajni krajobraz,
park šuma i
hortikulturni spomenik.
z
• Na posebnim kartama su prikazana i legendom pojašnjena
proglašena i predložena:
– zaštićena područja vode za piće u Republici Hrvatskoj.
– područja I i II zone sanitarne zaštite na kojima se neće provoditi
navodnjavanje.
– minski sumnjive površine.
• Skicom je prikazana metodologija izrade karte prioriteta
navodnjavanja u Republici Hrvatskoj kako slijedi:
- Karta pogodnosti za navodnjavanje i
- Karta potencijala vodnih resursa, koje su objedinjene u kartu prirodnih
potencijala, uz koju je iz karte deficita vode izrađena karta prioriteta za
navodnjavanje.
z
•
Tablično je prikazana karta potencijala zemljišta za
navodnjavanje po županijama u Republici Hrvatskoj, u okviru koje je
u Vukovarsko-srijemskoj županiji izdvojeno 60.099 ha visokoga
potencijala za navodnjavanje i 29.215 ha umjerenoga potencijala
za navodnjavanje.
• Definirana su tijela i subjekti koji sudjeluju u realizaciji projekata
navodnjavanja;
• definirane su radnje potrebne kod gradnje novih sustava za
navodnjavanje;
• definirane su vrste sustava za navodnjavanje prema veličini i
potencijalnim korisnicima kao i prava, obveze i nadležnosti korisnika.
z
Pregledno je prikazana veličina sustava i potencijalni korisnici, kao
i način financiranja i sufinanciranja navedenih projekata:
vrlo mali korisnici (do 5 ha, potrebno vode do 20 000 m3, bušenje
zdenca i vodozahvata sufinancira država 30%);
 mali korisnici (5-10 ha, potrebno vode od 20 000 do 50 000 m3,
bušenje zdenca i vodozahvata sufinancira država 50%),
 srednji korisnici (10 do 200 ha, potrebno vode od 50 000 do 1 000
000 m3, bušenje zdenca i vodozahvata sufinancira država 70%) i
 veliki korisnici (veći od 200 ha, potrebno vode više od 1 000 000 m3,
bušenje zdenca i vodozahvata sufinancira država 80%).

Opremu na parceli financira krajnji korisnik.
z
•
Ustrojbene pretpostavke prema planu NAPNAV-a:
•
Uredbom Vlade RH o unutarnjem ustrojstvu MPŠVG-a osnovan je Odjel
melioracijskog navodnjavanja unutar Uprave gospodarenja vodama-Sektora
gospodarenja vodama.
U okviru Hrvatskih voda, Odlukom Generalnog direktora formirana je Radna
skupina za provedbu nacionalnog programa navodnjavanja.
Pri županijama se osnivaju radni timovi za koordinaciju i praćenje izrade
Županijskih Planova navodnjavanja.
Kroz ove radne timove krajnji korisnici naznačuju svoje potrebe i interes za
uvođenje navodnjavanja na svojim poljoprivrednim površinama.
•
•
•
z
NAPNAV se provodi kroz tri faze:
• Planovi navodnjavanja županija (PNŽ),
• Pilot – projekti navodnjavanja (PPN)
• A. Projektna dokumentacija za pojedinačne sustave
navodnjavanja (SN) te
• B. Sanacije/Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih sustava
navodnjavanja.
z
Planovi navodnjavanja po županijama (PNŽ)
• Svaka županija je na svojim tijelima donijela odluku o izradi plana
navodnjavanja na njezinom teritoriju.
• Po izradi plana je usvojen od strane županijske skupštine. Navedeni
planovi su:
– ključni planski dokument kojim se definiraju mogućnosti i potrebe
za navodnjavanjem poljoprivredne proizvodnje na području neke
županije,
– u proteklom razdoblju u Republici Hrvatskoj izrađeno je 19 od 21
županije;
– sredstva su se osigurala po principu 50% MPŠVG i 50% Županije.
z
Pilot-projekti navodnjavanja (PPN)
Temeljem NAPNAV-a određena su četiri nacionalna pilot projekta:
• Višenamjenski kanal Dunav-Sava (Vukovar – Šamac);
• Sustav navodnjavanja Opatovac (Vukovarsko-srijemska županija –
završe no);
• Sustav navodnjavanja Kaštela-Trogir-Seget (Splitsko-dalmatinska
županija);
• Sustav navodnjavanja donje Neretve (Dubrovačko-neretvanska
županija).
Sredstva za projektnu dokumentaciju i izvođenje osigurava MPŠVG, uz
potporu lokalne uprave.
z
• Izrada projektne dokumentacije za pojedine sustave
navodnjavanja- dinamika:
• za brojne poznate korisnike i lokacije navodnjavanja
pokrenuta je izrada projektne dokumentacije razine
idejnih i glavnih projekata, te ishodovanje odgovarajućih
lokacijskih i građevinskih dozvola;
• obuhvaćeno je 12 županija sa 32 projekta;
• projekte financira MPŠVG u iznosu 50% vrijednosti dok
se preostali dio osigurava od lokalne uprave ili krajnjeg
korisnika.
z
• Sanacija i rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih sustava
navodnjavanja.
• U periodu do dovršenja potrebne tehničke dokumentacije i
ishodovanja potrebnih dozvola za izgradnju novih sustava, započelo
se sa sanacijom postojećih sustava navodnjavanja.
• U periodu 2004.-2006.g. sanirana su i puštena u pogon dva sustava:
• Sustav navodnjavanja Vransko polje (Zadarska županija, 484 ha,
korisnik Vrana d.o.o Biograd n/m) i
• Sustav navodnjavanja Grabovo (Vukovarsko-srijemska županija, I
faza 500 ha, korisnik je Vupik Vukovar, proizvodnja povrtlarske i
ratarske kulture, korisnik je sudjelovao sa 2.000.000 Kn u sanaciji I
faze sustava.
z
Prema izvješću Jedinice za provedbu nacionaloga
projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem i vodama (NAPNAV), za razdoblje 2004.2012. godina investirano je:
-
planovi navodnjavanja 13,93 mil. Kn;
Nacionalni pilot projekti 362,26 mil Kn;
Izrada projektne dokumentacije 75,21 mil Kn;
Sanacija i izgradnja 191,17 mil Kn.
z
U navedenim sredstvima su sudjelovali :
•
•
•
•
•
državni proračun 488,37 mil Kn (76%),
Hrvatske vode 93,49 mil Kn (15%),
Fond za regionalni razvoj 5,18 mil Kn (1%),
JR(L)S 51,33 mil Kn (8%) i
krajnji korisnici 4,19 mil Kn (1%).
Prema gore navedenom je ukupno prema programu
NAPNAV-a investirano tijekom razdoblja 2004.-2012. g.
642,57 mil. Kn.
z
z
z
z
z
z
z
HVALA VAM LIJEPA NA
POZORNOSTI!

similar documents