Rodni stereotipi

Report
Prema ostvarenju rodne
ravnopravnosti: kako prepoznati
rodne stereotipe
Željka Jelavić
2.7.2013.
Međužupanijski stručni skup za osnovnoškolske
knjižničare Grada Zagreba, Karlovačke, Krapinskozagorske i Zagrebačke županije
STEREOTIPI
• su pojednostavljene i vrlo često
iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz
određenu spolnu grupu i
podrazumijevaju čitav niz karakteristika,
bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu
opisuju i određuju.
SPOL
• SPOL je društveno imenovanje biološke
karakteristike na osnovu genitalija po rođenju.
Najčešće može biti muški, ženski ili rjeđe
nedefiniran. U društvu se spol najčešće
imenuje i kategorizira kao muški i ženski.
ROD
• je društveno oblikovanje biološkog spola,
određeno shvaćanjem zadataka
djelovanja i uloga pripisanih ženama i
muškarcima, u društvu, u javnom i
privatnom životu.
• kulturološki specifična definicija ženskosti
i muškosti,
• promjenjiva u vremenu i prostoru
Rodni identitet
• Je osobna stvar, to je ono što osjećamo
da je naš rod u nekom određenom
trenutku.
• Da li sam ja žena ili muškarac ?
• ili nešto drugo?
• Mnogi o ovome ne razmišljaju, uglavnom je
njihov spol i njihov rodni identitet.
Seksualna orijentacija
• dio je identiteta osobe,
• tko nas seksualno, emocionalno, fizički i romantično
privlači
• HOMOSEKSUALNA
• HETEROSEKSUALNA
• BISEKSUALNA
• formira u vrlo ranoj životnoj dobi
• pojavljuje se bez obzira na prethodno seksualno
iskustvo.
Ante Bežen, Olga Jambrec:
Hrvatska čitanka za 5. razred,
Naklada Ljevak, 2001.
Ante Bežen, Olga Jambrec:
Hrvatska čitanka za 5. razred,
Naklada Ljevak, 2001
www.genderads.com
www.budweiser.com
www.genderads.com
http://www.fiftiesweb.com/tv/brady-bunch.htm
http://www.ybfree.com/5HEMAN1.html
Muškarci i žene
•
•
•
•
•
•
Aktivni
Agresivni
Bezosjećajni
Neovisni
Objektivni
Dominantni
•
•
•
•
•
•
Pasivne
Slabe
Osjećajne
Ovisne
Neobjekitvne
Nježne
Seksizam
• oblik društvene diskriminacije i segregacije
osobe na temelju spola.
• od individualne do institucionalne razine,
• odgajanje dječaka i djevojčica da se ponašaju u
skladu sa stereotipima jedan je od načina kojim se
seksizam održava.
• i muškarci i žene su od rođenja socijalizirani/e za
prihvaćanje seksističkog razmišljanja
• i žene mogu biti seksisti kao i muškarci.
Patrijarhat u suvremenim društvima
• rad u kući, neplaćeni
• plaćeni rad, žene segregirane u pojedina zanimanja i
manje plaćene,
• seksualnost,
• kulturne institucije, uz dominaciju muškaraca u
kulturnoj proizvodnji i u medijima,
• država, u kojoj muškarci dominiraju institucijama i
proizvode rodno pristrano zakonodavstvo
• muško nasilje nad ženama.
RODNA RAVNOPRAVNOST
• JEDNAKA PRAVA po spolu/rodu
• Sravnjivanje prava, dovođenje muškaraca i
žena u istu ravan u sferi prava
• jednako uključivanje žena i muškaraca u sve
aspekte života u cilju pravednosti i
preuzimanja odgovornosti
• Žene su povijesno bile zakinute u svojim
pravima ili su imale manjak prava u odnosu na
muškarce
RODNO OSVIJEŠTENA POLITIKA
• predstavlja sustavno uvođenje politike
ravnopravnosti spolova u sve sustave i
strukture, politike mjera i programe, procese i
projekte.
MOŽE LI I DRUGAČIJE?
Lesefreunde 3,
Njemačka
Prihvaćanje
različitosti
Lesefreunde 4,
Njemačka
Lesefreunde 2,
Njemačka
Lesefreunde2, Njemačka
Lesefreunde 2, Njemačka
Bežen, Jambrec: Hrvatska čitanka
za 5. razred
Seks in relaties,
Nizozemska
KASVUN AIKA,
Finska
KASVUN AIKA, Finska
Dokumenti i zakoni
• Vijeće Europe – Preporuka CM/Rec (2007)13 Odbora ministara državama
članicama o uvođenju politike ravnopravnosti spolova u obrazovanju, Ured
za ravnopravnost spolova Vlade RH (neslužbeni prijevod)
• Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2011. - 2015.
(NN, 88/11.)
• Zakon o ravnopravnosti spolova (NN, 82/2008.)
• Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/2006. )- čl.3.
• Udžbenički standard (NN, 7/2007.) – 2.4. Etički zahtjevi; 2.6. Likovnografički zahtjevi i standardi
• Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN,
107/2007.)
Preporučena literatura:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Baranović , Branislava (2000), «Slika» žene u udžbenicima književnosti , Zagreb, IDIS
Baranović, B., Doolan, K. i Jugović, I. (2008), Kojega su roda čitanke iz književnosti?,
Zagreb, IDIS
Barada, V. i Jelavić, Ž. (ur.) (2004), Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti!
Priručnik za analizu rodnih stereotipa, Zagreb, Centar za ženske studije
Janušić, Juliette (2008), „Analiza srednjoškolskih udžbenika za hrvatski jezik i
književnost : primjer rodnog čitanja”, Metodički ogledi, Zagreb, god.15, sv. 1(27),
str. 61-80
Hodžić, A., Bijelić, N. i Cesar, S. (2003), Spol i rod pod povećalom (drugo prošireno
izdanje), Zagreb, Cesi – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Mamula, Maja (ur.) (2008), ABCda! ravnopravnosti spolova, Zagreb, Ženska soba –
centar za seksualna prava
Polić, Rajka (2006), „Ideološka uporaba životinja u udžbenicima“, Metodički ogledi,
Zagreb, god.13, sv. 2, str. 9-41
Polić, Milan (2003), „Filozofija odgoja i feminizam“, Metodički ogledi, Zagreb, god.
10, sv. 1, str. 61-66
Borić, Rada (ur.) (2007) Pojmovnik rodne terminologije prema standardima
Europske unije, Zagreb, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH
www.prs.hr (godišnja izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, cjeline o
obrazovanju)

similar documents