Novi Zakon o radu (Marija Zuber)

Report
NOVI ZAKON O RADU,
NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA I
OBVEZNI DOPRINOSI OD 1. 1. 2015.
dr. sc. Marija Zuber
savjetnica-urednica, HZ RIF
studeni 2014.
NOVI ZAKON O RADU
• Narodne novine br. 93/14.
• Na snazi od 7. kolovoza 2014., osim odredbi o sudjelovanju
radnika u odlučivanju kod prekograničnog pripajanja ili spajanja
• U roku 6 mjeseci ministar rada treba donijeti pravilnike nužne
za provođenje Zakona (najmanje 17 pravilnika)
CILJEVI:
• Povećanje zaposlenosti (rad na određeno)
• Suzbijanje sive ekonomije
• Fleksibilizacija poslovanja (radno vrijeme, dopunski rad)
• Pružanje radnicima sigurnosti i zaštite tijekom trajanja radnog
odnosa (upravne mjere)
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
• Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme
• PRVI UGOVOR:
- nema ograničenja roka na koji se može sklopiti
- ne navode se razlozi zbog kojih se sklapa na određeno vrijeme
• DRUGI I SVAKI SLJEDEĆI UZASTOPNI UGOVOR NA ODREĐENO
VRIJEME S ISTIM RADNIKOM:
- u ugovoru se mora navesti razlog sklapanja na određeno
vrijeme
- najduže trajanje svih uzastopnih ugovora: 3 godine
- ograničenje se ne odnosi na ugovor na određeno radi zamjene
odsutnog radnika
OBVEZA USKLAĐIVANJA PRAVILNIKA O RADU
• Poslodavac je dužan uskladiti pravilnik o radu s odredbama
•
•
-
novog Zakona o radu
ROK: 6 mjeseci (do 7. veljače 2015.)
POSTUPAK:
Procedura usklađivanja je identična proceduri donošenja
Ako kod poslodavca djeluje radničko vijeće – obveza
savjetovanja s radničkim vijećem
Ako nema radničkog vijeća, ali djeluje sindikat – obveza
savjetovanja sa sindikatom
Izmijenjeni Pravilnik se može početi primjenjivati u roku 8 dana
od objave
ZAŠTITA TRUDNICA
• Zabrana otkaza – Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog…
odnosno u roku petnaest dana od prestanka trudnoće ili
prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati
ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava
NOVO – iznimka od apsolutne zaštite od otkaza:
• Prestanak po sili zakona:
- smrću poslodavca fizičke osobe
- prestankom obrta po sili zakona
- brisanjem trgovca pojedinca iz registra
• Mogućnost poslovno uvjetovanog otkaza:
- tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim
propisom
POJAM RADNOG VREMENA
Radno vrijeme – 3 uvjeta:
1. radnik se mora nalaziti na mjestu gdje se obavljaju njegovi poslovi ili na
drugom mjestu koje je odredio poslodavac
2. radnik mora biti obvezan u tom razdoblju obavljati poslove
3. radnik mora biti spreman (raspoloživ) obavljati poslove
Dežurstvo se uključuje u radno vrijeme
Pripravnost - razdoblje u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu
poslodavca, ako se ukaže takva potreba. Radnik se ne nalazi na mjestu
gdje se obavljaju njegovi poslovi, niti na drugom mjestu koje je odredio
poslodavac. Pripravnost se ne ubraja u radno vrijeme.
Određivanje naknade za pripravnost: - ugovor o radu
- kolektivni ugovor
TRAJANJE RADNOG VREMENA
• Puno radno vrijeme – najviše 40 sati tjedno; može biti određeno u
trajanju kraćem od 40 sati tjedno:
- zakonom
- kolektivnim ugovorom
- sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca
- ugovorom o radu
• Nepuno radno vrijeme – kraće od punog:
- najmanje: 1 sat tjedno
- najviše: puno tjedno umanjeno za 1 sat
NOVO: “dopunski rad” do 8 sati tjedno odnosno 180 sati godišnje
• Skraćeno radno vrijeme – u funkciji zaštite radnika
NEPUNO RADNO VRIJEME
• kod svih poslodavaca zajedno – najviše 40 sati tjedno
• obveza radnika da obavijesti poslodavca o ugovorima sklopljenim s drugim
poslodavcima
• ako je za stjecanje prava važno prethodno trajanje radnog odnosa –
računa se kao rad u punom radnom vremenu (otpremnina, jubilarna
nagrada, dužina otkaznog roka)
• obveza poslodavca da razmotri zahtjev radnika za prijelaz s punog na
nepuno i s nepunog na puno radno vrijeme
• NOVO: pravilo “pro rata temporis”
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres,
nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno
ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
NOVO: “DOPUNSKI” RAD
• radnik koji radi s punim radnim vremenom kod jednog
poslodavca, i
• radnik koji radi s nepunim radnim vremenom kod više
poslodavaca čije je ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno
• može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem
trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati
godišnje
• uvjet: pisana suglasnot poslodavca kod kojega je već zaposlen
(odnosno svih poslodavaca kod kojih radi s nepunim randim
vrmenom)
“DOPUNSKI” RAD = RADNI ODNOS S NEPUNIM RADNIM
VREMENOM
• Pisani ugovor o radu (na određeno ili na neodređeno, vodeći
•
•
•
•
•
•
•
računa o ograničenju fonda sati)
Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Raspored radnog vremena
Evidencije o radnom vremenu
Pravo na minimalnu plaću razmjerno ugovorenom fondu
tjednog radnog vremena
VAŽNO: obvezno podnošenje godišnje porezne prijave
Ostala materijalna prava – razmjerno ugovorenom fondu
tjednog radnog vremena
Bolovanje – pravo na naknadu plaće
RASPORED RADNOG VREMENA
• Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom,
odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno
mjesecima.
• Jednaki raspored – ugovoreni tjedni fond sati raspoređuje se
na dane koje je radnik obvezan raditi, vodeći računa o:
- pravu radnika na dnevni odmor
- pravu radnika na tjedni odmor
• Nejednaki raspored - ugovoreni tjedni fond sati raspoređuje se
tako da radnik tijekom jednog razdoblja radi duže, a tijekom
drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog
vremena
NEJEDNAKI RASPORED - OGRANIČENJA
• Razdoblje nejednakog rasporeda rada:
- najkraće - 1 mjesec
- najduže - 12 mjeseci
• Tjedna ograničenja trajanja rada:
- najviše 50 sati tjedno, a ako je predviđeno KU najviše 60 ati
- najkraće – 0 sati (slobodni dani)
- prosjek u razdoblju od 4 mjeseca: najviše 48 sati, uključujući i prekovremeni
rad
• Bez tjednih ograničenja, uz sljedeće uvjete:
- KU se može urediti ukupan fond sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda
(tzv. “banka sati”)
- prosjek u razdoblju od 4 mjeseca (KU: 6 mjeseci): najviše 45 sati, uključujući i
prekovremeni rad
__________________________________________________________________
• U referentno razdoblje od 4 odnosno 6 mjeseci (prema kolektivnom ugovoru)
ne ubraja se:
- razdoblje bolovanja
- razdoblje korištenja godišnjeg odmora
OGRANIČENJA PREKOVREMENOG RADA


-
180 sati godišnje (KU: 250 sati godišnje)
radnik koji radi prekovremeno smije raditi ukupno najviše 50 sati
tjedno
prekovremeni rad je i rad duži od ugovorenog nepunog radnog
vremena
NOVO:
 pisani nalog za prekovremeni rad
 iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije
početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni
zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana
od dana kada je prekovremeni rad naložen
 neizdavanje pisanog naloga nije prekršaj niti inspektor ima ovlaštenje
naložiti upravnu mjeru
MOGUĆNOST DRUKČIJEG UREĐENJA RADNOG VREMENA
• radnik kojem zbog posebnosti poslova, radno vrijeme nije moguće mjeriti ili
unaprijed odrediti ili ga radnik određuje samostalno
• radnik koji ima status rukovodeće osobe (radnik koji je: ovlašten voditi poslove
poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca,
kojem raspored radnog vremena nije moguće unaprijed odrediti i koji o tom
rasporedu samostalno odlučuje)
• radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu
s poslodavcem
NE PRIMJENJUJU SE odredbe Zakona o radu:
- o najdužem trajanju tjednog radnog vremena
- o razdoblju u kojem se u slučaju nejednakog rasporeda ograničava prosječno tjedno radno vrijeme
(4 mjeseca),
- noćnom radu,
- o dnevnom i tjednom odmoru
UVJET: ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost određivanju rasporeda
radnog vremena, te dnevnog i tjednog odmora
NOVO: Poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće o ugovorima sklopljenima s radnicima s
kojima je ugovorena samostalnost u određivanju rasporeda radnog vremena.
PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR
• svaki radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni
godišnji odmor
- pravo na puni godišnji odmor
- pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
MINIMALNO TRAJANJE:
• najmanje 4 tjedna
• invalidi – najmanje 5 tjedana (Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)
• maloljetnici – najmanje 5 tjedana
NOVO: Godišnji odmor se utvrđuje brojem radnih dana
ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
PRAVO NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA
NOVO: umjesto ranija 4, samo 2 slučaja:
1.
radnik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni
odnos nije stekao pravo na puni godišnji odmor
2.
radnik kojem prestaje radni odnos
Poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio
korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu
pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće
isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
U ZR-u VIŠE NEMA:
- ograničenja za radnika koji u kalendarskoj godini radi kod dva ili
više poslodavaca; prema ranijem ZR- za tu je godinu kod svih
poslodavaca zajedno imao pravo najviše na puni godišnji odmor
RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA
• Raspored korištenja godišnjih odmora (godišnji plan) donosi
poslodavac – ROK: najkasnije do 30. lipnja tekuće godine
- RADNIČKO VIJEĆE/SINDIKAT
NOVO: Poslodavac više nema obvezu o rasporedu obavještavati
radnike.
I DALJE OBVEZA:
• Obavijest radniku o trajanju i rasporedu godišnjeg odmora –
obveza uručiti radniku 15 dana unaprijed (odluka, obavijest)
KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA
• Pravo je radnika da godišnji odmor koristi u dva dijela, ali tada:
 jedan dio (ne mora biti prvi dio) - ne može iznositi kraće od 2
•
tjedna neprekidno i mora se iskoristiti u godini za koju se koristi
pravo,
 ostatak - može se koristiti sljedeće godine, ali najkasnije do 30.
lipnja sljedeće godine
Ako se dogovori s poslodavcem, može koristiti godišnji odmor u više
od dva dijela
• NOVO - ako se dogovori s poslodavcem
 ne mora u godini za koju koristi pravo na godišnji odmor iskoristiti 2
tjedna, već može i kraće
 ostatak može prenijeti u sljedeću godinu i iskoristiti ga do 30. lipnja
RAZDOBLJA KOJA SE NE RAČUNAJU U TRAJANJE
GODIŠNJEG ODMORA
U godišnji odmor se ne uračunavaju:
- blagdani i neradni dani
- dan tjednog odmora (o tome nema izričite odredbe u ZR-u, ali…)
- razdoblja bolovanja i korištenja prava na rodiljni i roditeljski
dopust
- plaćeni dopust
NOVO:
1. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora teče otkazni rok.
2. Ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan
blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao
raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u
trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.
PRIJENOS NEISKORIŠTENOG GODIŠNJEG ODMORA IZ
PRETHODNE GODINE
Ako radnik u prethodnoj godini nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg
odmora, ima ga pravo koristiti u tekućoj godini:
1) do 30. lipnja tekuće godine:
- ako ga nije iskoristio zbog bolovanja
2) do 31. prosinca tekuće godine:
- NOVO: ako ga nije iskoristio zbog korištenje prava na rodiljni,
roditeljski odnosno posvojiteljski dopust,
- članovi posade broda, radnik na radu u inozemstvu i radnik koji
je vršio dužnosti građana u obrani)
NAČINI PRESTANKA UGOVORA O RADU
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
smrću radnika
smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po
sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u
skladu s posebnim propisima
istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na
određeno vrijeme
kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest
godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik
drukčije ne dogovore
sporazumom radnika i poslodavca
dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na
invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne
sposobnosti za rad (terminološko usklađivanje sa ZOMO)
otkazom
odlukom nadležnog suda
OTKAZNI RAZLOZI KAD OTKAZUJE
POSLODAVAC
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog
gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga
(poslovno uvjetovani otkaz)
2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze
iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili
sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika)
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog
nezadovoljavanja na probnom radu)
ARBITRAŽNA ODLUKA
• Umjesto sudske odluke koja nadomješta suglasnost radničkog
vijeća – NOVO: arbitražna odluka
• Arbitražu provodi arbitar
• Listu arbitara utvrđuje GSV
• Ministar uz prethodno mišljenje GSV-a, pravilnikom
• Sve dok nisu imenovani arbitri – obveza obraćanja sudu
• Ako GSV nije osnovan – njegove ovlasti preuzima ministar
OTKAZNI ROK
• Trajanje – nije izmijenjeno; od dva tjedna do tri mjeseca +
dodatno, tako da iznosi do četiri mjeseca
NE TEČE ZA VRIJEME:
- trudnoće, korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta
- bolovanja zbog ozljede na radu
- bolovanja
• NOVO: Ako je do prekida tijeka otkaznog roka došlo zbog
bolovanja, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci
od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu
TIJEK OTKAZNOG ROKA
• Otkazni rok teče:
- za vrijeme godišnjeg odmora
- za vrijeme plaćenog dopusta
- u razdoblju privremene nesposobnost za rad radnika
kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze
rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno
SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU
• Radni odnos prestaje na temelju presude suda
• Naknada štete za sudski raskid ugovora o radu:
- po starom Zakonu o radu: od 3 do 18 prosječnih mjesečnih
plaća radnika
- novi Zakon o radu: od 3 do 8 propisanih ili ugovorenih
mjesečnih plaća radnika
KOLEKTIVNI VIŠAK RADNIKA
• Poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla
prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih
bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu
najmanje petorice radnika, dužan je savjetovati se s radničkim
vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili
smanjenja potrebe za prestankom rada radnika
• NOVO: više nema obveze izrade programa rješavanja viškova
radnika
• Poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu
zapošljavanja i dostaviti joj podatke o trajanju savjetovanja s
radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog
savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća (ako
mu je dostavljeno)
SUDSKA ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
• u roku 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno
njegovo pravo – radnik može od poslodavca ostvarenje
toga prava
• u roku daljnjih 15 dana – može podnijeti tužbu za zaštitu
povrijeđenog prava
• NOVO:
Više nema iznimke za radnika zaposlenog na određeno vrijeme,
radnika upućenog na ard u inozemstvo i za radnika na kojeg se
ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
ZASTARA NOVČANIH POTRAŽIVANJA IZ
RADNOG ODNOSA
• NOVO: 5 godina
• Zastarni rok od 5 godina ne primjenjuje se na potraživanja iz
radnog odnosa kojima je rok zastare od tri godine istekao prije
stupanja na snagu novog Zakona o radu
UPRAVNE MJERE I PREKRŠAJI
UPRAVNE MJERE - novina u Zakonu o radu - 2 grupe upravnih
mjera:
1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, inspektor
će usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u
ostavljenom roku…(24 mjere)
2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, inspektor
će usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti...(14 mjera)
PREKRŠAJI:
• Lakši prekršaji poslodavca - od 10.000,00 do 30.000,00 kuna
• Teži prekršaji poslodavca - od 31.000,00 do 60.000,00 kuna
• Najteži prekršaji poslodavca - od 61.000,00 do 100.000,00 kuna
IZMJENE OVRŠNOG ZAKONA
• Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
93/14.) - djelomično stupio na snagu 1. rujna 2014, a neke
odredbe će stupiti na snagu 1. siječnja 2015.
• NOVO:
- postupak ovrhe na nekretnini (od 1. siječnja 2015.)
- proširen krug primitaka zaštićenih od ovrhe
- omogućena zaštita od ovrhe primitaka koji se ostvaruju kao
primici od drugog dohotka
NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA
ZA DOLAZAK NA POSAO I ODLAZAK S POSLA
• Izvor prava radnika: čl. 67. TKU za javne službe, NN 141/12.
• Povjerenstvo ovlašteno za tumačenje TKU za javne službe
Napomena: Od 1. listopada 2014. godine sjednicama Povjerenstva za
tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama predsjedava predstavnik Samostalnog sindikata zdravstva i
socijalne skrbi Hrvatske te se upiti dostavljaju se na e-mail: [email protected]
OTVORENA PITANJA – izbor nekih pitanja
• Udaljenost do 2 km – kako postupiti ako je u jednom smjeru do 2 km, a u
•
•
•
•
•
•
drugom preko 2 km?
U slučaju kad međumjesni javni prijevoz radniku ne omogućava redoviti
dolazak na posao, treba li poslodavac uspoređivati naknadu u visini 0,75
kn/km s cijenom javnog prijevoza?
Zonski prijevoz koji radnik ne koristi – treba li mjesečnu cijenu umanjiti za
25%?
Kumuliranje međumjesnog i mjesnog prijevoza ako radnik ne koristi javni
prijevoz – što je parametar za usporedbu?
Kako odrediti naknadu za mjesece u kojima je radnik pretežiti dio mjeseca
na godišnjem odmoru?
Pravne posljedice nepostupanja radnika sukladno izjavi koju je dostavio
poslodavcu – što je mjerodavno, izjava ili stvarno stanje?
Dospijeće naknade?
NOVA PRIMANJA IZUZETA OD OVRHE
Izmjene i dopune Ovršnog zakona, NN 93/14.
DO VISINE NEOPOREZIVIH IZNOSA:
• Naknada troškova za službeno putovanje (smještaj, dnevnice, javni prijevoz,upotreba
privatnog automobila u službene svrhe na službenom putovanju i dr.)
• Naknada troškova prijevoza za dolazak na posao
• Darovi djeci radnika do 15 godina starosti
• Potpore za novorođeno dijete
• Potpore zbog invalidnosti radnika
• Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana
• Potpore radniku za slučaj smrti člana obitelji
• Potpore obitelji za slučaj smrti radnika
• Naknade za saniranje posljedica štete katastrofa i elementarnih nepogoda
OBVEZNI DOPRINOSI
od 1. siječnja 2015.
STOPE DOPRINOSA U 2015. – počevši od plaće za siječanj 2015.
VRSTA DOPRINOSA
STOPE
IZ PLAĆE
NA PLAĆU
Doprinos za mirovinsko osiguranje:
- generacijska solidarnost
- individualna kapitalizirana štednja
20% ili 15%
0% ili 5%
Doprinos za zdravstveno osiguranje
-
15%
Doprinos za zaštitu zdravlja na radu
-
0,50%
Doprinos za zapošljavanje
-
1,7%
20%
17,2%
UKUPNO
-
DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE od 1. 1. 2015.
• Svi će obveznici plaćati doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%,
neovisno o broju radnika koje zapošljavaju i neovisno o tome
jesu li ispunili obvezu kvotnog zapošljavanja invalida
• Poslodavci koji imaju obvezu zapošljavanja invalida,
a nisu je ispunili
plaćati će i posebnu
NAKNADU ZBOG NEISPUNJAVANJA KVOTE
ZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM
(prvi put na plaći za siječanj 2015.)
POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM
PROPISI KOJI SU VEĆ DONESENI, A PRIMJENJIVATI ĆE SE OD
1.1.2015.
• Zakon o o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom, NN 157/13. – na snazi od 1. siječnja 2014.
• pet podzakonska propisa – primjena od 1. siječnja 2015.:
1.
2.
3.
4.
5.
Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, NN
44/14.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s
invaliditetom, NN 44/14. i 97/14.
Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN 44/14.
Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za
zapošljavanje osoba s invaliditetom, NN 44/14.
Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu
rehabilitaciju osoba s invaliditetom, NN 44/14.
OBVEZE POSLODAVACA
• Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, dužni su zaposliti,
na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u
primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom,
ovisno o dva kriterija:
1. ukupnom broju zaposlenih radnika, i
2. djelatnosti koju obavljaju
• NEMAJU OBVEZU:
- poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika
- novoosnovani poslodavac u vremenu uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca
od dana početka rada
- strana diplomatska i konzularna predstavništva
- integrativne radionice
- zaštitne radionice
KVOTNO ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom:
- kvote: 2%, 3% i 6%, ovisno o djelatnosti prema NKD
- ako poslodavac zapošljava manje od 50 radnika, kvota se umanjuje za 1
postotni bod, ali ne može biti manja od 2%
- rezultat: 0,5 i veći od 0,5 - zaokruživanje na veći broj
manji od 0,5 – zaokruživanje na manji broj
Primjer 1.:
20 radnika, obveza 2% = 0,4
nema obveze
zapošljavanja
Primjer 2.:
25 radnika, obveza 2% = 0,5
1 invalid
Primjer 3.:
40 radnika; obveza 3%; umanjenje za 1 poen; obveza 2% = 0,8
1 invalid
PROPISANE KVOTE ZAPOŠLJAVANJA INVALIDA
G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikala
I) djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J) informacije i komunikacije
K) financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
R) umjetnost, zabava i rekreacija
S) ostale uslužne djelatnosti
T) djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite
usluge za vlastite potrebe
U) djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
2%
PROPISANE KVOTE ZAPOŠLJAVANJA INVALIDA
F) građevinarstvo
H) prijevoz i skladištenje
L) poslovanje nekretninama
P) obrazovanje
A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B) rudarstvo i vađenje
C) prerađivačka industrija
D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom
te djelatnosti sanacije okoliša
N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
Q) djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
3%
6%
OČEVIDNIK OSOBA S INVALIDITETOM
 Očevidnik zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (obrazac

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
M-1P i M-3P)
Sadržaj podataka u Očevidniku - podaci o osobi :
ime i prezime,
osobni identifikacijski broj (OIB),
osobni broj osiguranika mirovinskog osiguranja,
datum rođenja,
spol,
adresa prebivališta i mjesta rada,
datum stjecanja invaliditeta,
stupanj oštećenja ako je određen postotkom,
osnova osiguranja,
datum stjecanja svojstva osiguranika,
datum prestanka svojstva osiguranika,
razlog prestanka svojstva osiguranika,
radno vrijeme,
zanimanje,
najviša završena škola,
stručno obrazovanje,
stručna sprema za obavljanje poslova,
vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređeno s nepunim
radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom)
 Za osobe u radnom odnosu – i podaci o poslodavcu
OSOBE KOJE SE UPISUJU U OČEVIDNIK OSOBA S
INVALIDITETOM (1)
Upisuju se osobe kojima je:
1. priznat status osobe ometene u psihofizičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi,
2. priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju,
3. priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o
mirovinskom osiguranju,
4. priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom
osiguranju,
5. priznat status HRVI iz Domovinskog rata,
6. priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,
7. priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi,
8. priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za
socijalnu skrb, a starije su od 21 godine,
9. priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja
poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13),
10. priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja
poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom (»Narodne novine«, broj 157/13),
11. priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije,
12. priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnosti prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako
je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. godine,
13. utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za
vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
OSOBE KOJE SE UPISUJU U OČEVIDNIK OSOBA S
INVALIDITETOM (2)
U očevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba kojoj je,
neovisno o redovnim ili posebnim programima obrazovanja, prema
propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno:
• oštećenje vida,
• oštećenje sluha,
• oštećenje govorno – glasovne komunikacije,
• oštećenje lokomotornog sustava,
• oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava,
• oštećenje drugih organa i organskih sustava,
• mentalno oštećenje,
• psihička bolest,
• više vrsta oštećenja
OSOBE KOJE SE UPISUJU U OČEVIDNIK OSOBA S
INVALIDITETOM (3)
Kao osoba s invaliditetom upisuje se osoba s tjelesnim oštećenjem kojoj
je utvrđeno najmanje:
• 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog
poremećaja donjeg ekstremiteta,
• 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog
poremećaja gornjeg ekstremiteta,
• 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha,
• 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste,
• 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih
oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja
iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg
ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste
POSLJEDICE ZA POSLODAVCA KOJI NE ISPUNI KVOTU
• Za svakog nedostajućeg invalida:
mjesečna naknada = 30% minimalne plaće
minimalna plaća za 2014. = 3.017, 61 kn
30% minimalne plaće = 905,28 kn
• NAPOMENA: iznos naknade će se određivati od minimalne plaće za
2015. godinu
• Uplaćuje se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom
• Dospijeće: novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do
zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec
• Izvještavanje: prema najavi, u obrascu JOPPD - kao OIB primatelja
iskazivati će se OIB poslodavca, najavljena je izmjena stranice A i
stranice B obrasca JOPPD
IZMJENE ZAKONA O DOPRINOSIMA – MJERE ZA POTICANJE
ZAPOŠLJAVANJA MLADIH OSOBA
• Za radnike do 30 godina starosti poslodavac je 5 godina
oslobođen plaćanja svih doprinosa na plaću – ukupno 17,2%
doprinosa na plaću (zdravstveno osiguranje, zaštita zdravlja na
radu i zapošljavanje)
• UVJETI:
- ugovor o radu na neodređeno vrijeme
- radni odnos na neodređeno vrijeme zasnovan od 1. siječnja
2015. i kasnije
- može se koristiti kod više poslodavaca sve do 30 godina
starosti radnika
OSTAJU NA SNAZI:
Olakšice pri plaćanju doprinosa po Zakonu o doprinosima
RADNICI KOJI PRVI PUT STJEČU STATUS OSIGURANIKA:
• Poslodavci koji zaposle radnika kojem je to prvo stjecanje statusa
mirovinskog osiguranika, oslobođeni su plaćanja doprinosa na
plaću u trajanju od jedne godine
• UVJET: da osoba nema evidentiran staž po osnovi radnog odnosa ili
samostalnog obavljanja djelatnosti
• DOKAZ: izlistanje službenih podataka od strane HZMO-a
• Oslobođenje za sve doprinose na plaću – 17,2%
• Kad se 12 mjeseci od prvog zaposlenja navršava u toku mjeseca…..
doprinosi se obračunavaju odvojeno
OSTAJU NA SNAZI:
Olakšice pri plaćanju doprinosa po Zakonu o poticanju
zapošljavanja
RADNICI KOJI SE ZAPOŠLJAVAJU UZ POTICAJNE MJERE HZZ-a:
Poslodavac koji zaposli:
 nezaposlenu osobu bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala -
osoba koja se u evidenciji nezaposlenih vodi duže od 30 dana i nema više od 1
godine mirovinskog staža u zvanju za koje se školovala (može imati više od 1
godine, ali ne u zvanju za koje se školovala) i
 dugotrajnu nezaposlena osobu koja se kao nezaposlena vodi u evidenciji
neprekidno duže od 2 godine, bez obzira ima li evidentiran staž u mirovinskom
osiguranju
2 godine je oslobođen plaćanja doprinosa na plaću (17,2% na
bruto plaću)
OLAKŠICE U PLAĆANJU DOPRINOSA NA PLAĆU – OD
1.1.2015.
Skupina čije se
zapošljavanje potiče
Propis
Radni odnos
Radnik koji prvi put
stječe status
mirovinskog osiguranika
Zakon o
doprinosima
na određeno i na
neodređeno
vrijeme
1 godina
Radnik mlađi od 30
godina, zaposlen na
neodređeno vrijeme
Zakon o
doprinosima
na neodređeno
vrijeme
do 5 godina kod istog
poslodavca
Dugotrajno nezaposlena Zakon o
na određeno i na
osoba i osoba koja ima
poticanju
neodređeno
do 1 godine staža u
zapošljavanja vrijeme
zanimanju za koje se
školovala
Razdoblje korištenja
olakšice
do 2 godine
PRIMJENA NOVIH PROPISA O OBVEZNIM DOPRINOSIMA
MJESEČNA PLAĆA:
• plaća za prosinac 2014. – prema propisima koji su na snazi do 31. 12.
2014., neovisno o datumu isplate mjesečne plaće
• plaća za siječanj 2015. – prema novim propisima
OSTALI PRIMICI UZ PLAĆU:
• prema propisima važećima za razdoblje na koje se odnosi primitak, a
ako to nije moguće utvrditi, tada prema propisima važećima na dan
isplate primitka
• ako više nije u radnom odnosu, primitak se pripisuje zadnjoj godini
trajanja radnog odnosa
ZAOSTALE MJESEČNE PLAĆE (npr. po sudskim presudama i dr.)
• prema propisima važećima za razdoblje na koje se odnosi mjesečna
plaća (razdoblje provedeno u osiguranju)

similar documents