Pamćenje

Report
PROMJENE U SPOSOBNOSTIMA
U STAROSTI
TJELESNE SPOSOBNOSTI
KOŠTANO MIŠIČNI SUSTAV
• ATROFIJA MIŠIĆA
• SMANJENA SNAGA I TONUS MIŠIĆA
• KRHKOST KOSTIJU – OSTEOPOROZA
• DEGENERATIVNE PROMJENE U ZGLOBOVIMA – UPALE
• SMANJENA ELASTIČNOST LIGAMENATA, TETIVA I ZGLOBOVA
KOŽA
• SMANJENA ELASTIČNOST – BORE
• PROMJENA RASPOREDA MASNOG TKIVA
• STARAČKE PJEGE
• GUBITAK KOSE
• SIJEDA KOSA
OSTALE TJELESNE PROMJENE:
• ŽIVČANI SUSTAV (ODUMIRANJE STANICA,
•
•
•
•
•
•
•
•
USPORENOST)
KRVOŽILNI SUSTAV (SRCE, ŽILE, TLAK)
DIŠNI SUSTAV (KAPACITET PLUĆA)
MOKRAĆNI SUSTAV (FILTRIRANJE, UČESTALOST)
PROBAVNI SUSTAV (AKTIVNOST, APSORPCIJA)
SUSTAV ŽLIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM
(HORMONI)
IMUNOLOŠKI SUSTAV SLABI, AUTOIMUNE REAKCIJE
JAČAJU
SPOLNI SUSTAV (RAZLIKA ŽENE-MUŠKARCI)
METABOLIZAM (USPOREN)
10 NAJČEŠĆIH UZROKA
SMRTI STARIH LJUDI:
• Srčane bolesti
• Rak
• Cerebrovaskularne bolesti
• Opstruktivne plućne bolesti
• Upala pluća i gripa
• Dijabetes
• Nesreće
• Alzheimerova bolest
• Bolesti bubrega
• Infekcije krvi
10 NAJČEŠĆIH KRONIČNIH
STARIH LJUDI:
• Artritis
• Povišeni krvni tlak
• Oštećenje sluha
• Srčane bolesti
• Očna mrena
• Deformacije udova
• Kronična upala sinusa
• Dijabetes
• Zvonjava u uhu (tinitus)
• Oštećenje vida
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
JEDNOSTAVNO VRIJEME REAKCIJE
• Najkraće oko 18 godina, usporava se iza 40 godina
• Duže za vidne nego za zvučne podražaje
• Veća izloženost nesrećama
SLOŽENE REAKCIJE
• Opće opadanje brzine zbog:
- Slabije oštrine osjetila
- Sporije provodljivosti impulsa kroz periferne živce
- Sporije obrade u mozgu
MOTORIČKE VJEŠTINE –
FUNKCIONALNA SPOSOBNOST:
• Usporenje se kompenzira povećanom pažnjom
• Prvo opadaju temeljne vještine, prve stečene u
djetinjstvu
• Sljedeće opadaju vještine svakodnevnog života –
samozbrinjavanje
• Procjena funkcionalne sposobnosti – procjena
(ne)ovisnosti
OSJETILNE SPOSOBNOSTI: PROMJENE
U OSJETILIMA
OSJETILO VIDA:
•
•
•
•
Suženje otvora zjenice
Smanjena sposobnost akomodacije očne leće
Očna mrena
Suženje vidnog polja
OSJETILO SLUHA:
•
•
•
•
•
•
•
Slabi iza 40 godina
Okoštavanje zglobova 3 koščice u srednjem uhu
Slabija čujnost visokih tonova
Slabo razumijevanje govora
Slabija čujnost u uvjetima buke
Zujanje u uhu
Iza 50 godina slabi osjetilo za ravnotežu – vrtoglavice
OSJETILA OKUSA I MIRISA:
• Opada broj osjetnih kvržica na jeziku
• Iza 70 godina smanjena osjetljivost za četiri okusa
• Slabija mirisna osjetljivost
OSJETILO DODIRA:
•
•
•
•
Opada iza 50 godina
Opada različitim tempom na različitim dijelovima tijela
Jače smanjen osjet vibracija na stopalima, nego na ruci
Osjet boli – prag boli veći, povećava se tolerancija na bol
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Promjene u ostarjelom mozgu:
• nakon 50 godina smanjuje se prostor koji mozak
•
•
•
zauzima u lubanji
nakon 60 godina povećava se volumen cerebrospinalne tekućine
broj neurona se smanjuje, procjene od 15% do
57%
mozak sa starenjem ipak zadržava znatnu
plastičnost i prilagodljivost
Istraživanja:
• Mankato, Minesota (Snowden, 1997.) - 700
redovnica u samostanu - najveća skupina donatora
mozgova u svijetu.
• Proučavanje njihovih mozgova - mozak i u starosti
ima izuzetnu sposobnost promjene i rasta.
• Časne sestre iz Mankata žive vrlo intelektualno
poticajnim životom.
• stimuliranjem mozga moguće potaknuti neurone na
povećano grananje dendrita.
• nove mogućnosti za prevenciju i liječenje bolesti
mozga, npr. od Alzheimerove bolesti ili moždanog
udara.
Kognitivne sposobnosti koje se
proučavaju u procesu starenja jesu:
• Pamćenje
• Učenje
• Inteligencija
PAMĆENJE
Pamćenje je sposobnost zadržavanja i dosjećanja
ranije usvojenih sadržaja.
• Kratkoročno pamćenje - pamćenje sadržaja
ne toliko važnih da bi ih bilo potrebno duže
zadržavati, ali potrebnih za neku trenutnu
aktivnost, npr. neki novi telefonski broj.
• Dugoročno pamćenje - trajno zapamćivanje
bilo namjerno naučenih bilo slučajno doživljenih
sadržaja, npr. imena bliskih osoba, jezik i sl.
Promjene u pamćenju:
PROMJENE U KRATKOROČNOM PAMĆENJU:
• Potreban veći broj ponavljanja.
• Potrebno duže vrijeme za pamćenje (retenciju).
Npr.: Što ste jutros pojeli za doručak?
PROMJENE U DUGOROČNOM PAMĆENJU:
• Prepoznavanje (rekognicija) – nema promjena.
• Dosjećanje (reprodukcija) – teškoće pretraživanja,
potrebno duže vrijeme, praznine u pamćenju.
Npr .: Što ste obično jeli za doručak u djetinjstvu?
Promjene u raznim oblicima pamćenja:
• Epizodno pamćenje je zadržavanja informacija
o tome kad i gdje se nešto u životu dogodilo –
opada sa starenjem. Npr.: “Kako je protekao prvi
dan prvog razreda OŠ? “
• Semantičko pamćenje je znanje osobe o
svijetu - u starosti je produženo vrijeme
dosjećanja, ali podaci su očuvani. Npr.: znanje
šaha, značenje riječi i sl.
• Radno pamćenje je kratkoročno pamćenje
podataka– opada sa starenjem. Npr. brojevi
telefona.
Promjene u oblicima pamćenja…
• Namjerno/eksplicitno pamćenje – namjerno:
•
•
slabi zbog slabijeg radnog pamćenja – pomaže
kontekst (ime filma – s kim ga gledali).
Nenamjerno/implicitno/automatsko – ne
slabi – oslanja se na poznate strategije (npr.
prepoznavanje filma kad ga vidimo).
Asocijativno pamćenje – teškoće stvaranja i
dosjećanja veza među informacijama (lice – ime) –
dodati više znakova (npr. susjed), smislenost
poboljšava dosjećanje.
Promjene u oblicima pamćenja…
• Pamćenje autobiografskih davnih događaja –
najbolje za one od 10-30 god, slabije za srednju dob
• Bolje pamćenje nedavnih osobnih iskustava – zbog
interferencije sa starim iskustvima – novija sjećanja
jasnija.
• Prospektivno pamćenje - budućih aktivnosti –
bolje za događaje (sastanak) nego za vrijeme (za
pola sata) – olakšavaju podsjetnici.
• Obrada jezika – otežano: dosjećanje riječi,
planiranje što reći – zbog ograničenja radnog
pamćenja – pojednostavljuju rečenicu, gramatiku.
Vježbe pamćenja – mnemotehnike:
• vizualiziranje (naočale na radnom stolu),
• stvaranje asocijacija (Biserka –biser),
• mentalne mape (važnije zgrade u gradu),
• razbijanje u manje cjeline (JMBG).
UČENJE
• Učenje je relativno trajna promjena
ponašanja koja nastaje uslijed
iskustva.
Čimbenici koji djeluju na učenje:
Učenje olakšava:
• Intrinzična motivacija
• Ponavljanje
• Iskustvo
Učenje otežava:
• Nedostatak motivacije
• Smanjena brzina
•
učenja
Poteškoće pamćenja
Čimbenici koji djeluju na učenje:
Retroaktivna inhibicija - usvajanje novih
znanja briše ranije usvojene sadržaje.
Proaktivno olakšanje - stara znanja,
usvojena ranije u životu, pomažu u
stjecanju novih.
INTELIGENCIJA
• Inteligencija je složena sposobnost
snalaženja u novim situacijama i
rješavanja problema.
Najčešća pitanja o inteligenciji u
starosti:
• Opada li inteligencija u starosti?
• Ako opada, kada to počinje?
• Je li opadanje ravnomjerno za sva
područja inteligencije?
• Može li inteligencija čak rasti?
• Može li se vježbanjem umanjiti opadanje
inteligencije u starosti?
Hornova teorija inteligencije (Horn i
Donaldson, 1980.):
• Fluidna inteligencija (sposobnost
apstraktnog rezoniranja) opada od srednjih
godina, kao posljedica biološkog opadanja cns-a
(nasljeđe, bolesti, povrede, stil života)
• Kristalizirana inteligencija (stečene
informacije i verbalne sposobnosti) raste s
godinama, kao posljedica učenja i iskustva
(obrazovanje, socijalizacija, mentalna aktivnost)
Promjene inteligencije u razvoju
Razina inteligencije u starosti ovisi o:
• Razini inteligencije u mladosti: viša inteligencija
•
•
•
u mladosti – viša i u starosti;
Stupnju obrazovanja: više obrazovanje – viša
inteligencija u starosti;
Vrsti inteligencije: perceptivna brzina – opada,
verbalna i numerička inteligencija – raste;
Razini mentalne aktivnost: veća aktivnost, viša
inteligencija.
Utjecaj vježbanja na inteligenciju u
starosti:
• Mozak zadržava plastičnost u starosti -
vježbanje djeluje na kognitivne
sposobnosti.
• Plastičnost mozga u nekoj mjeri opada sa
starenjem – unatoč vježbanju.
Demencija
• Demencija - klinički sindrom obilježen stečenim
gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je
prisutan u tolikoj mjeri da ometa svakodnevnu
aktivnost bolesnika i značajno smanjuje njegovu
kvalitetu života.
• Progresivna, neurodegenerativna bolest od koje
uglavnom obolijevaju ljudi starije životne dobi.
• Čimbenici rizika: starenje, nasljeđivanje
specifičnih gena i posjedovanje ApoE4 genotipa.
Rasprostranjenost demencije
• Pogađa oko 6% starijih od 65 godina, raste s dobi, pa
•
•
•
•
pogađa 25% starijih od 85 godina.
Oko 2/3 svih demencija: Alzheimerova bolest.
Godišnje prosječno:
- mlađi od 60 god. -3 novooboljela/100.000 osoba;
- stariji od 60 god. - 125 novooboljela/100.000 osoba.
17-25 milijuna ljudi u svijetu boluje od te bolesti.
Veliki socijalni i ekonomski problem društvu jer obično
nisu sposobni samostalno živjeti nego zahtijevaju brigu
i skrb u instituciji.
Znakovi bolesti
• U ranoj fazi bolesti bolesnik počne zaboravljati, pa sve više
•
•
•
•
•
•
•
•
– konfabulacije, opasan, ovisan o pomoći.
Govor postaje usporen, pisanje, računanje, ponavlja što čuje
(eholalija).
Slabi orijentacija u prostoru, gubi se, u vremenu.
Slabi samozbrinjavanje.
Poremećaji prosuđivanja i ponašanja – neprimjereno.
Smetnje afekta: apatičan i nezainteresiran, ili pak agitiran i
nemiran, sumnjičav ili indiferentan.
Tjelesno propadanje – težine, refleksa, funkcija – vezan za
krevet.
Traje 5-10 god, ali može i dulje.
Lijekovi ublažavaju simptome bolesti, a stimulacija progresiju.
Ne-kognitivni čimbenici koji djeluju na
kognitivne sposobnosti:
• Obrazovanje - pozitivno korelirano s
rezultatima u testovima inteligencije i pamćenja.
• Rad – djeluje poticajno na kognitivne
sposobnosti u starosti.
• Zdravlje i tjelovježba – održavaju kognitivne
sposobnosti.
• Terminalni pad - značajno opadanje
kognitivnih sposobnosti do 5 godina prije smrti.

similar documents