Kompetencije školskog bibliotekara

Report
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za pedagogiju
Projekt: Školske biblioteke u službi razvoja demokratskog društva
putem jačanja informacijske pismenosti i cjeloživotnog učenja
Kompetencije školskog
bibliotekara/ke (knjižničara/ke)
za rad u odgojno-obrazovnom
okruženju
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Sarajevo, 08.11.2013.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Koje su univerzalne vrijednosti svojstvene
svim bibliotekarima i/ili bibilotekarkama
(knjižničarima i/ili knjižničarkama) u svim
vremenima?
2
Općenito o kompetencijama
stvaranje širokog referentnog okvira za razvoj individualnih
kompetencija iz perspektive cjeloživotnog učenja;
_____________________________________
ISSA-ini Pedagoški Standardi nude sedam područja
kvalitetne pedagoške prakse koji mogu podržati razvoj
temeljnih (ključnih) kompetencija.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
OECD-ov program Definition and Selection of Competencies:
Teoretical and Conceptual Foundations (DeSeCo)
3
Općenito o kompetencijama
• Prvo, kada za nekog kažemo da je kompetentan u poslu
koji obavlja, govorimo o profesionalcu sa stručnim
kvalifikacijama kojima ukazuje na kvalitet izvedene
aktivnosti.
• Drugo, kada govorimo o osobi koja je dobro uradila svoj
posao ili je adekvatna za isti.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Kompetencije možemo tumačiti iz dva ugla:
4
Općenito o kompetencijama
• Kompetencije predstavljaju skup međusobno povezanih
znanja, vještina, stavova i vrijednosti primjerenih kontekstu;
• To je sposobnost pojedinca za uspješno rješavanje
individualnih ili socijalnih zahtjeva ili za uspješnu izvedbu
aktivnosti ili zadaća;
• Dinamična kombinacija kognitivnih i meta-kognitivnih vještina,
znanja i razumijevanja, međuljudskih i intelektualnih vještina
te etičkih vrijednosti; itd.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
• Kompetencije - plod individualnih obilježja koja se potvrđuju u
primjeni;
5
Interkulturalne
kompetencije
Interpersonalne
komunikacijske
kompetencije
Pedagoške
kompetencije
Kompetencije u
vezi sa
inkluzivnim
obrazovanjem
Didaktičko
metodičke
kompetencije
Kompetencije
za kreiranje
poticajnog
okruženja za
rad i učenje
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Kompetencije
za cjeloživotno
učenje
6
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Odgajatelji: stručnjaci koji rade u odgojnoobrazovnim sredinama (razrednoj,
predmetnoj i univerzitetskoj nastavi), a
prije svega podučavaju, tačnije rade na
usavršavanju procesa učenja u svim
okolnostima, a ne samo onim nastavnim i
školskim;
Odgajatelji = bibliotekari / knjižničari.
7
• Pedagogija je nauka o odgoju.
• Sam pojam odgoj predstavlja radnje kojima ljudi pokušavaju
unaprijediti osobnost drugih ljudi u bilokojem pogledu
(Gudjons, 1994).
• Biti kompetentan odgajatelj/ca znači znati nešto i znati
tome poučavati (Slatina, 2008).
• Odgajatelji, učitelji i drugi koji se bave odgojno-obrazovnim
radom, pokušavaju socijalnim radnjama djelovati na mlađe
kako bi njihove psihičke dispozicije poboljšali, održali i
odstranili.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Pedagoške kompetencije
8
• Nemoguće odgoj odvajati od poduke.
• Kroz uspješno podučavanje, odgajatelji/ce pokušavaju
prenijeti sadržaje predmeta i oblikovati ličnost pojedinca u
stručnjaka i čovjeka (Slatina, 1998; 2008).
• Uspješno podučavanje ostvaruje se kroz uspješnu nastavu.
Nastava je jedan od temeljnih pojmova didaktike.
• U pedagoškoj svakodnevnici je didaktika postala zbirnim
pojmom za sve što je povezano s podučavanjem i učenjem
(Meyer, 2002).
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Didaktičko – metodičke
kompetencije
9
Svako djelovanje na razvoj ličnosti u sebi sjedinjuje četiri saznanja
(Slatina, 2005):
• Saznanje o onom koga učimo i podučavamo
• Saznanje o onome čemu učimo i podučavamo
• Saznanje o svrsi i smislu učenja i podučavanja
• Saznanje o onom kako učimo i podučavamo.
UČENJE
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Didaktičko – metodičke
kompetencije
PODUČAVANJE
Po/učiti; pod/učavanje;
10
• Kako bi odgojno-obrazovni proces bio uspješan, potrebno je
ovladati kompetencijom vođenja pomenutog procesa.
• Odnosno, načinom prenošenja teorijskog i praktičnog znanja uz
pomoć odgovarajućih nastavnih sredstava.
• Ovo se postiže kroz metodiku – primijenjenu didaktiku.
• Metodika je nauka koja se bavi primjenom didaktičkih načela,
zakonitosti, metoda i sredstava u pojedinom predmetu i/ili u
cjelini odgojno-obrazovnog rada.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Didaktičko – metodičke
kompetencije
11
• Kreiranju okruženja koje osigurava učenicima osjećaj sigurnosti,
poštovanja i pripadanja;
• Vještina i/ili strategija upravljanja razredom - efikasnost u
organiziranju aktivnosti u učionici, stvaranja ugodne klime za
rad i druženje, preveniranja i sankcionisanja problema u
ponašanja učenika; Kreiranje okruženja u kojem vlada pozitivna
disciplina (Trnavac, 2005; Durrant, 2008; Rangelov Jusović,
Handžar, 2009);
• Kreiranje okruženja u kojem se učenici osjećaju bezbjedno,
zaštićeno, s ciljem prepoznavanja, preveniranja i sankcionisanja
svih vrsta nasilja nad i među učenicima.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Kompetencije za kreiranje poticajnog
okruženja za učenje i život
12
• Face to face
• Interpersonalna je komunikacija namjerno ili nenamjerno,
svjesno ili nesvjesno, planirano ili neplanirano slanje, primanje i
djelovanje poruka unutar neposrednih „licem u lice“ odnosa
među ljudima (Brajša, 1994:22).
• Mladi vrlo dobro zapažaju ponašanje tijela, mimiku, očni
kontakt, govorno ponašanje, gestikulaciju, dodirivanje,
odijevanje, prostorno ponašanje odgajatelja. Oni ih gledaju, a
ne samo slušaju.
• Tajna uspješnosti interpersonalna komuniciranja sastoji se u
međusobnoj usklađenosti (kongurentnosti) verbalnih i
neverbalnih poruka = iskren razgovor
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Interpersonalna komunikacijska
kompetencija
13
Vrijednost neverbalne komunikacije ogleda se u slijedećem:
• Neverbalnim znakovima moguće je bolje izraziti neku pojavu nego
verbalnim znacima;
• Neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja;
• Neverbalni znaci manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o
osobi;
• Neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako
eksplicitno kao kada izričemo riječima;
• Neverbalna komunikacija osim verbalne predstvalja još jedan
dopunski kanal uzajamnog informiranja.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Verbalna komunikacija (ili digitalna) je komunikacija riječima i pod
kontrolom je svijesti.
Neverbalna komunikacija (ili analogna) je komunikacija prikladnija za
izražavanje emocija, uzajamnih stavova, vlastitih osobina i unutarnjeg
raspoloženja.
14
Odgajatelji koji smjelo iskazuju svoje osjećaje, potrebe i želje,
prihvataju, priznaju i potiču odgajanike/učenike na otvoreno
iskazivanje osjećaja, potreba i želja. To je preduslov kompletnog,
ljudskog i humanističkog odgoja i obrazovanja.
U svakodnevnoj komunikaciji koristimo:
JA – poruke
TI – poruke
MI – poruke
Bezlične poruke.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Škola se ne smije doživljavati samo kao mjesto u kojem se
„obrazuje“ mozak učenika. To je mjesto u kojem se odgaja „srce“
učenika.
15
JA – poruke služe za izražavanje vlastitih iskustava, osjećaja, želja,
doživljaja, misli, potreba, interesa, stavova, itd (npr. Htio bih ...).
MI – poruke jačaju vlastitu poziciju ili prikrivaju vlastito mišljenje i želje;
njima smanjujemo vlastitu odgovornost (npr. Morali bismo ...).
Bezlične poruke omogućuju potpuno isključenje sebe i vlastite
odgovornosti za ono o čemu govorimo (npr. Trebalo bi....).
Ja – porukama razvijamo iskrenu komunikaciju i dijalog. Ti, mi i
bezličnim porukama napadamo ili udaljavamo druge od sebe i sasvim ih
isključujemo iz komunikacije.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
TI – poruke nude gotova rješenja, koriste se pri vrijeđanju, napadanju,
osuđivanju, etiketiranju, kažnjavanju (npr. Moraš ....).
16
Odgojno – obrazovna komunikacija označava pomjeranje
sa instrumentalnog ka komunikativnom djelovanju.
Odgojno-obrazovna komunikacija nije puko prenošenje,
saopćavanje i primanje informacija. To je proces uspostavljanja
(samo) učenja i (samo) poduke kao pedagoškog odnosa koji
omogućuje da spoznamo da ove kategorije nisu prisutne samo
u odgoju i obrazovanju, nego i u drugim ljudskim djelatnostima
(Slatina, 2005).
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Naglasak je na odgojno-obrazovnim odnosima nad
prenošenjem i usvajanjem znanja.
17
Međuljudski odnos je mikroelement odgojnog zbivanja o kojem
ovisi uspješnost odgojnog djelovanja.
Odgoja nema bez međuljudskog odnosa.
U odgoju su bitne ljudske relacije.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Temelj odgojnog procesa predstavlja međuljudski odnos između
odgajatelja i odgajanika.
18
Kompetencije u vezi sa inkluzivnim obrazovanjem:
• sposobnost učitelja da prepozna i da se adekvatno postavi
prema darovitim učenicima, i
• sposobnost učitelja da prepozna i adekvatno se postavi prema
učenicima s poteškoćama u učenju.
(Kafedžić, Zečević, 2008: 67)
• Kompetencije koje omogućavaju kreiranje okruženja za učenje,
rad i suživot, bez obzira na spol, rasu, etničku ili nacionalnu
pripadnost, jezik, kulturu, vjeru, socioekonomski status,
strukturu obitelji, dob, posebne potrebe.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Kompetencije u vezi sa
inkluzivnim obrazovanjem
19
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
1) Svako dijete ima osnovno pravo na obrazovanje i mora mu se pružiti
prilika da postigne i održava prihvatljiv nivo učenja;
2) Svako dijete ima jedinstvene karakteristike, interese, sposobnosti i
potrebe za učenjem;
3) Obrazovni sistemi bi trebali biti planirani i obrazovni programi
implementirani tako da vode računa o širokoj raznolikosti ovih
karakteristika i potreba;
4) Oni sa posebnim obrazovnim potrebama moraju imati pristup
redovnim školama koje bi im bile prilagođene putem odgovarajućih
pedagoških nastojanja kojima bi se moglo zadovoljiti te potrebe;
5) Redovne škole sa ovakvom inkluzivnom orijentacijom su
najefikasniji načini suzbijanja diskriminatorskih stavova, kreiranja
otvorenih zajednica, izgradnje inkluzivnog društva i ostvarivanja
obrazovanja za sve; štaviše, one obezbjeđuju efikasnije obrazovanje
za većinu djece i unapređuju efikasnost i isplativost cjelokupnog
obrazovnog sistema (UNESCO, 1994).
20
• Interkulturalna kompetencija je sposobnost zadovoljavajuće
interakcije i komunikacije s osobama druge kulture i zemlje na
stranom jeziku [...] je sposobnost usvajanja interkulturalnih
stavova, znanja i vještina u cilju boljeg razumijevanja i
poštovanja različitih kultura (Hrvatić, Piršl, 2007; prema
Byramu, 1997).
• Interkulturalno kompetentan odgajatelj/ica je sposoban
„vidjeti“ i razumijeti odnos/e među različitim kulturama,
razumijeti i shvatiti vjerovanja i ponašanja pripadnika pojedinih
kultura, konstruktivno djelovati i rješavati pitanja koja se
javljaju među kulturama unutar društvene zajednice.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Interkulturalne kompetencije
21
Bitne osobine interkulturalnog odgajatelja/ice:
• Verbalna i neverbalna komunikacijska kompetencija
• Dobro poznavanje svoje i drugih kultura
• Sposobnost poštivanja, razumijevanja i prihvaćanja učenika koji
pripadaju drugim kuturama
• Interaktivan odnos s „drugim“
• Kontinuirano nadograđivanje saznanja o sebi kako na
individualnoj tako i na razini pripadajuće skupine
• Sposobnost povećane otvorenosti, fleksibilnosti, kreativnosti i
kritičnosti
• Shvaćanje posljedica diskriminacije kulturno drugačijih te
sposobnost razvoja nesterotipnog mišljenja i antipredrasudnih
stavova (Hrvatić, Piršl, 2007:225).
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Interkulturalne kompetencije
22
Kompetencije za cjeloživotno
učenje
•
•
•
•
•
Vještine koje podržavaju ovu kompetenciju:
Timski rad
Vještina refleksivnog praktičara
Sposobnost promatranja, uočavanja i formulisanja problema
(sposobnost akcionog istraživanja)
Uključivanje u aktivnostima društvene zajednice (učešće na
konferencijama, kongresima, seminarima, i sl.)
Kreiranje portfolija profesionalnog razvoja
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Razvijanje svijesti o potrebi za životom u „društvu koje uči“.
23
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Izazovi i zahtjevi savremenog društva, kao i
nove paradigme odgoja i obrazovanja,
zahtjevaju da se piše i govori o ključnim
kompetencijama koje omogućavaju
bogaćenje našeg obrazovnog sistema.
24
• Grupa autora (2011) Teorija u praksi: priručnik za profesionalni razvoj učitelja;
Centar za obrazovne inicijative Step by Step, BiH;
• Hrvatić, N., Piršl, E. (2007) Interkulturalne kompetencije učitelja, Zbornik radova
„Kompetencije i kompetentnost učitelja“, Osijek, str. 221-228;
• Kafedžić, L., Zečević, I. (2008) Inkluzivno obrazovanje – zastupljenost
kompetencija u nastavnim planovima i programima studija za obrazovanje
učitelja, Usaglašavanje programa obrazovanja prosvetnih radnika u zemljama
Zapadnog Balkana, Centar za obrazovne politike, Beograd, str. 64-85;
• OECD (2007) Definition and selection of Competencies: Teoretical and Conceptual
Foundations (DeSeCo): Key Competencies for Successful Life and a Well –
Functioning Society – Summary of final report; OECD;
• OECD (2001) Definition and selection of Competencies: Teoretical and Conceptual
Foundations (DeSeCo):Background Paper;
• Slatina, M. (2005) Od individue do ličnosti: uvođenje u teoriju konfluentnog
obrazovanja, Zenica, Dom štampe;
• Slatina, M. (2008) Razvoj profesionalnih kompetencija univerzitetskih nastavnika
u bolonjskom procesu, u: Zbornik radova: II Savjetovanje Reforma visokog
obrazovanja – primjena Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu, str. 151165;
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
LITERATURA
25
26
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za pedagogiju
Projekt: Školske biblioteke u službi razvoja demokratskog društva
putem jačanja informacijske pismenosti i cjeloživotnog učenja
Školska biblioteka (knjižnica) kao
poticajno okruženje za rad
učenika, roditelja, nastavnika i
bibliotekara/knjižničara
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Sarajevo, 08.11.2013.
Ovdje neće biti riječi o biblioteci kao mjestu na kojem se
odvija proces traženja, preuzimanja, vraćanja knjiga i druge
pisane građe.
To je mjesto u kojem se uči živjeti sa drugima i uči biti svoj.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Govorit će o biblioteci kao poticajnom okruženju,
ispunjenom toplinom, ljubavlju i zajedničkom predanošću
bibliotekara, nastavnog osoblja, učenika i roditelja.
28
Biblioteka predstavlja jednu od kompleksnijih socijalnih situacija.
Biblioteka je javno mjesto u kojem je ponašanje učenika i
bibliotekara/ke vidljivo za sve one koji su implementirani u
odgojno-obrazovni proces.
Ovo bi trebao biti interesantan i uzbudljiv prostor za učenje, u
kojem svaki učenik/ca ima osjećaj sigurnosti, pripadanja i
prihvatanja.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
To bi trebalo biti mjesto u kojem učenici zajedno rade, uče i
razmijenjuju iskustvo.
29
Kako bi ostavili ove komponente potrebno je efikasno
upravljanje, odnosno kreiranje poticajnog okruženja
biblioteke.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Biblioteka bi trebalo da bude :
- intelektualno stimulativna sredina,
- da nudi raznovrsne ideje,
- da potiče na razmatranje i preispitivanje na različitim
nivoima,
- da potiče i razvija vještine za nezavisno istraživanje,
- da ohrabruje originalnu primjenu znanja.
30
S obzirom da su škola, razred i biblioteka povezani na mnogo
načina, efekti ponašanja bibliotekara/ke zavise od toga šta se
događa u školi kao cjelini.
Kombinirani efekat „politike škole“ i „kompetencije kreiranja
poticajnog okruženja biblioteke“ moćniji je nego individualni
faktor.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Istraživanja pokazuju da svaka škola ima svoju „politiku
ponašanja“ koja se zasniva na zajednički usvojenim principima
i kontroli ponašanja od strane čitavog nastavnog kolektiva.
31
Vještina i/ili strategija i/ili kompetencija bibliotekara/ke da kreira
poticajno okruženje ogleda se u slijedećim komponentama:
• akademska podrška,
• emocionalna podrška,
• pažljivo i istovremeno posmatranje čitavog razreda,
• upravljanje konfliktima (Krnjajić, 2007:27).
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Poticajno okruženje za učenje i život u školskoj biblioteci značajno
utiče na cjelokupan razvoj učenika.
U takvom okruženju, učenici se osjećaju sigurno, prihvaćeno i
poštovano, slobodno mogu izraziti svoje mišljenje i potiču se na
istraživanje i učenje.
32
Akademska podrška ogleda se posredstvom planiranih nastavnih
aktivnosti kao jednog od ključnih elemenata u razvijanju
konstruktivnih obrazaca ponašanja učenika.
Učešće u tim aktivnostima pomaže učenicima da učionicu
doživljavaju sigurnom sredinom, osjećaju prihvaćenost od svojih
vršnjaka, te su zadovoljni školom u cjelini.
Pravilan odabir nastavnih aktivnosti stvara pretpostavke za efikasnije
učenje, afektivnu i socijalnu povezanost sa grupom, kao i regulaciju
ponašanja.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Planirane nastavne aktivnosti doprinose prilagođavanju učenika
sredini, ali i socioemocionalnom razvoju ličnosti učenika.
33
Što je vezanost snažnija, to je veća mogućnost preveniranja
nediscipliniranog ponašanja.
Emocionalna podrška koju obezbjeđuje bibliotekar/ka povećava
povjerenje učenika u sopstvene mogućnosti i uspjeh u učenju,
motivaciju za učenje i češće su situacije u kojima učenici
ispoljavaju ponašanje usmjereno na zadatak.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Vezanost učenika za bibliotekara/ku i vršnjake, čini učenika/cu
prijemčljivim za društveno prihvatljive oblike ponašanja.
Odnosno, stepen vezanosti učenika sa bibliotekarom utiče na
uspješnost reguliranja ponašanja.
34
Ova dimenzija podrazumijeva nekoliko strategija:
0 sposobnost bibliotekara da komuniciraju (verbalno i/ili
neverbalno) sa svim učenicima u biblioteci i da znaju šta svaki
učenik/ca radi u datom trenutku
0 sposobnost bibliotekara da prate istovremeno dva ili više
događaja u biblioteci i da su sposobani održavati komunikaciju
bez prekida, sa vještim prelaskom s jedne na drugu aktivnost,
0 sposobnost uključivanja svih učenika u rad, odnosno držanje
učenika „na okupu“.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Treća dimenzija kreiranja poticajnog okruženja jeste pažljivo i
istovremeno posmatranje aktivnosti učenika u biblioteci .
35
Upravljanje konfliktima podrazumijeva posjedovanje
vještine uspostavljanja dobrih interpersonalnih
odnosa. Kroz saradnju i komunikaciju, poštovanje i
pozitivno ispoljavanje osjećaja moguće je nenasilno
riješiti konfliktne situacije.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
I posljednja dimenzija predstavlja upravljanje
konfliktima.
36
Pored pomenutih komponenti koje čine dio vještina i/ili strategija i/ili
kompetencija bibliotekara/ke da kreira poticajno okruženje, važno je
govoriti o modelu pozitivne discipline.
Model pozitivne discipline ima 4 metode:
•
•
•
•
postavljanje granica – upućivanje,
vježbanje odgovornosti – instruiranje,
vježbanje izostavljanja neželjenog ponašanja – uklanjanje,
potporni sistem – dopunska sredstva (male, srednje i velike
sankcije),
• uz to dodaje da je potrebna ''podesna struktura razreda'' (vrijeme,
prostor, jasna pravila)
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Zašto je važan ovaj model za vašu profesiju?!
37
Humor je visoko uvažavana forma komunikacije među
ljudima.
U školi humor unapređuje učenje, podstiče kreativnost,
fleksibilno mišljenje, interesovanja i pažnju, obezbjeđuje
naklonost vršnjaka i odraslih.
Smisao za humor predstavlja intelektualnu i emocionalnu
zrelost, a smijeh označava zdravlje, zadovoljstvo, moć i
slobodu.
Primarna uloga humora u komunikaciji sa učenicima jeste
da ih intelektualno motiviše i afektivno relaksira.
Korišćenje humora u komunikaciji sa učenicima i
roditeljima nikako ne znači da bibliotekari budu šaljivđije,
klovnovi i maskote.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
HUMOR U BIBLIOTECI
38
Humor je izuzetno odgojno i nastavno sredstvo koje uvodi
lateralne aspekte jezika (ironija, sarkazam, eufeminizam, i sl.).
Koristi se za proširivanje vokabulara, ohrabrivanje diskusije,
ispitivanje njihovih implicitnih sadržaja, itd.
Važno je naglasiti da se humor ne smije koristiti u svrhu
omalovažavanja, povrijeđivanja, etiketiranja ličnosti učenika,
nastavnika i drugih odraslih.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Bibliotekar/ka koji promovišu topao, adekvatan i nepovrijeđujući
humor, prikazuju sebe kao osobu sličnu učenicima.
Funkcija humora se ispoljava u spremnosti i sposobnosti
prihvatanja i uživanja u šali na sopstveni račun.
39
Nasmijani bibliotekari uspostavljaju dobre i iskrene odnose sa
učenicima i odraslima, a time se povećava motiviranost za rad i
saradnju.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
Humor je jedna od preventivnih tehnika za predupređivanje
nepoželjnih oblika ponašanja učenika.
Ukoliko se humor koristi kako biste se prikazali kao osoba koja trajno
uči, pomažete učenicima da formiraju „zajednicu učenika“ sa
bibliotekarom/kom i nastavnicima kao članovima „tima koji uče“.
40
• Brajša, P. (1994) Pedagoška komunikologija, Školske novine,
Zagreb;
• Durrant, J. E. (2008) Pozitivna disciplina – šta je to i kako je
provoditi, Save the children Norwey SEE, Sarajevo;
• Krnjajić, S. (2006) Predpostavke uspešne nastave, Institut za
pedagoška istraživanja, Beograd;
• Krnjajić, S. (2007) Pogled u razred, Institut za pedagoška
istraživanja, Beograd;
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
LITERATURA
41
S poštovanjem.
Mr.sc. Emina Dedić Bukvić
HVALA NA PAŽNJI I UČEŠĆU!
Kontakt mail: [email protected]
42

similar documents