Posljedice oštećenja sluha na jezik i govor

Report
POSLJEDICE OŠTEĆENJA SLUHA
NA JEZIK I GOVOR
Predavanje održala: Marina Moharić Husak, mag. logopedije
Projekt
sufinancira EU
iz Europskog
socijalnog fonda
Ulaganje u
budućnost
Slavonski Brod, 17. siječnja 2014.
Projekt financira EU
Utjecaj oštećenja sluha na obrazovni
proces
Stručna građa prilagođena je sadržajem i formom kako bi zadovoljila potrebe
projekta Sign 2 me te bila primjerena ciljanoj publici – nastavnicima srednjih škola
koji stupaju u kontakt s učenicima s oštećenjima sluha
Predavanje održano u sklopu EU projekta Sign 2 me, u okviru natječaja
„Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redovni obrazovni sustav”
kroz IPA komponentu IV – Razvoj ljudskih potencijala, koji provodi
Gospodarska škola Varaždin s partnerima Medicinska škola Varaždin,
Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Varaždinska
županija
Projekt financira EU
Kako sluh može biti narušen?
1. LAKA NAGLUHOST (prag čujnosti 25-35 dB)
2. UMJERENA NAGLUHOST(prag čujnosti 36-60 dB)
3. TEŠKA NAGLUHOST (prag čujnosti 61-92 dB)
4. GLUHOĆA (prag čujnosti iznad 93 dB)
Službena klasifikacija u Hrvatskoj („Pravilnik o sastavu i
načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja
prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim
propisima“)
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Gluhe osobe ne čuju baš ništa
gluhe osobe (u medicinskom
smislu)
Gluhe osobe (u kulturolškom
smislu)
• Prag čujnosti iznad 93 dB
(audiogramski potvrđeno)
• Slušni aparati ne pomažu da se
postigne razumijevanje govora
• Govor je narušen zbog
nemogućnosti da čuju same
sebe
• Mogu, ali i ne moraju biti dio
zajednice Gluhih
• Mogu, ali i ne moraju koristiti
znakovni jezik
• Mogu biti gluhi i nagluhi, ali
se smatraju dijelom
zajednice Gluhih
• Uz korištenje slušnog
aparata mogu postizati
relativno dobru čujnost i
koristiti je u govoru i
slušanju
• Koriste znakovni jezik
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Gluhe osobe ne mogu govoriti, zbog čega ih
nazivamo gluhonijemima
• U govornom aparatu gluhih osoba nema oštećenja koje bi ih činilo
nijemima
• Nijemost se tradicionalno smatra obilježjem gluhih zbog njihovih
teškoća u usvajanju govora i njihove nevoljkosti da se služe
govorom
• Gluhe osobe preferiraju znakovni jezik, ali to ne znači da ne mogu
govoriti
• Gluhe osobe smatraju uvredljivim kada ih se zove gluhonijemima
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Oštećenje sluha jednako je ako je nastalo u
djetinjstvu ili kasnijoj dobi
UROĐENO OŠTEĆENJE
SLUHA
• Nastaje do vremena kada se
usvaja prvi jezik (do 3. godine
života)
• Utječe na razvoj jezika i
govora
• Posredno utječe na stvaranje
koncepta svijeta oko sebe
• Ograničava mogućnosti za
edukaciju
• Velika je razlika radi li se o
gluhoći (prag čujnosti iznad 93
dB) ili nagluhosti (prag čujnosti
25 do 93 dB)
STEČENO OŠTEĆENJE SLUHA
• Mogu nastati u bilo koje
vrijeme od djetinjstva do treće
dobi
• Postoji razvijen jezik
• Edukacijske mogućnosti su
veće
• Slušna pomagala se
dodijeljuju s većom
pouzdanošću
• Slušna pomagala imaju veću
korist u govoru i slušanju
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Uz korištenje slušnog pomagala, osobe
oštećena sluha čuju jednako kao i osobe
uredna sluha
• Slušno pomagalo ne funkcionira kao naočale (trenutno popravljanje
narušene funkcije)
• Uz slušno pomagalo potrebna je rehabilitacija slušanja i govora
• Rehabilitacija slušanja i govora najpotrebnija je u ranijoj dobi, ali je
nužna i odraslima, pogotovo u starijoj dobi (primjeri starijih osoba koje
imaju slušno pomagalo, ali im ne pomaže)
• Slušno pomagalo pojačava zvukove iz okoline za 30 dB od postojećeg
praga čujnosti (ako osoba ima prag čujnosti na 45 dB, tada će slušno
pomagalo morati pojačati zvukove na 75 dB, kako bi se ostvarilo
razumijevanje govora)
• Kod velikih oštećenja sluha, pojačanje od 30 dB dovodi do prelaska
granice boli (80 dB + 30 dB = 110 dB)
• Kod nekih osoba s oštećenjem sluha ni adekvatno pojačanje intenziteta
zvuka ne dovodi do poboljšane sposobnosti slušanja i razumijevanja
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Uz korištenje slušnog pomagala, osobe
oštećena sluha čuju jednako kao i osobe
uredna sluha
GLUHE OSOBE
• Najčešće ne koriste slušna
pomagala (aparate) jer ne
pomažu u ostvarivanju čujnosti
• Služe za orijentaciju (postojanje
zvuka, alarmiranje na glasne
zvukove, bolja svjesnost
okolinskih događanja)
• Pojačanje intenziteta zvuka
koje bi dovelo do čujnosti (30
dB pojačanja), istovremeno
dovodi i do prelaska granice
boli
NAGLUHE OSOBE
• Lako nagluhe osobe – imaju
najviše koristi od slušnih
pomagala
• Pojačanje od 30 dB dovodi do
razumijevanja govora okoline
• Umjereno nagluhe osobe –
koriste slušna pomagala i
razumiju govor okoline, mogu
se služiti telefonom
• Teško nagluhe osobe – imaju
teškoća u razumijevanju
govora i ne mogu se služiti
telefonom
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za
gluhoću
• Umjetna pužnica (kohlearni implantat) je najsofisticiraniji slušni
aparat, ali daje čujnost samo kada je ispravna, punih baterija i
uključena
• Umjetna pužnica se ne nosi noću, u kontaktu s vodom, blizu
aparata koji emitiraju elektromagnetske valove, smeta joj električni
naboj (npr. spuštanje po plastičnom toboganu, sintetički materijali
za odjeću, izlazak iz auta, skidanje vesti, diranje monitora...)
• Kohlearni implantat je elektroda koja je umeće u koštanu pužnicu
osobe i spaja se na slušni živac
• Ona zamjenjuje nefunkcionalnu prirodnu pužnicu osobe i umjesto
nje ispaljuje električne impulse na slušni živac koji ih provodi do
centra za sluh u mozgu
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za
gluhoću
• Kod nekih oštećenja sluha i stanja, nije je moguće ugraditi (oštećen
slušni živac, neprohodna koštana pužnica)
• Nakon ugradnje, obavezna je rehabilitacija slušanja i govora jer osoba
mora naučiti interpretirati zvukove koje joj sintetizira ugrađena
elektroda (zvuk je neprirodan i „elektronski”)
• Bez rehabilitacije, kohlearni implantat ne pomaže kod slušanja i govora
• Ako se ugradi prekasno, nema koristi jer je prošao kritični period te su
centri u mozgu „prenamijenjeni” i ne mogu se više umrežiti za
adekvatno slušanje
• Unaprijed nije moguće sa sigurnošću procijeniti učinkovitost
• U najboljim slučajevima rehabilitirane osobe s kohlearnim implantatom
funkcioniraju kao nagluhe osobe, a ne kao čujuće
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Znakovni jezik jednak je u svim državama
• Znakovni jezik različit je u svim državama
• Nema poveznice između znakovnog i govornog jezika (npr. američki i
britanski znakovni jezik nisu ni slični, usprkos tome što su obje države
engleskog govornog područja)
• Znakovni jezik razvija se u svakoj zajednici Gluhih
• Ako zajednice Gluhih nisu u kontaktu, njihovi znakovni jezici se razlikuju
• Znakovni jezik je arbitraran (dogovoren) i apstraktan sustav, zbog čega
nema razloga zašto bi bio sličan u različitim državama
ZNAK „SREĆA”
ZNAK „MAČKA”
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Znakovni jezik inferioran je govornom jeziku i
nije dostatan za izražavanje svih sadržaja
• Zastarjelo mišljenje osporavalo je znakovnom jeziku status pravog
jezika
• Prijašnje uvjerenje bilo je da se pomoću znakovnog ne mogu
izražavati kompleksni i apstraktni pojmovi
• Znakovni jezik nije pantomima (ne oponaša pojmove koje
predstavlja)
• Znakovni jezik nije imitacija ili „prijevod” govornog jezika – ima
vlastita gramatička pravila, sintaksu i semantiku, različite od
govornog jezika
• Danas se zna da je znakovni jezik potpun sustav, pomoću kojeg je
moguće izreći sve koncepte i zadovoljiti sve komunikacijske potrebe
u svim segmentima života (obrazovanje, socijalno okruženje,
kultura...)
Projekt financira EU
Najčešće zablude
Gluhe osobe služe se jezikom i pismom na
način jednak osobama bez oštećenja sluha
• Urođeno oštećenje sluha vrlo često dovodi o teškoća u usvajanju
jezika i pisma
• Edukacija i rehabilitacija osoba oštećena sluha u ranoj dobi često
ne postiže željene rezultate, što se odražava na usvajanje vještina
pismenosti
• Čitanje i pisanje, kao najsloženije jezične vještine, nužno
zahtijevaju dobro razvijen jezik, na koji se nadograđuju
• Ukoliko kod djeteta jezik nije dobro razvijen (bilo govorni ili
znakovni), tada će pismenost biti „krnja” – mogućnost spajanja
slova u riječ ne znači da je osoba pismena
• Česti problemi su u gramatici (padeži, sintaksa, sklapanje rečenica,
oblikovanje teksta), što je posljedica neovladanosti hrvatskim
jezikom
Projekt financira EU
Usvajanje govora u uvjetima
oštećena sluha
Zašto nije dobro oslanjati se samo na
govor?
• Za razvoj jezika i govora, govor okoline mora biti dostupan djetetu,
kako bi ono bilo njemu izloženo
• Djetetu oštećena sluha govor nije dostupan komunikacijski sustav (ili je
potpuno nedostupan ili je djelomično dostupan)
• Dijete propušta govor koji nije direktno usmjeren njemu
• Nema usputnih informacija (slušanje govora odraslih, slušanje druge
djece, životinja, buke...)
• Nema povezivanja uzroka i posljedica na temelju zvuka (stvari
proizvode zvukove, zvukovi su indikatori događaja...)
Projekt financira EU
Usvajanje govora u uvjetima
oštećena sluha
Zašto nije dobro oslanjati se samo na
govor?
• Dijete je prisiljeno oslanjati se na očitavanje govora s lica i usana, čime
ne dobiva potpunu informaciju
• Dijete pogađa većinu govornog sadržaja i teško procjenjuje što je u
govornom signalu važno
• Dijelovi govora uvijek su nedostupni djetetu oštećena sluha, što je za
hrvatski jezik posebno problematično (npr. krajevi riječi, koji su posebno
informativni zbog padežnih nastavaka – tu leži slabo ovladavanje
hrvatskim jezikom i u odrasloj dobi)
Projekt financira EU
Usvajanje govora u uvjetima
oštećena sluha
Dvojezični i dvokulturalni pristup (bi-bi
pristup)
• Polazi od uvjerenja da dijete od najranije dobi mora imati potpuni
komunikacijski sustav koji mu je dostupan i razumljiv
• Oslanjanje na vid i korištenje znakovnog jezika pruža djetetu takav
komunikacijski sustav
• Ukoliko postoji razvijen prvi jezik kod djeteta, olakšava se učenje
drugog jezika
• Tendencija je da djetetov prvi jezik bude znakovni, a da se potom
uvodi govorni jezik
Projekt financira EU
Usvajanje govora u uvjetima
oštećena sluha
Dvojezični i dvokulturalni pristup (bi-bi
pristup)
• Velika važnost stavlja se na pismenost, koja se uvodi rano (već oko 4.
ili 5. godine života)
• Preko pismenosti (čitanje i pisanje) dijete usvaja najveći dio govornog
jezika i tako dobiva potpunu sliku o jeziku
• Napisane riječi dostupne su vizualno, te se vežu uz kognitivne
koncepte koje je dijete unaprijed stvorilo putem znakovnog jezika
• Vizualni prikaz govornog jezika (pisana riječ) omogućuje učenje
gramatičkih obilježja i detalja koji bi inače ostali nedostupni (padežni
nastavci, morfemi...)
Projekt financira EU
Uključivanje djece oštećena sluha
u proces edukacije
Redovne škole
• Današnje smjernice i tendencije u obrazovanju smještaju najveći
broj djece oštećena sluha u redovni obrazovni proces
Posebne ustanove
• U prijašnjim vremenima bile su mnogo zastupljenije, ali danas gube
na važnosti jer se smatraju čimbenicima izolacije i neadekvatnih
obrazovnih mogućnosti
Pohađanje govornih i slušnih vježbi
• Nužno je bez obzira na model školovanja djeteta oštećena sluha
• Posebno je važno kod djece koja koriste kohlearni implantat ili
slušno pomagalo, jer bez rehabilitacije nema koristi od takvih vrsta
pomagala
• Vježbe su usmjerene i na vještine očitavanja govora s lica i usana
Projekt financira EU
Jezične prepreke u
edukacijskom procesu
• Siromašniji rječnik u odnosu na čujuće vršnjake (tek sa 12 godina gluha
djeca imaju rječnik dovoljan za osnovnu komunikaciju; u srednjoj školi
su na razini djece u četvrtom razredu osnovne škole)
• Teškoće u tvorbi glagola i imenica (morfologija) – slične probleme imaju
stranci koji uče hrvatski, ali kod gluhe djece poboljšanje s porastom
dobi nije značajno
• Veliki problemi s padežima i brojem (posebno su teški množina,
glasovne promjene i glagolska vremena) – npr. Puhati-puše, pas-psi...
• Prosječno pišu kraće, disgramatične rečenice
• Razumijevanje pročitanog na kraju srednje škole je gluhoj djeci na
razini čujućih desetogodišnjaka
Primjer SMS poruke gluhe osobe:
„Ok, hvala. Znaš danas sam nema jer bolovanje.
Lijep pozdrav svima!”
Projekt financira EU
Sadržajne prepreke u
edukacijskom procesu
• Znanja koja steknu djeca oštećena sluha često su ograničena zbog
nedostupnosti okolinskih informacija (slučajno „pokupljena” znanja,
usput povezane činjenice...)
• Djeca oštećena sluha primaju informacije samo onda kada im se one
direktno daju, dok čujuća djeca uče i na primjerima drugih (slušaju što
se drugima objašnjava)
• Proces rehabilitacije slušanja i govora često za posljedicu ima
ograničen opseg znanja o svijetu, zbog velike satnice koja se
posvećuje vježbama govora i slušanja
• Ustanove za obrazovanje djece oštećena sluha (predškolske i školske)
obično pružaju manji opseg sadržaja
• Prelazak iz posebnih ustanova u redovni obrazovni proces obično je
otežan zbog velike razlike u razini zahtjeva i složenosti nastavnog
sadržaja
• Djeca moraju nadoknađivati velike količine nastavnog sadržaja, kako
bi uopće mogla pratiti obrazovni proces
Projekt financira EU
Socijalne prepreke u
edukacijskom procesu
• Kultura Gluhih razlikuje se od kulture čujuće većine (Gluhi su direktniji,
imaju drugačiji smisao za humor)
• Postoje značajne teškoće u sklapanju prijateljstava i uklapanju u razred
• Izolacija učenika s oštećenjem sluha može dovesti do
nezainteresiranosti za obrazovni sadržaj i za stvaranje odbojnosti
prema obrazovnom procesu
• Vršnjačke reakcije mogu dovesti do povlačenja učenika i stvaranja
negativnih stavova o sebi
• Neuspjeh u obrazovnom procesu i neodgovarajuća podrška usko su
povezani s odustajanjem od daljnjeg obrazovanja i niskom razinom
motivacije za stjecanje novih znanja
• Korištenje prevoditelja za znakovni jezik može poticati izolaciju i
stigmatizirati
• Nedostupnost komunikacije i interakcija tijekom odmora, izleta,
terenske nastave
Projekt financira EU
Dosadašnja saznanja o akademskom
postignuću učenika oštećena sluha
OSNOVNA ŠKOLA
• Slabiji uspjeh
• Nedovoljna motivacija
• Objektivno niža razina
usvojenih znanja
• Ne omogućava upis u srednju
školu
SREDNJA ŠKOLA
• Nedovoljna motivacija
• Strukovne škole
• Slabiji uspjeh
• Niska razina stečenih znanja
• Ne omogućava upis na
fakultet
• Usko ograničen izbor zanimanja za učenike oštećena sluha (kuhari,
pekari, postolari, grafičari, knjigoveže, zubotehničari)
• Vrlo mali postotak akademski obrazovanih osoba s oštećenjem sluha
• Tek nedavne promjene donijele su lakši pristup ustanovama visokog
obrazovanja (Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za
osobe s invaliditetom, 2007)
Projekt financira EU
Prednosti integracije učenika
oštećena sluha u redovni obrazovni
sustav
• Dijete se uključuje u zajednicu čujućih, koja je i u životu dominantna
te je dijete tako bolje pripremljeno za stvarni život
• Obrazovni sadržaj odgovara kognitivnoj razini djeteta
• Postoje brojne mogućnosti odabira usmjerenja edukacije
• Mogućnosti za nastavak školovanja su velike
• Znanja i kvalifikacije stečene u redovnom obrazovnom sustavu
omogućavaju veću konkurentnost na tržištu rada
Projekt financira EU
Prednosti obrazovanja učenika
oštećena sluha u školama za gluhe
• Doprinose razvoju pozitivnog stava o sebi, budući da u takvim
ustanovama nema stava da su čujuće osobe bolje i da s gluhima
nešto nije u redu, da im nešto nedostaje
• Djeca razviju identitet gluhe osobe, stvarnije procjenjuju svoje
mogućnosti i ne razmišljaju o sebi kao o inferiornima ili oštećenima
zbog nedostatka sluha
• Stvaraju se prijateljstva s djecom koja su slična i koja se mogu
poistovjetiti
• Djeca češće vide primjere uspješnih osoba oštećena sluha i dobivaju
više poticaja da i sami postanu takvi
• Nastava se odvija na način koji je dostupan učenicima (na
znakovnom jeziku i uz vizualno predočavanje)
Projekt financira EU
Prilagodbe potrebne kako bi
integracija u redovni sustav bila
uspješna
• Potrebne prilagodbe odnose se na omogućavanje dostupnosti
nastavnog sadržaja
• Prilagodbe ne smiju biti očite i ne smiju stigmatizirati učenika
• Od prilagodbi mogu imati koristi svi učenici, stoga ih je dobro raditi
za cijeli razred
• Odnos prema učeniku ne smije biti pun sažaljenja i/ili popuštanja na
račun njegovog invaliditeta
• Drugi učenici ne smiju patiti zbog unesenih prilagodbi
PRILAGODBE
DOSTUPNOST
INFORMACIJA
FORMA I
SADRŽAJ
ORGANIZACIJA
Projekt financira EU
Prilagodbe u dostupnosti
informacija
•
•
•
•
•
•
•
Pozicioniranje učenika tako da mu je nastavnik vizualno
dostupan
Nastojanje da je izvor svjetla iza leđa učenika, tako da
nastavnikovo lice nije u protusvjetlu, da se ne ometa
očitavanje govora s lica i usana
Predavanje uz vizualno predočavanje (PPT, grafoskop,
dijagrami, slike)
Loop sustav (FM sustav) – omogućuje spajanje slušnog
pomagala direktno na mikrofon koji ima nastavnik, s ciljem
eliminacije pozadinske buke
Korištenje obrazovnih prevoditelja (ako učenik znakuje)
Priprema materijala unaprijed i dostavljanje učeniku prije
početka sata (handouts, sažeci)
Pisanje na ploču svih važnih opaski i informacija (datumi
ispita, roditeljskih sastanaka, zadaće, rokovi)
Projekt financira EU
Prilagodbe u formi i sadržaju
•
•
•
•
•
•
Nije potrebno pojednostavljivati sadržaj (smanjivati mu
opseg)
Učiniti rečenice jasnima i gramatički jednostavnima, gdje je
to moguće
Jasno odvajati cjeline koje trebaju biti odvojene, a povezati
one koje trebaju biti povezane (činiti to grafički)
Isticati što je važno u cjelini - glavni pojmovi, postupci, što
treba upamtiti (činiti to grafički)
Što više konkretnih primjera
Ako je moguće, koristiti osobni doživljaj i iskustvo (probati
što više, dotaknuti, vidjeti)
Projekt financira EU
Prilagodbe u organizaciji
•
•
•
•
•
•
•
•
Silabusi koji su dostupni na početku školske godine, tako da
se omogući planiranje unaprijed
Ne isticati gluhog učenika u odnosu na ostale učenike (ne
davati posebne testove, ne ga odvajati, ne ocjenjivati prema
drugačijim kriterijima)
Davati više vremena za rješavanje zadataka i ispita
U pripremi za ispit, svim učenicima jasno najaviti kakav tip
pitanja da očekuju, koje nastavne jedinice će biti obuhvaćene
ispitom
Kod usmenog ispitivanja, stalno biti okrenut licem prema
učeniku, da lakše razumije pitanja
Omogućiti dostupnost nastavnika za pitanja i savjetovanje van
nastave
Informirati učenika o mogućnostima traženja pomoći i o
vrstama pomoći u nastavi i školskom okruženju (psiholog,
pedagog, instrukcije, razgovor)
Dostupnost nastavnika roditeljima za konzultacije
Projekt financira EU
U nadi da ste naučili nešto novo,
želim Vam mnogo sreće u daljnjem
radu!

similar documents