im jedn - Geisteswissenschaftliche Fakultät der Uni Graz

Report
ZAHLWÖRTER IM BKS,
MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN
1
B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen
Zinaida Salkić)
[email protected]
Mtr. Nr. 0812655
Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz
SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen
LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović
SS 2013
SADRŽAJ
1. Općenito o brojevima
2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku
3. Brojevi u ruskom jeziku
4. Brojevi u makedonskom jeziku
2
1. Općenito o brojevima
3


Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima
se označava neka količina ili redoslijed.
Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema
promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica.
4
PODJELA BROJEVA

Prema značenju brojevi se dijele na:
 glavne ili kardinalne,
 redne ili ordinalne.
 Kad
se navodi količina onda se umjesto glavnih
upotrebljavaju zbirni brojevi.
5
OBLICI
Glavni brojevi označavaju određenu količinu
jedinki.
 Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi
složeni s njima) imaju promjenu.

6


U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća,
hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po
značenju, a po ostalim osobinama su imenice i
imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog
roda, npr.: stotina-stotine, milion-miliona).
Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi.
7
Mi smo dali na stotine takvih ljudi, državnika, vojskovođa i
umjetnika, Carigradu, Rimu i Beču .
Сколько сотен талантов, государственных
деятелей, полководцев, художников подарили
мы Стамбулу, Риму, Вене .
Ние сме им дале со стотници такви луѓе,
државници, полковници и уметници, на
Цариград, Рим и Виена.
8
2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom
jeziku
9
a.) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku
promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja.
10
Jednina
Padež
Muški rod
Srednji
rod
Ženski rod
Nominativ
jedan
jedn-o
jedn-a
Genitiv
jedn-og(a)
jedn-og(a)
jedn-e
Dativ
jedn-om(e)
jedn-om(e)
jedn-oj
Akuzativ
N ili G
jedn-o
jedn-u
Vokativ
jedan
jedn-o
jedn-a
jedn-im
jedn-om
jedn-om(e)
jedn-oj
Instrumental jedn-im
Lokativ
jedn-om(e)
Tabela 1
11
Množina
Padež
Muški rod
Srednji
rod
Ženski rod
Nominativ
jedn-i
jedn-a
jedn-e
Genitiv
jedn-ih
jedn-ih
jedn-ih
Dativ
jedn-im(a)
jedn-im(a)
jedn-im(a)
Akuzativ
jedn-e
jedn-a
jedn-e
Vokativ
jedn-i
jedn-a
jedn-e
Instrumental
jedn-im(a)
jedn-im(a)
jedn-im(a)
Lokativ
jedn-im(a)
jedn-im(a)
jedn-im(a)
Tabela 2
12

Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje
imaju samo množinu a označavaju jedan pojam
(pluralia tantum), te uz one koje u množini znače
neku cjelinu ili skup ljudi.
13

Primjer:
jedni prosioci,
jedna vrata,
jedne ljestve,
jedne rukavice,
jedne makaze,
jedne pantalone.
14

Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s
jedan.
Primjer:
s dvadeset i jednim drugom,
nakon dvadeset i jedne godine.
15
b.) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za
muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda
stoji oblik dvije.
Iste nastavke ima i broj oba (ž.r. obje).
16
Padež
Muški i srednji
rod
Ženski rod
Nominativ
dv-a
dv-ije
Genitiv
dv-aju
dv-iju
Dativ
dv-ama
dv-jema
Akuzativ
dv-a
dv-ije
Vokativ
dv-a
dv-ije
Instrumental
dv-ama
dv-jema
Lokativ
dv-ama
dv-jema
Tabela 3
17
c.) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri
roda.
18
Nominativ
tr-i
četir-i
Genitiv
tr-iju
četir-iju
Dativ
tr-ima
četir-ima
Akuzativ
tr-i
četir-i
Vokativ
tr-i
četir-i
Instrumental
tr-ima
četir-ima
Lokativ
tr-ima
četir-ima
Tabela 4
19

Brojevi dva/dvije, oba/obje, tri i četiri, iako imaju
padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao
nepromjenljivi.
20

Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često
okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i
četiri, posebno iza prijedloga.
21
Primjer:
između dva grada (umjesto između dvaju
gradova),
iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku),
s tri sestre (umjesto s trima sestrama).
22

Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz
brojeve složene sa dva, tri i četiri.
Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje (umjesto
u dvadeset u dvjema zemljama).

Kada nema prijedloga, prednost imaju
odgovarajući padežni oblici.
23

Glavni brojevi prema sastavu mogu biti
jednočlani i dvočlani.
24

Jednočlani brojevi se dijele na:
osnovne: jedan, dva, tri..., deset, sto, tisuća,
milion, milijarda, bilion itd) i
izvedene: jedanaest, dvanaest,
trinaest...,devetnaest, dvadeset..., pedeset,
šezdeset, devedeset.
25


Stotice od dvjesta/dvjesto/dvije stotine pa do devetsto
mogu biti i jednočlane i višečlane.
Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju
slaganjem jednočlanih brojeva.
26


Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako
ga ima.
Mogu se redati jedan za drugim (dvadeset četiri,
trista osamnaest, tri stotine trideset šest...), ili se
ispred zadnjeg člana stavlja vezik i (pedeset i pet,
tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina
trideset i tri).
27
SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I
DRUGIM RIJEČIMA
Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i
imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno,
jedna.
 Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan
učenik, itd.

28

Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku
dvojine (dva druga, dva metra, dvije žene, tri
sestre), a uz brojeve od pet naviše u genitivu
množine (pet drugova, šest metara, pet žena, šest
sestara).
29

Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik
dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e
u ženskom rodu.
Primjer:
ova moja dva (tri, četiri) dobra druga,
ove moje dvije (tri, četiri) dobre drugarice.
30

Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu
množine, na -ih.
Primjer:
ovih mojih pet (šest itd.) dobrih
drugova/drugarica
31
REDNI BROJEVI


Određuju koji je po redu pojam, predmet ili biće
označen imenicom uz koju stoje.
Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se
grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći,
četvrti.
32
Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od
osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti
itd.
 Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion,
milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi,
milioniti, milijarditi.

33

Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija
oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset
deveti, sto sedamdeset prvi itd.
34


Pošto je odspavao prvi san, Abidaga se po svom
običaju odmah iza ponoći probudio i, ne mogući
više zaspati, stajao je kraj prozora i gledao u
tamu.
Внезапно очнувшись от первого сна где-то
возле полуночи и, по обыкновению,
отчаявшись снова заснуть, Абид-ага стоял у
окна и смотрел в темноту.

35

Откако го отспа првиот сон, Абид-ага по
сојот обичај веднаш по полноќ се разбуди и, не
можејќи повеќе да заспие, стоеше покрај
прозорецот и гледаше во темнината.
36
ZBIRNI BROJEVI


Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u
zbiru ili cjelini, označavaju određeni broj
mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog
roda.
Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje, troje,
četvero/četvoro.
37


Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/oro.
Primjer: petero/petoro, šestero/šestoro, itd..
Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni
brojevi samo za količinu od dva do deset:
два, две, двое, трое, четверо, пяатеро,
шестеро, семеро, восьмеро, девятеро, десятеро.
38
Na toliku njegovu decu došlo je još i devetero
dece Mujage Mutapdžića; od toga samo troje
odrasle, a sva ostala sitna i nejaka, sve jedno
drugom do uha.
 К ораве собственных детей прибавилось еще
девятеро ребят Муяги Мутапджича; из них
только трое постарше, остальные
несмышленыши, мал мала меньше.

39

На толку негови деца дојдоа уште девет деца
на Мујага Мутабџиќ; од нив само три се
возрасни, а сите други ситни и малечки, сите
едното на другото до уво.
40
BROJNI PRIDJEVI



Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice koje
nemaju jednine (pluralia tantum) npr. dvoja
vrata, te uz imenice koje znače parove istih ili
sličnih primjeraka npr. dvoje makaze.
Tvore se sufiksima -oj, - i, -er (dv-oj-, tr-oj-...).
Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske
zamjenice.
41
Padež
Muški rod
Srednji rod
Nominativ
dvoj-i
dvoj-a
dvoj-e
Genitiv
dvoj-ih
dvoj-ih
dvoj-ih
Dativ
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
Akuzativ
dvoj-e
dvoj(a)
dvoj-e
Vokativ
-----
-----
-----
Instrument
al
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
Lokativ
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
dvoj-im(a)
Tabela 5
Ženski
rod
42
BROJNE IMENICE


Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -ica
npr. obojica, dvojica, četverica itd.
U brojne imenice također spadaju imenice koje
označavaju približnu količinu i koje se tvore
nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest,
dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr.:
desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak,
itd..
43



Sejmeni se uskomešaše oko seljaka; dotrčaše sa
obale, preko skela, još dvojica.
Стражники засуетились вокруг крестьянина;
с берега по лесам прибежали еще двое.
Сејмените се заметкаа околу селанецот; од
брегот, преку скелето, дотрчаа уште двајца.
44
3. Brojevi u ruskom jeziku
45

Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu:
один, одно, одна, первый, два, две, второй,
третий, четвёртый, пять, шесть, шестой,
восьмой, десятый, четырнадцать,
восемнадцать, двадцатый, семидесятый,
четыреста, семьсот, девятьсот, тысячный,
миллион, миллионный, itd.

46

Svi ruski brojevi mijenjaju se po padežima, a
brojevi один, два te svi redni brojevi mijenjaju
se i po rodovima.
47
Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima
48
МОGUĆI OBLICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ОДИН
JESU:
Padež
Nominativ
Muški
rod
один
Srednji
rod
одно
Genitiv
одного
Dativ
Akuzativ
Ženski rod
množina
одна
одни
одного
одной
одних
одному
одному
одной
одним
одно
одну
kao
nominativ
ili genitiv
Instrumenatl
kao
nominat
iv ili
genitiv
одним
одним
одной
одними
Lokativ
одном
одном
одной
одних
49
Tabela 6
МОGUĆI OBIICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ДВА
JESU:
Padež
Muški rod
Srednji rod
Ženski rod
Nominativ
два
два
две
Genitiv
двух
двух
двух
Dativ
двум
двум
двум
Akuzativ
kao
nominativ ili
genitiv
kao
nominativ ili
genitiv
kao
nominativ ili
genitiv
Instrumental
двумя
двумя
двумя
Lokativ
двух
двух
двух
Tabela 7
50
GLAVNI BROJ ТРИ (ANALOGNO I ЧЕТЫРЕ) IMA
SLJЕDЕĆЕ РАDЕŽNЕ OBLIKE:
Padež
Broj
Nominativ
три
Genitiv
трёх
Dativ
трём
Akuzativ
kao nominativ ili genitiv
Instrumental
тремя (четырьмя!)
Lokativ
трёх
Tabela 8
51

Ruski glavni brojevi od пять do двадцать te
glavni broj тридцать mijenjaju se po padežima
kao imenice ženskog roda koje u nominativu
jednine završavaju na -ь (bez oblika za množinu).
52
Promjena ruskih rednih brojeva po padežima
53

Ruski redni brojevi imaju раdеžnе oblike
analognе раdеžnim obliсimа оdgоvагаjućih
opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj.
onih kojima osnova zаvгšаvа nа tvrdi suglasnik
(uz izuzetak rednog broja третий, koji ima
раdеžnе oblike analogne раdеžnim oblicima
posvojnih pridjeva na -ий).
54
Padež
Muški
rod
Srednji
rod
Ženski
rod
Množina
Nominativ
трети
й
третье
третья
Третьи
Genitiv
треть
его
третьего
третьей
Третьих
Dativ
треть
ему
третьем
у
третьей
Третьим
Akuzativ
kao
nomin
ativ ili
genitiv
третье
третью
kao
nominativ
ili genitiv
Instrumental
треть
им
третьим
третьей
третьим
и
Lokativ
треть
ем
третьем
третьей
Третьих
55
Tabela 9

Kod slоžеnih ruskih rednih brojeva ро раdеžima
se mijenja samo posljednji broj.
56
4. Brojevi u makedonskom jeziku
57
simbol
broj
(m.r.)
broj
(ž.r.)
broj
(s.r.)
0
нула
нула
нула
1
еден
една
едно
2
два
две
две
3
три
три
три
4
четири
четири
четири
5
пет
пет
пет
6
шест
шест
шест
7
седум
седум
седум
8
осум
осум
осум
9
девет
девет
девет
10
десет
десет
десет
Tabela 10
58



Opredjeljena brojnost – označava količinu šta je
tačno izbrojano.
Prosti brojevi su od jedan do deset.
Prosti brojevi su i nula, sto, hiljada, milion,
milijarda.
59


Broj jedan ima formu za muški -еден , forma za
ženski rod -една i forma za srednji rod -едно .
Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i
imenica će biti u jednini, npr: дбаесет у еден ден.
60


Два je forma za muški rod-два молива, a две za
ženski i za srednji rod-две тетратки, две пива.
Еден, една, едно, едни se upotrebljavaju kao
zamjenice što označavaju neopredjeljenost.
Primjer: Една жена и еден маж прашуваа за
тебе. (neki)
61


Izbrojana množina:
два дена,
шест града.
Ako je imenica opredjeljena sa brojem onda on
dobija član: десетте моливи, петте
студентки.
62
REDNI BROJEVI

Redni brojevi (редните броеви) imaju morfološka
svojstva pridjeva: mjenjaju se po rodu, broju i
dobivaju padež.
Primjer: првата недела, петтиот ден.
63
Redni brojevi su:
прв, (-а, -о, -и),
втор (-а, -о, -и),
трет (-а, -о, -и),
четврти (-а, -о),
четиринаесетти,
петнаесетти,
дваесетти,
стоти,
илјадити,
Милионити.
64
OPREDJELJENA BROJNOST ZA LICA


Za označavanje broja na licima kod muškog roda
se upotrebljava posebna forma-brojna imenica.
Primjer: двауца, тројца, четворица, петмиа,
шестмина, itd.
65

Ove forme se upotrebljavaju kada ima lica
muškog roda ili grupa lica u kojima ima bar jedno
lice muškog roda.
Дојдоа тројца.
Два студента и две студентку.
Za двауца se upotrebljava i обајцата, обата i
обете (двете) za ženski rod i to uvijek sa
artiklom.
66
PRIBLIŽNA BROJNOST


Formira se povezivanjem dvaju susjedna broja sa
crticom.
Primjer: два-три, пет-шест, седум-осумдесет.
67
Hvala na pažnji!
68
LITERATURVERZEICHNIS
Тасевска 2009: Тасевска, Роза. Македоснки со
мака (2. изд). Скопје: Универзитет „Св. Кирил
и Методиј“ 126-130
 Gralis-korpus: http://www-gewi.unigraz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html
Stand: 13.04.2013
 Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika
u poređenju sa srpskohrvatskom. Svjetlost,
Sarajevo 219-252

69
Jahić, Halilović, Palić 2004: Gramatika
bosanskoga jezika. Dom Štampe, Zenica 252-257.
 Klajn 2005: Klajn, Ivan. Gramatika srpskog
jezika. Beograd 95-101.
 Mato Špekuljak Udruga za ruski jezik i kulturu
http://www.ruskijezik.info
Zagreb 2012 (I. izdanje)

70

similar documents