1. SKOKO Zaposleni u djelatnosti zdravstva u Nacionalnoj strategiji

Report
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo zdravlja
Zaposleni u djelatnosti zdravstva u
Nacionalnoj strategiji razvoja
zdravstva Republike Hrvatske
2012.-2020.
Zagreb, 3. lipnja 2013.
Stalno zaposleni
•
•
•
•
2011. godine - stalno zaposleno 73.077 djelatnika
55.781 zdravstvenih djelatnika i suradnika
5.068 administrativnih djelatnika
12.228 tehničkih djelatnika
• udio administrativnih djelatnika smanjio se sa 30%
na 24% (2000. – 2011.)
Struktura stalno zaposlenih
• udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme i
iznosi 38% (29% medicinskih sestara i 9% ostalih
djelatnika), doktori medicine čine 17%
• zdravstveni djelatnici više stručne spreme (medicinske
sestre, zdravstveni inženjeri - laboratorijski, radiološki,
sanitarni, dentalni, farmaceutski djelatnici te zubari,
fizioterapeuti i radni terapeuti) čine 11%
• doktori dentalne medicine 4%
• magistri farmacije 4%,
• zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi,
logopedi, socijalni radnici, biolozi, defektolozi i ostali)
čine 1% zaposlenih
• zdravstveni djelatnici niže stručne spreme 0,6%
• administrativno-tehnički djelatnici čine 24%
Struktura stalno zaposlenih
Komore
•
•
•
•
•
•
•
•
Hrvatska liječnička komora
Hrvatska komora dentalne medicine
Hrvatska ljekarnička komora
Hrvatska komora medicinskih sestara
Hrvatska komora primalja
Hrvatska komora fizioterapeuta
Hrvatska komora medicinskih biokemičara
Hrvatska komora zdravstvenih djelatnika
Prosječna dob zaposlenih
• Prosječna dob svih zaposlenih zdravstvenih
djelatnika je 49,5 godine
• u odnosu na stanje iz 1995. godine, povećala se za
5,9 godina.
Doktori medicine
• U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno
12.532 liječnika.
• U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000
stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još
uvijek manje od prosjeka za EU (320/100.000).
• Specijalista je 67%.
Doktori medicine prema spolu i
dobnim skupinama (2008.)
Doktori medicine prema vrsti zdravstvene
ustanove u kojoj rade 2011. godine
Magistri farmacije,
medicinske sestre
• Broj magistara farmacije na 100.000 stanovnika u
Hrvatskoj je 60 (prosjek za EU 77/100.000).
• Broj medicinskih sestara na 100.000 stanovnika u
odnosu na 1980. godinu povećao se sa 354 na 569
u 2010. godini (prosjek EU-a 782/100.000).
• Među medicinskim sestrama je 19% onih s višom
stručnom spremom, više nego 2006. godine kada je
njihov udio bio 15%.
Dobna struktura medicinskih sestara i
tehničara u Hrvatskoj u 2011. godini
Medicinske sestre i tehničari prema vrsti
zdravstvene ustanove u kojoj rade 2011. godine
Ostali zdravstveni radnici
• Broj primalja na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 35
što je nešto iznad prosječne stope u EU (32/100.000
stanovnika)
• 2226 zdravstveno laboratorijskih tehničara
• 958 inženjera/prvostupnika medicinsko
laboratorijske dijagnostike
• 188 sanitarnih tehničara i 210 sanitarnih inženjera
• 24 radiološka tehničara i 986 radioloških inženjera
• sedam radno-terapeutskih tehničara i 90 radnih
terapeuta
Praćenje ljudskih resursa
• Postojeći registri koje održavaju HZJZ i komore
sadržavaju podatke koji se osvježavaju prilikom
obnove licence ili prilikom novog zaposlenja.
• Potreba za razvojem cjelovitog sustava za praćenje
ljudskih resursa u zdravstvu u Hrvatskoj koji bi
omogućio bolje projekcije i procjene dostatnosti
broja zdravstvenih djelatnika.
Izobrazba
• Izobrazba zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj provodi se
u dobro razvijenoj mreži medicinskih fakulteta i
zdravstvenih škola.
• Studijski programi se izvode na ukupno 40 lokacija
(gradova) od kojih su neka i sjedišta visokih učilišta (28
mjesta).
• U nekima od njih (preostalih 12) izvode se samo
dislocirani studiji nekog visokog učilišta kojemu je sjedište
u drugom mjestu, najčešće i u drugoj županiji.
• Ukupno 1202 studijska programa izvode se u sjedištima
visokih učilišta, a 58 programa su dislocirani studiji.
Specijalizacije/subspecijalizacije
• Raspoloživost specijalizacija određena je prema
Nacionalnom planu za specijalizacije i
subspecijalizacije koji svake godine donosi MZ
prema procijenjenim potrebama zdravstvenih
ustanova.
• Zbog potrebe za povećanjem broja i
popunjavanjem visoko obrazovanog zdravstvenog
osoblja u pojedinim djelatnostima nakon 2004.
godine ministarstvo odobrava veći broj
specijalizacija i užih specijalizacija, između ostalog i
za sustav primarne zdravstvene zaštite.
EU
• Zdravstvo predstavlja jedan od najznačajnijih
sektora u EU-u, osiguravajući zaposlenje jednom od
deset radnika EU.
• Oko 60-80% proračuna za zdravstvene sustave
izdvaja se za plaće i druga davanja vezana izravno
uz zapošljavanje radne snage u zdravstvu.
Oblici plaćanja
• Procedura plaćanja liječnika ima značajne
implikacije na ukupne troškove zdravstvene zaštite.
• Utvrđen je veći rast troškova zdravstvene zaštite u
više zemalja koje primjenjuju plaćanje po usluzi kao
proceduru plaćanja od onih koje primjenjuju
plaćanje nadnicom.
• Odabir određenog mehanizma implicira kompromis
između interesa liječnika (koji preferiraju plaćanje
po usluzi) i vlade koja nastoji ograničiti troškove.
Problemi
• Problemi ljudskih resursa u sustavu zdravstva
proizlaze i iz slabe atraktivnosti ove vrste poslova
novim generacijama, nejednakoj mobilnosti unutar
EU-a, posebno migracijama zdravstvenih
profesionalaca u smjeru i izvan EU-a.
• Zajednički problem svih zemalja EU-a su
demografska pitanja vezano uz starenje
stanovništva i starenje radne snage u zdravstvu što
znači da je nedovoljan broj mlađih radnika koji
ulaze u sustav kako bi zamijenili starije koji odlaze.
Sloboda kretanja
• Slobodno kretanje radnika unutar EU-a omogućeno
je člankom 39. Sporazuma o Europskoj zajednici i
daljnje razrađeno Uredbom (EEZ) br. 1612/68.
• Pravo osnivanja poduzeća u drugoj članici EU-a
uređeno je člankom 43., a slobodno pružanje
usluga člankom 49. Direktiva 2005/36/EZ osigurava
priznavanje profesionalnih kvalifikacija u drugim
članicama EU-a.
• Direktiva se odnosi na regulirana zanimanja, a
obuhvaća 5 zdravstvenih zanimanja: (1) doktore
medicine, (2) doktore dentalne medicine, (3)
magistre farmacije, (4) medicinske sestre opće
njege i (5) primalje.
Migracija radne snage
• S jedne su strane rješenje problema nedostatka
ljudskih resursa u zdravstvu, no s druge strane,
prevelik uvoz radne snage može istisnuti radna
mjesta lokalnom stanovništvu ili pak izazvati
nedostatak radne snage u zemlji emigracije.
• Prekogranična mobilnost zdravstvenih radnika, osim
što utječe na obujam radne snage u zemlji
primateljici i u zemlji emigracije, utječe i na kvalitetu
i vještine radne snage, kao i njihovu raspodjelu.
SWOT
Trend povećanja broja specijalista obiteljske
medicine
Trend povećanja broja liječnika u hitnoj medicinskoj
pomoći
Broj stomatologa je zadovoljavajući i veći je od
europskog prosjeka
Relativni manjak i nepovoljna starosna struktura
zdravstvenih djelatnika, osobito liječnika i medicinskih
sestara
Ograničene mogućnosti nagrađivanja kvalitetnog rada
Nedostatno prepoznavanje i nagrađivanje viših
stupnjeva obrazovanja zdravstvenih djelatnika
Postoji dobro razvijena mreža medicinskih fakulteta
i zdravstvenih škola
Mogućnost unaprjeđenja infrastrukture i razvoja
ljudskih resursa u zdravstvu uporabom strukturnih
i kohezijskih fondova EU-a
Odljev zdravstvenih djelatnika po pristupanju Hrvatske
EU-u
Starenje stanovništva s posljedičnim povećanjem
potreba za zdravstvenom zaštitom
Povećanje tržišta za zdravstveni i medicinski
turizam
Smanjenje interesa za zdravstvenim strukama među
mladima
Jačanje konkurencije na tržištu zdravstvene zaštite i
moguća izravna ulaganja u zdravstveni sektor
Rast nezaposlenosti i smanjenje broja radno aktivnog
stanovništva
Deficit državnog proračuna i visoka zaduženost
Globalna ekonomska kriza
Mjere i strateški pravci
• 2.1 izrada Strateškog plana razvoja ljudskih resursa u
zdravstvu + + +
• 2.2 jačanje zaštite od osobne odgovornosti
zdravstvenih djelatnika +
• 2.3 izrada i provedba nacionalnog programa zaštite
zdravlja i sigurnosti zaposlenih u zdravstvu
• 2.4 omogućavanje ostvarivanja viših razina
obrazovanja za sve zdravstvene djelatnike + +
Mjere i strateški pravci
• 2.5 definiranje kompetencija i omogućavanje
preuzimanje zadataka u skladu s višom razinom
postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika
(engl. task shifting) + + + +
• 2.6 povećanje horizontalne i vertikalne mobilnosti
zdravstvenih djelatnika unutar hrvatskog
zdravstvenog sustava + + +
• 2.7 odobravanje specijalizacija prema jasno
dokumentiranim potrebama u mreži javne
zdravstvene službe +
• 2.8 omogućavanje rada zdravstvenim djelatnicima i
nakon dobi za umirovljenje, onima koji to žele i na
mjestima gdje postoji potreba +
Strateški plan razvoja
ljudskih resursa
UNAPRJEĐENJE RADA ZDRAVSTVENIH
DJELATNIKA I POBOLJŠANJE NJIHOVA
POLOŽAJA
• a) detaljna procjena stanja raspoloživog
kadra, postojeće sistematizacije radnih
mjesta i potreba za ljudskim resursima na
svim razinama zdravstvene zaštite i u svim
zemljopisnim područjima RH
• b) predložiti mehanizme i alati za bolje
praćenje i ocjenu ljudskih resursa
Strateški plan razvoja
ljudskih resursa
c) predložiti mehanizme i alati za adekvatno
privlačenje, zadržavanje, trajnu izobrazbu i
profesionalni razvoj zdravstvenih djelatnika
d) predložiti načine i konkretne pravce prihvatljivog
razmještaja postojećih ljudskih resursa s ciljem
povećanja djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene
zaštite
e) predložiti ekonomski održiv sustav nagrađivanja i
poticanja rada zdravstvenih djelatnika
PRIJEDLOG NACIONALNOG PROGRAMA
ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU OSOBA
ZAPOSLENIH U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
ZA RAZDOBLJE 2013.-2020.
Sigurnost i zaštita
zdravstvenih djelatnika
• Najvažniji zakoni koji reguliraju to područje su Zakon o
zaštiti na radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
• Prevencija i liječenje ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti osigurani su unutar obveznog zdravstvenog
osiguranja što znači da poslodavci odabiru nadležnog
specijalistu medicine rada prema mjestu rada i ne
plaćaju izravno preventivne preglede svojih radnika
izloženih povećanim rizicima po zdravlje na radnom
mjestu.
• Liječenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u
nadležnosti je izabranog doktora opće medicine, a
propisani preventivni pregledi i ocjena radne
sposobnosti isključivo su u nadležnosti specijalista
medicine rada.
Profesionalne bolesti
i ozljede na radu
• Zdravstvena djelatnost potpada u visokorizične
djelatnosti te se sa stopom od 7,5/100.000 i
904,4/100.000 nalazi iznad prosječne stope za
Hrvatsku kad su u pitanju profesionalne bolesti i
ozljede na radu.
• Od ukupno 101 prijavljene profesionalne bolesti u
2010., 7% se odnosilo na djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi, a na iste djelatnosti odnosilo
se 8,9% od ukupno 15.791 prijavljenih ozljeda na
radu u 2010. godini.
Hvala na pažnji!

similar documents