Dualni utjecaj javnih poduze*a na gospodarsku aktivnost u RH

Report
Poslovanje javnih poduzeća
Skup u organizaciji Lipe-udruge poreznih obveznika
5. ožujak 2015.
Dr. sc. Maruška Vizek
Ekonomski institut zagreb


Stabilizacijski program iz listopada 1993.
Hetorodoksni program s anti-inflacijskim
mjerama popraćenim strukturnim reformama
◦ Prva faza: stabilizirati inflaciju
 pooštrena monetarna politika, usklađene cijene javnih i
komunalnih poduzeća, liberalizacija deviznog tržišta,
izglasan uravnoteženi proračun
◦ Druga faza: stvoriti okvir za dugoročnu makroekonomsku
stabilnost
 Restrukturiranje gubitaških javnih poduzeća, ubrzana
privatizacija i liberalizacija, reforma fiskalnog sustava,
restrukturiranje bankarskog sustava i razvoj financijskog
sustava

Druga faza stabilizacijskog programa nikada nije
u potpunosti provedena

Republika Hrvatska raspolaže sa:
◦ 738 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta (27%
ukupnog poljoprivrednog zemljišta RH)
◦ 2,1 milijun hektara šuma (79% šumskih površina RH) i
338 tisuća ostalog šumskog zemljišta (97% o.š.z. RH)
◦ Nepoznati broj nekretnina i pokretnina
◦ 1421 poduzeća u potpunom, pretežitom ili djelomičnom
vlasništvu (1,5% ukupnog broja poduzeća u RH)
 Velika poduzeća, često (prirodni) monopoli, nerazmjenivi
sektor
 347 milijardi kuna dugotrajne imovine, 171 milijardu kuna
godišnjih prihoda
 41 posto ukupne imovine poslovnog sektora u zemlji, 28
posto svih prihoda poslovnog sektora

Tržišni mehanizmi u RH ne
funkcioniraju (Iootty et al. 2014.)
◦ Najniže stope ulaska i izlaska
poduzeća s tržišta
◦ S tržišta izlaze efikasna
poduzeća, na njemu ostaju
neefikasna
◦ Odsustvo kreativne destrukcije

Javna poduzeća i njihovi
dobavljači doprinose
nefunkcionirajućim tržišnim
mehanizmima
Stopa
ulaska
(u%)
Stopa
Izlaska
(u %)
14,5
9,6
9,2
8,9
Letonija
16,6
13,3
Litva
18,6
26,8
9,8
10,9
Poljska
13,1
10,4
Rumunjska
10,9
14,2
Slovenija
10,9
7,5
Slovačka
14,9
11,6
Hrvatska
5,5
6,5
Zemlja
Bugarska
Češka
Mađarska

Nalazi vezani za javna poduzeća iz zadnjeg
izvješća EK o Hrvatskoj:
◦ Javna poduzeća kao izvorišta fiskalnih rizika
◦ Značajno slabija produktivnost javnih poduzeća u
odnosu na privatna
◦ Izniman značaj za ekonomiju, no neadekvatan
upravljački okvir
◦ Supervizija javnih poduzeća fragmentirana
◦ Nedostatak srednjoročnih ciljeva prema kojima bi se
javna poduzeća i njihove uprave trebali ocjenjivati
◦ Nominiranje i postavljanje članova uprava i nadzornih
odbora netransparentno

Politike washingtonskog koncensusa preuzete
samo djelomično
◦ Privatizacija strateških gospodarskih sektora
◦ Liberalizacija kapitalnog računa
◦ Restrukturiranje (privatizacija) javnih poduzeća je u planu
od 1993, no nikada nije provedeno

Tržišni mehanizmi zakazali

Država je i dalje bitan čimbenik u gospodarskom
životu
◦ Posljedica: ekonomska stagnacija
◦ Javna poduzeća i njihovi dobavljači doprinose stagnantnoj
poslovnoj demografiji?
◦ Javna poduzeća kao izvorište političke moći






831 poduzeća u potpunom državnom vlasništvu
(2013.)
589 u mješovitom vlasništvu
◦ Od čega 191 u pretežitom državnom vlasništvu
Uglavnom velika poduzeća, često monopoli,
slabo sudjeluju u međunarodnoj trgovini
Proizvodnost rada za trećinu manja u odnosu na
privatna poduzeća
Prosječne neto plaće veće za 40% u odnosu na
privatna poduzeća
171 milijarda kuna prihoda godišnje, 165
milijarda kuna rashoda (oko 50% godišnjeg BDPa)
◦ Polovica iznosa se odnosi na poduzeća u potpunom i
pretežitom državnom vlasništvu
Državna poduzeća
Broj poduzeća
Privatna poduzeća
831
95.086
115.262
614.187
6.123
4.382
0,04
0,13
538.647
713.226
3.540
4.626
2.509.593
1.022.242
21
14
6
16
Ukupna zaduženost (u %)
39
72
Kratkoročna zaduženost
108
94
Broj zaposlenih
Prosječna plaća (u kn)
Prinos na imovinu (u %)*
Prihod po zaposlenome (u kn)
BDV po zaposlenome (u kn)
Imovina po zaposlenome (u kn)
Udio rashoda za zaposlene u
ukupnim rashodima (u %)
Udio izvoza u ukupnim
prihodima (u %)
Izvor: Fina.
*Prosječne vrijednosti za 2011. i 2012.
Poduzeća u potpunom
vlasništvu države
Broj zaposlenih
(u % broja zaposlenih u
poduzećima)
Imovina
(u % imovine poduzeća)
Prihodi
(u % prihoda poduzeća)
Rashodi
(u % rashoda poduzeća)
Bruto dodana vrijednost
(u % ukupne BDV)
Izvoz
(u % izvoza poduzeća)
Uvoz
(u % uvoza poduzeća)
Rashodi za zaposlene
(u % rashoda za zaposlene
poduzeća)
Poduzeća u pretežito
državnom vlasništvu
Ukupno
13,9
2,7
16,6
27,2
2,2
29,4
10,2
2,9
13,1
10,2
2,6
12,8
6,9
2,6
9,5
3,7
0,1
3,8
5,5
0,03
5,5
17,8
3,2
21,0
Izvor: Fina.
6,500
6,000
Izvor: Bisnode
U KN
5,873
6,148
5,888
5,884
4,394
4,489
6,028
6,098
4,609
4,548
5,500
5,000
4,500
4,530
4,630
4,000
2008
2009
2010
Državna poduzeća
2011
2012
2013
Privatna poduzeća
-
U 2008. plaće u javnim poduzećima u prosjeku veće za 29% u odnosu na privatna
-
U 2013. plaće u javnim poduzećima u prosjeku veće za 34% u odnosu na privatna
-
U 2013. u državnim poduzećima plaće veće za 4% nominalno (7,3 % manje realno) u
odnosu na 2008, u privatnima veće za 0,4% nominalno (10,4 % manje realno)



Izvoz javnih poduzeća se od 2008. kontinuirano
smanjuje, kod privatnih poduzeća iskazuje trend
rasta
Pad investicija u javnim poduzećima umjereniji u
odnosu na privatna poduzeća
U 2013. javna poduzeća iskazala kumulativni pad
poslovnih prihoda od 6,5% u odnosu na 2008,
kod privatnih poduzeća taj pad je iznosio 11,9
posto
◦ Poslovni prihodi javnih poduzeća u 2011. i 2012. iznad
razine zabilježene u 2008.!

Rashodi poslovanja javnih poduzeća u 2013.
nepromijenjeni u odnosu na 2008., kod privatnih
poduzeća umanjeni za 10%
3
Prinos na kapital, u %
2.5
2
1.5
1
0.5
0
-0.5
-1
2008
2009
2010
Javna poduzeća
2011
2012
2013
Privatna poduzeča
Izvor: Bisnode.
2
Prinos na kapital, u %
1
0
-1
-2
-3
-4
2008
2009
2010
Mala javna poduzeća (776)
2011
2012
2013
Srednja javna poduzeća (152)
Velika javna poduzeća (58)
Izvor: Bisnode.



Javna poduzeća raspolažu većom imovinom, imaju
nižu stopu dugoročne zaduženosti, ali i većih
problema s likvidnošću
Međunarodna konkurentnost (izvoz) javnih poduzeća
se kontinuirano smanjuje
Javna poduzeća imaju značajno manju proizvodnost
rada i prosječne neto plaće koje nisu odraz
proizvodnosti
◦ Rashodi za zaposlene imaju disproporcionalno velik udio u
ukupnim rashodima


Mala i srednja javna poduzeća (u prosjeku) nisu
profitabilna
Profitabilnost velikih javnih poduzeća se povećala
usred recesije zahvaljujući povećanju cijena/prihoda
◦ Tržišna pozicija

Javna poduzeća tijekom recesije nisu konsolidirala
svoje rashode

Stabilizacijska (socijalna) uloga
Osobna potrošnja: viša razina plaća i manje fluktuacije u broju zaposlenih
Investicije: manje oscilacije u investicijskim rashodima
Anticiklički utjecaj na BDP
Bitna u kratkom roku, podržava odgađanje reformi i političko upravljanje
javnim poduzećima
◦ Cijena stabilizacijske funkcije je poslovna neučinkovitost i neprofitabilnost
javnih poduzeća
◦
◦
◦
◦
 Neprofitabilnost usprkos činjenici da su mnoga javna poduzeća monopoli

Tržišna uloga: kreiranje i podržavanje nekonkurentne tržišne
strukture
◦ Javna poduzeća kao generator tržišne strukture okrenute prema domaćem
tržištu (državi i javnom sektoru)
 Javna poduzeća i privatna poduzeća koja posluju s isključivo s javnima
stvaraju okoštalu tržišnu strukturu okrenutu prema unutra
 Ne postoje procjene o veličini tog javnog – paraprivatnog sektora
 Rezultati takve tržišne strukture: ekonomska neučinkovitost, veći troškovi
poslovanja za ostala poduzeća, viši životni troškovi kućanstava, iskrivljene
relativne cijene, viša ukupna agregatna razina cijena, gubitak međunarodne
konkurentnosti, korupcija, demotiviranje poduzetništva
◦ Dugoročni učinci ovakve gospodarske strukture pogubni

Nedostatak političke volje za provođenjem reformi
◦ Javna poduzeća kao ishodište opipljive političke moći
◦ Godišnji rashodi poduzeća u potpunom i djelomičnom
vlasništvu države za 30 milijardi kuna veći od proračuna
opće države
◦ Političke stranke imaju izravnu mogućnost imenovanja
članova uprava i nadzornih odbora (1022 poduzeća u
potpunom i pretežitom državnom vlasništvu)
◦ Političke stranke imaju izravnu mogućnost zapošljavanja
stranačkog kadra
◦ Kroz ta dva mehanizma političke stranke tijekom 4 godine
političkog ciklusa imaju priliku zaposliti 20 tisuća ljudi
◦ Nijedna velika politička stranka ne predlaže
profesionalizaciju upravljanja javnim poduzećima





Poslovni rezultati javnih poduzeća vidno zaostaju
za rezultatima privatnog sektora
Aktivnost javnih poduzeća ima stabilizacijski
utjecaj na ekonomsku aktivnost, no dugoročno
ona iskrivljuju relativne cijene i alokaciju
proizvodnih resursa te premještaju fokus ostalih
sudionika na tržištu od izvoza k zadovoljavanju
domaće (javne) potrošnje
Da li je moguć kompromis između stabilizacijske
i tržišne funkcije javnih poduzeća?
Ako se uspostavi profesionalizirano upravljanje
javnim poduzećima, privatizacija nije nužna
Kako izolirati javna poduzeća od političkog
utjecaja?

similar documents