Poster NTMP

Report
REGIONALNI PROJEKT UPRAVLJANJA
NERETVOM I TREBIŠNJICOM
VODNOGOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
• Predmet projekta je prekogranični sliv Neretve i
Trebišnjice koji leži na području RH i BiH
• Neretva je najveća rijeka jadranskog slivnog područja.
Duga je 215 km od čega je u RH samo 22 km
• Od izvora do Počitelja teče kroz kanjone i klisure, a od
Počitelja do ušća ima obilježja brze ravničarske rijeke
• Rijeka Trebišnjica duga je 99 km i u glavnom se nalazi na
području BiH. Hidraulički je povezana sa Neretvom.
• Zbog složene krške hidrografije teško je utvrditi točne
granice slivnog područja (oko 11.500km2)
• U donjem toku prima s desna Trebižat a s lijeva Bregavu i
Krupu iz Hutovog Blata
• Na prostoru Donje Neretve u RH (nosi epitet “hrvatska
Kalifornija”) ima oko 40.000 ljudi od kojih preko 70%
izravno ili neizravno živi od poljoprivrede
• Područje treba štititi od poplavnih voda i odvodnjavati od
oborinskih i izvorskih voda zimi, a navodnjavati i braniti od
prodora soli u vegetacijskom razdoblju.
• Sustav obrane je nedovršen i može se reći da je područje
djelomično zaštićeno od poplava.
NERETVA I TREBIŠNJICA čine većinu jadranskog sliva BiH i dio
jadranskog sliva u RH
• Vode rijeke Neretve i
Trebišnjice sa njihovim
pritokama značajne su i za
vodoopskrbu stanovništva
kako u Bosni i Hercegovini
tako i u Republici
Hrvatskoj putem lokalnih i
regionalnih sustava
vodoopskrbe.
BiH - HE JABLANICA
DONJA NERETVA – u Republici Hrvatskoj je to specifičan prirodno-geografski prostor između državne granice kod Metkovića i mora kojeg čini
aluvijalna delta rijeke Neretve okružena krškim masivom (12.000 ha).
Rubne dijelove delte čine ostaci jezera i močvarne tresetne ili povremeno plavljene površine.
BiH – HUTOVO BLATO
• Vodni režim sliva rijeke Neretve je bitno
izmijenjen izgradnjom HE objekata u
gornjem i srednjem toku rijeke Neretve i na
rijeci Trebišnjici s akumulacijama:
• Jablanica (1954.g.)
• Rama (1969.g.)
• Grabovica (1981.g.)
• Salakovac (1981.g.)
• Mostar (1985.g.)
• Bileća (1965)
• kompenzacijski bazeni RHE Čapljina u
Popovom polju i Svitavi (1978.g.)
BiH – HE GRABOVICA
BiH - HE MOSTAR
• RAMSARSKO PODUČJE
Dio delte na teritoriju RH proglašen je Ramsarskim područjem
1993. godine dok dio delte na području BiH ima status
zaštićenog područja u Parku prirode Hutovo blato koje je 2001.
također proglašeno Ramsarskim područjem.
Tako danas postoji jedno Ramsarsko područje u delti Neretve
koje je prirodna cjelina, a koje je podijeljeno državnom granicom
OPUZEN
BiH - HUTOVO BLATO
• Odvodnja melioriranih površina
se provodi zajedno s obranom
od poplava kao jedinstvena
cjelina
• Održavanje odgovarajućeg
režima tečenja u kanalima je
izravno vezano s kretanjem
podzemne vode.
• Relativno nizak teren (negdje
ispod razine mora) i visoke
razine podzemnih voda
zahtijevaju crpljenje radi zaštite
od zaslanjivanja.
• Područje treba štititi od poplavnih voda i odvodnjavati od
oborinskih i izvorskih voda zimi, a navodnjavati i braniti od
prodora soli u vegetacijskom razdoblju.
• Obrambeni nasipi uz rijeku Neretvu i uz M.Neretvu su izgrađeni
radi zaštite od velikih voda koje dolaze rijekom, a nasipi po rubu
doline za obranu od brdskih voda s okolnih padina i iz izvora.
• Na M.Neretvi u Opuzenu i na ušću u more postoje ustave
(brane) za regulaciju protoka velikih voda i spriječavanje prodora
mora u korito M.Neretve u sušnom razdoblju.
• Nakon melioracije i zatvaranja M.Neretve ustavama, more prodire u
rukavce i kanale samo preko korita Neretve.
• Utjecaj mora na tečenje rijeke Neretve djeluje sve do iznad Metkovića
(oko 23 km od ušća).
• Salinitet je različit po dubini i ovisan o razini mora (plima i oseka),
protoku Neretve, visini i sastavu zemljišta, udaljenosti od ušća.
• Klin zaslanjene vode se kreće koritom Neretve uzvodno - nizvodno.
Tečenje obrnutim smjerom, od mora uzvodno, se javlja za vrijeme
plime pri malim protokama Neretve.
• Veći dotok slatke vode znači manji salinitet.
• Na području D.Neretve podzemna voda je slana i boćata, a priliv
nezaslanjene vode u ljetnoj sezoni vrlo mali i zamjetan samo na
kontaktu s brdom.
• Zahvat vode za natapanje je moguć jedino iz rijeke Neretve gdje
prestaje jači utjecaj mora.
RH – UŠĆE NERETVE
REGIONALNI PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM
OBUHVAT PROJEKTA
KOMPONENTE PROJEKTA
KOMPONENTA 1
BIH I HRVATSKA
Republika
Hrvatska
Bosna i
Hercegovina
Federacija
BiH
Republika
Srpska
Poboljšano upravljanje prekograničnim
vodnim resursima
Ministarstvo regionalnog razvoja , šumarstva i
vodnoga gospodarstva
KOMPONENTA 2
BIH I HRVATSKA
Poboljšano upravljanje i korištenje močvarnih
ekosustava i biološke raznolikosti
LOGO PROJEKTA
Hrvatske vode (Direkcija i VGO Split)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa (MOFTER)
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva FBiH
BIH - SPILJA VJETRENICA
Agencija za vodno područje Jadranskog mora
Mostar
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede RS
Agencija za vode oblasnog riječnog sliva
Trebišnjica - Trebinje
RH -PILOT PROJEKT
NAVODNJAVANJA
TROŠKOVI I ROKOVI
RH -PLAN UPRAVLJA ZA 5 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U DELTI
KOMPONENTA 3
BIH
Visoko prioritetne investicije
u zaštitu od onečišćenja
voda
KOMPONENTA 1
KOMPONENTA 2
2013
KOMPONENTA 3
KOMPONENTA 4
BiH - UPOV BILEĆA
RH -BAĆINSKA JEZERA NISU FIZIČKI DIO
DELTE, ALI S DELTOM ČINE
JEDINSTVENU EKOLOŠKU CJELINU.
KOMPONENTA 4
BIH I HRVATSKA
Sudjelovanje javnosti i upravljanje provedbom projekta

similar documents