10. Vjetar i raspored tlaka nad oceanom

Report
Vjetar i raspored tlaka
nad oceanima
1. Vrste i sustavi opće cirkulacije
atmosfere
2. Akcijski centri atmosferskog tlaka i
glavne fronte
3. Stalni vjetrovi, Monsunski vjetrovi
4. Monsuni Indijskog oceana,
Kineskog mora i Australije
5. Monsuni uz zapadnu obalu Afrike i
vrijeme monsunskog tipa uz
sjeveroistočnu obalu Brazila
6. Anabatski i katabatski vjetrovi i
područje pojave
7. Vjetrovi uz obale Atlantskog i Tihog
oceana
8. Vjetrovi u Sredozemlju, Jadranskom
moru i lokalni vjetrovi
Razlikovati vrste i sustave cirkulacije
atmosfere.
Imenovati i opisati stalne vjetrove u
raznim područjima Zemlje, prepoznati
opasnosti koje su vezane za stalne
vjetrove, procijeniti povoljan utjecaj
stalnih vjetrova na pomorsku plovidbu.
Prepoznati lokalne vjetrove i procijeniti
njihovu jačinu
prikupiti podatke o vjetru na području
škole
Vrste i sustavi opće cirkulacije atmosfere
str. 107
uzroci strujanja
nejednako zagrijavanje zemaljske površine  različiti tlakovi
u atmosferi zračna strujanja usmjerena od zapada prema istoku
podjela tlaka i vjetra složenija je uz zemaljsku površinu i u nižim
slojevima nego u višim slojevima
zračna strujanja:
primarno – opće, planetarno
sekundarno – barički sustavi (ciklone, anticiklone)
tercijarno – manja područja  pasati, monsuni, regionalni vjetrovi
Vrste i sustavi opće
cirkulacije atmosfere
sustavi atmosferskih strujanja
da se Zemlja ne vrti:
hladna zračna masa polarnih predjela bi
se gibala prema ekvatoru, tu bi se dizala i
vraćala prema polovima
rotacija Zemlje, raspodjela temperature i
zraka stvaraju povezane sustave zračnih
strujanja.
precrtati sliku 5.1.
Ekvatorski pojas
Tropski pojas
konvergencija strujanja iz NE i
SE
uzlazno strujanje
niski tlak
toplinsko porijeklo  jače
grijanje podloge
prizemno nema vjetrova, u
visini jaki istočni vjetrovi
pojas ekvatorskih tišina –
doldrums calme
200 – 400M između 3°N i 9°N
razdoblje kiša i lijepog
vremena
do 35°, visina
prizemno pušu stalni vjetrovi
pasati – trade winds, alisei
sjeverna polutka NE
južna polutka SE
na visini antipasati
sjeverna polutka SW
južna polutka NW
pojas suptropskog visokog tlaka
između 30° i 35° – horse latitudes
dinamičkog porijekla, silazno
strujanje
Konjske širine
Zapadni vjetrovi
pojas suptropskog visokog tlaka između suptropskog pojasa i
između 30° i 35°
polarnih predjela
horse latitudes
na južnoj polutki je manje kopna
dinamičkog porijekla, silazno
pa su gotovo neprekinuti
strujanje
žestoki vjetrovi, razvijeni
pojas nije neprekidan nego se
morski valovi
negdje miješaju zapadni vjetrovi
na sjevernoj polutki su ustaljeniji
i pasati
Polarna područja
širine iznad 60°
stalni polarni visoki tlak
pretežno istočni vjetrovi  polarni vjetrovi
Atmosferske ćelije općeg atmosferskog kruženja
(nema u knjizi)
Hadleyeva – tropska
pasati i antipasati
Ferrelova – umjerenih širina
zapadni vjetrovi
Polarna
Akcijski centri atmosferskog tlaka i glavne fronte (str.109)
aktivna središta atmosferskog tlaka i glavne fronte na kartama izobara
dobiju se na osnovi višemjesečnih/godišnjih srednjaka atmosferskog tlaka
toplinski ekvator se premješta s godišnjim gibanjem Sunca
premještanje svih pojasa!
stalna aktivna središta
maksimumi (visoki tlak): Azori, sjeverni i južni Tihi ocean, Grenland,
južni Atlantik i Indik, Arktik, Antarktik,
niski tlak: predantarktik, ekvator
sezonska akcijska središta:
maksimumi:Sibir zimi, južna Afrika (lipanj) i Australija
minimumi zimi: Island, Aleuti, Sredozemlje,
minimum ljeti: južna Azija, Meksiko, svi južni kontinenti (u vrijeme
naše zime)
Raspored vjetrova i akcijski centri tlaka
Stalni vjetrovi – pasati (str. 111)
između ekvatorskog minimuma i 30° N/S
3-5 Bf, 13-18čv, krajem zime i jači,
na sjeveru NE, zimi pušu više sa sjevera, ljeti više s juga, na jugu SE
suhi, svježi, ugodni
more malo valovito, nebo vedro (eventualno Cu), rijetka kiša
područje uvjetovano položajem Sunca kroz godinu, posebno na
sjeveru
NE pasata nema u Indijskom i Kineskom moru, SE, u Gvinejskom
zaljevu i južnom Pacifiku  monsuni!
pasati i ekvatorijalne tišine zauzimaju oko 40% svjetskog mora
povoljni za plovidbu prema zapadu, trade winds
Pasati
Stalni vjetrovi – zapadni vjetrovi
približno 40°-60° N/S
južna polutka smjer NW-W, nepravilno kraj kontinenata
olujno vrijeme, vjetar do 8 Bf, ciklone, promjena smjera vjetra na SW
sjeverna polutka
nepravilni, nepostojani, ciklone i tropske ciklone,
južna polutka
malo kopna – jači i postojaniji vjetrovi
povoljni za plovidbu prema istoku (passage winds)
oko 40°S mijenjaju smjer u SW/NW (roaring forties – burne 40-te)
Monsunski vjetrovi
ljeti nad kontinentima niski tlak koji
privlači manje topli zrak sa oceana
gdje je visoki tlak
ljetni monsun: morekopno
zimi nad kontinentom visoki tlak, a
nad morem niski koji privlači hladniji
zrak sa kontinenta
zimski monsun: kopnomore
prijelaz (tišine): tra/svi list/stud
pogodna područja tišina bez stalnih
vjetrova
Indijski ocean, istok Brazila,
Mississippi, California, Mexico
Monsuni Indijskog oceana
ljetni monsun
Bengalski zaljev, Arapsko more Adenski
zaljev
jači od zimskoga
4-5 BF, ali može doseći i olujnu jačinu
vrlo toplo i visoka relativna vlaga
zimski monsun
slabiji zbog Himalaje
to je u biti pasat koji prema jugu skreće
sa NE u NW smjer, a negdje i u SW
slabiji, do 4 Bf, vedro, suho,
monsunske kiše ometaju aktivnosti
somalskih pirata!
Monsuni Kineskog mora
Južnokinesko, Žuto, Japansko,
Ohotsko more:
zimi NW monsun, jači nego
u Indiji
ljeti SE monsun, vjetar je
umjeren, ne jak kao kod
Indije
Monsuni u Australiji
Australija
zimi SE monsun puše sa kopna, s malo kiše
ljeti NW monsun puše s mora, donosi više kiše
Monsuni uz zapadnu
obalu Afrike
9°-20°N
SW vjetrovi u naše ljeto,
hladni, vlažni
NE vjetrovi u našoj zimi, topli,
suhi i donose pijesak
Vrijeme monsunskog
tipa uz sjeveroistočnu
obalu Brazila
ljeti (naša zima) NE i E
zimi (naše ljeto) E, SE
u Brazilu je jača kiša tijekom
njihovog ljeta
Povezanost
monsuna
Afrike i
Brazila
 karakteristike
obrnute u
odnosu na
Afrički!
Anabatski i katabatski vjetrovi i područje pojave
anabatski vjetar
uzlazni, javlja se tijekom dana kada se
obronak zagrije jače od nižih slojeva.
katabatski vjetar
silazni, slapovit, suprotan anabatskom
ponegdje je to hladan vjetar koji se
prelijeva preko planine velikom brzinom
prema toplijem moru
bura – ciklonalna (škura, mračna) i
anticiklonalna (vedra)
fen – topli i suh vjetar koji nastaje kada zrak radi velikog baričkog
gradijenta mora prijeći planinu, npr. na sjevernoj strani Alpa
Priobalna zračna strujanja
nejednako zagrijavanje i
hlađenje kopna i mora izaziva
kružno strujanje
dnevni periodični vjetar kojemu
je jačina proporcionalna
temperaturnoj razlici
navečer i ujutro kada se
izjednače temperature mora i
kopna su razdoblja tišine
pravilna izmjena ovih vjetrova
je znak stabilnog vremena
Priobalna zračna strujanja
zmorac
puše po danu s mora prema
kopnu
po danu se kopno zagrijava
brže i više od mora
kod nas je to maestral
kopnenac
puše noću s kopna prema
moru
nakon zalaska se kopno
hladi brže od mora
najjači prije izlaska sunca
kod nas je to burin
Vjetrovi u Jadranskom moru
tri vrste vremena na istočnoj obali
Jadrana:
1. vlažno – s toplim jugom (češće na
južnom Jadranu)
2. suho – sa sjevernom burom (češće
na sjevernom Jadranu, jače od
juga)
3. stabilno ljetno – sa
sjeverozapadnim maestralom pod
utjecajem azorske anticiklone
Bura
suh i hladan vjetar na mahove – refuli
NE kvadrant, točan smjer varira od mjesta do mjesta, okomito na obalu
sva godišnja doba, češća zimi, nakon nje hladnije vrijeme
najopasnija na početku, može biti i jača od 100 km/h
11.11.2013. na Krku 237 km/h
u noći s 21.-22.12.1998. na Masleničkom mostu 248,4 km/h
24.12.2003. na vijaduktu Božići mah od 307 km/h (Sv.Rok)
hladan zrak teži od zraka nad morem pa se slijeva niz planine, a najjača je
u usjecima i sedlima
opasna mjesta: Trst, Kvarner, Kvarnerić, Velebitski kanal, Splitska vrata,
Šibenik, Omiš, Makarska
predznak bure: kapa na višim planinama
sredinom dana je slabija
prema sredini Jadrana (u smjeru Italije) slabi, ali su veći valovi
na sjeveru se pojavljuje i tramuntana i levant
Jugo
toplo, vlažno
iz SE kvadranta, ovisno o obali – puše uz obalu
oblačno, kiša, veliki valovi, stalan vjetar
brzina rijetko preko 100 km/h, tada je to olujno jugo
najjače u Lošinju oko 1980. kada su valovi (do 9 m) dolazili do puteljka
prema Sunčanoj uvali i oštećen put prema Zlatnoj uvali
ne dolazi naglo, najopasnije nakon nekoliko dana
može izazvati i morsku struju
znak lošeg vremena, donosi kišu, vlagu
niski tlak = visoka razina mora  ako se poklopi s plimom donosi poplave
uz more!
smeta meteoropatima!!!
čuvaj se vedroga juga i oblačne bure
Ostali vjetrovi u Jadranu
Maestral
ljeto, vedro, povezan sa zmorcem, puše po danu
nastaje visinskim NW strujanjem
etezijsko strujanje – strujanje zraka iz azorske anticiklone
Burin
noćni vjetar povezan s kopnencem iz NE kvadranta
Lebić – garbin
SW kvadranti, može donijeti oluju: ljeti s neverinom, zimi uz
ciklonu s opasnim valovima
Ponenat na našem području ljeti može donijeti neveru
Tramontana se ponekad miješa s burom
Vjetrovi u Sredozemlju i lokalni vjetrovi
ljeti se pojavljuju zmorac i kopnenac
zimi Sredozemno more ima višu temperaturu od kopna  ciklone
Egejsko more
opasan N-NE vjetar (etezijski vjetar)
Lionski zaljev (jug Francuske, Monaco, Genovski zaljev)
mistral iz NW kvadranta, koji se proteže sve do Tunisa, može biti vrlo opasan
Gibraltar
levante s istoka i poniente sa zapada (oba dva s mora) mogu nositi kišu, ovisno o
okolnostima
vendavales sa SW ili W/NW (uz obalu), i u Španjolskoj
contrastes neustaljeni smjer vjetra
leveche – vjetar juga Španjolske s pijeskom
solano – vjetar juga Španjolske s kišom iz SE kvadranta
samun – oluja s juga koja donosi pijesak i nad EU (sličan khamsin s Egipta)
oko Malte – scirocco (SE) i grecale (NW)
Vjetrovi u Sredozemlju
Vjetrovi uz obale Atlantskog oceana
Engleski kanal – više vjetrova sa zapada, opasni sjeverni vjetrovi kod
Francuske
Biskajski zaljev – u vrijeme oluja ukrižano more od živog vjetra i
odbijenih valova od Francuske obale
Afrika
Gvinejski zaljev – SW monsun – produžetak SE pasata – vrijeme
slično našem jugu, mogući i tornado te vjetar sa saharskom
prašinom harmatan
Južna Afrika – ljeti SE vjetar i ciklone, zimi anticiklone
Rt Horn – uglavnom olujni sa zapada, valovi do 13m, snijeg, tuča
willy wawes opasni NW vjetrovi
Vjetrovi uz obale Atlantskog oceana
Rio de la Plata
pampero – olujni SW oko La Plate, zimi NE  N  SW  SE (ljeti
se zove turbonades)
suestados – kiša i valovi
terral s kopna i virazon s mora
Brazil – monsuni, pampero
Srednja Amerika – norther – hladan zimski N vjetar, ciklonalni (wet
norther) i anticiklonalni (dry norther)
Zaljev St. Lawrence – led, magle, proljeće W vjetar, ljeti SW i suho,
zimi N, NW s olujama
Vjetrovi uz obale Indijskog oceana
monsuni
Australija – gotovo uvijek S ili SW vjetar
cikloni willy-willy
Crveno more – vjetrovi uz uzdužnu os, južni vjetrovi jači zimi,
sjeverni ljeti (koji mogu biti žestoki)
Perzijski zaljev – slabiji vjetrovi od Crvenog mora,
NW shemal koji je ljeti suh a zimi kišovit, SW suhali, NE nashi
Vjetrovi uz obale Tihog oceana
Australija
N i NE Australija – u njihovo ljeto NW, zimu SE (s pasatom)
S Australija – southerly burster i NW (od zapadnih vjetrova)
E Australija – razni smjerovi i queensland hurricanes
Amerika
Kalifornijski zaljev – ljeti SE, ili NW koromel, zimi umjerene oluje
s NW vjetrom, lokalni orkan El Cordonazo de San Francisco
kod Srednje Amerike zimi pušu tehuantepec i papagayo u području
do nekoliko stotina M od obale, a ljeti kratkotrajne nevere
chubascos
uz Chile do Patagonije s kopna terral, s mora virazon
Lokalni vjetrovi svijeta
Lokalni vjetrovi svijeta

similar documents