Energetska učinkovitost u RH i 3 NAPEnU

Report
Kolovoz 2014.
Sadržaj prezentacije:
Što je NAPEnU i čemu on pridonosi?
Zakonska osnova
Stanje s EnU u Europi
Kako se računaju uštede?
Izvješće provedbe 2. NAPEnU
Novosti u 3. NAPEnU
Sudionici 3. NAPEnU i izvršna tijela
Prikaz mjera i statistika iz 3. NAPEnU
Sljedeći koraci
Što je NAPEnU i čemu služi?
•
NAPEnU je sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske učinkovitosti,
tj. trogodišnji plan koji izvještava o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva
energetske učinkovitosti
•
Donosi se svake tri godine do 30. travnja, a svake godine radi se izvješće o provedbi
•
U NAPEnU su iznesene mjere kojima se planira postići smanjenje potrošnje putem
mjera energetske učinkovitosti. Provođenje tih mjera nije štednja, nego razvoj uz
poticanje racionalnije uporabe energije, kroz napredne procese i svjesnije
ponašanje
•
Promatraju se uštede u primarnoj i krajnjoj potrošnji
•
Cilj povećanja EnU iskazuje se kao apsolutna razina potrošnje primarne i krajnje
potrošnje energije u 2020.
!
EnU je:
EnU nije:
Korištenje manje en. kako bi
se postigao isti, ili bolji učinak
Smanjivanje potrošnje
energije
Često rezultira povećanim
konforom i standardom
Manji konfor ili smanjena
gospodarska aktivnost
Cilj povećanja energetske učinkovitosti
EU cilj:
•
Potrošnja energije u EU 2020. ne smije biti veća od 1.474 Mtoe primarne
energije, tj. 1.078 Mtoe krajnje energije (što je ekvivalent smanjenja od 20 %)
RH cilj:
•
•
•
Okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti
izražen kao apsolutni iznos neposredne potrošnje energije
u 2020. godini je 293,04 PJ (7,00 Mtoe)
Odgovarajući cilj izražen kao apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je
466,69 PJ (11,15 Mtoe)
Ukupno trebamo povećati energetsku učinkovitost za
Cilj povećanja energetske učinkovitosti
Cilj od 19,77 PJ u 2016. godini će se postići kroz 4 sektora:
Sektorski ciljevi uštede energije u 2016. (TJ)
6700
6030
3400
3640
Industrija (neETS)
Uslužni
Kućanstva
Promet
Projekcije potrošnje
Neposredna potrošnja energije drastično je pala pa novelirane projekcije potrošnje u 2020. godini
pokazuju puno manju potrošnju. Međutim, službene projekcije i dalje ostaju one iz 2010. godine,
a te projekcije ionako ne utječu na cilj, koji je izračunat obzirom na povijesnu potrošnju.
Kk
Kk
Kk
k
Zakonska osnova:
EU zakoni:
•
•
•
Direktiva o Energetskoj učinkovitosti EED 2012/27/EU
–
Dopunjuje direktive 2009/125/EZ i 2010/31/EU
–
Zamjenjuje direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada EPBD 2010/31/EU
Glavni cilj – postizanje EU cilja 20-20-20 u dijelu EnU
RH zakoni
•
•
•
Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (ZUKE NN
152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14) uskoro će dobiti svoju novu inačicu
– Zakon o energetskoj učinkovitosti ili ZENU
ZENU će prenijeti obveze iz Direktive EED 2012/27/EU
ZENU je trenutno u procesu donošenja, a očekuje se u jesen 2014.
Novosti iz Zakona o Energetkoj učinkovitosti:
Planiranje javne uprave:
•
•
Do sada su samo županije bile obvezne planirati mjere energetske učinkovitosti, i
to kroz trogodišnje Programe i jednogodišnje planove. Cijela procedura sada je
pojednostavljena te prati nacionalno planiranje. Postoje trogodišnji Akcijski
planovi, koji su osnova za izradu NAPEnU, a slijedeći trogodišnji plan donosi se do
kraja 2017. godine. Svake godine donosi se Godišnji plan/Izvještaj.
Obveznici planiranja sada nisu samo županije, već i svi gradovi s preko 35.000
stanovnika. Trogodišnje planove donosi predstavničko tijelo, ali godišnje
planove/izvještaje donosi izvršno tijelo, te je time procedura pojednostavljena.
Praćenje potrošnje kroz ISGE:
•
Iako javna uprava i dalje mora imati osobe za praćenje potrošnje u objektivma koji
su u njihovom vlasništvu, te osobe više neće morati unositi račune u Informacijski
sustav za gospodarenje energijom. Kako bi se poboljšala točnost unesenih
podataka, ta obveza unosa mjesečnih računa u ISGE sada prelazi na opskrbljivače
energijom. Osobe zadužene za ISGE i dalje trebaju kontrolirati podatke u ISGEu,
koristiti podatke o potrošnji za racionalnije ponašanje prema energiji teKk
po potrebi
Kk
unositi tjedna očitanja, ali ovime im je posao uvelike olakšan.
Kk
k
Novosti iz Zakona o Energetkoj učinkovitosti:
Velika poduzeća:
•
Velika poduzeća trebat će svake četiri godine izraditi energetski pregled svojih
zgrada, ali i drugih dijelova, poput proizvodnih procesa ili voznih parkova, ako ih
imaju. To će biti prošireni energetski pregledi koji će pratiti određene
međunarodno prihvaćene standarde, a točne upute biti će dane u novom
Pravilniku za energetske preglede velikih poduzeća. Prvi pregledi morat će biti
izrađeni do 5.12.2015. godine.
Ugovor o en. Učinku i javna nabava:
•
Ugovor o energetskom učinku točno je definiran, kao i način ugovaranja
energetske usluge u javnom sektoru, dodan i članak o energetski učinkovitoj javnoj
nabavi
SMIV:
•
Osmišljen je Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju i sva javna tijela koja
provode mjere energetske učinkovitosti, moraju nakon provedbe iste unijeti u
Kk
SMIV.
Kk
Kk
k
Stanje s EnU u Europi
•
•
•
Od 2000. do 2010. EnU aktivnosti u EU poboljšale su se za 12 %
Od ekonomske krize poboljšanje se usporilo, ali usporio se i rast en. potreba
Po BaU scenariju potrošnja krajnje energije porasla bi za 122 Mtoe (48
povećanje prometa, a ostalo nove zgrade), no uvođenjem EnU potrošnja se
smanjila za 130 Mtoe:
Stanje s EnU u Europi
•
Nakon što je Europska Komisija pregledala 2. Nacionalne akcijske planove,
uvidjela je da se zacrtani cilj sa tadašnjim planiranim mjerama neće ostvariti.
Kao rezultat, postrožena je zakonska obveza.
Ukupni ciljevi EU iz 2. NAPEnU
– samo pola cilja će se ispuniti
Izračun ušteda
•
Točni izračuni opisani su u Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i
verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12), a rađeni su u
skladu sa smjernicama Međunarodnog Protokola za mjerenje i verifikaciju učinka
(eng. International Performance Measurement and Verification Protocol ili IPMVP)
•
Svaka mjera ima svoj predviđeni vijek trajanja
TD metoda:
•
„Top-down” ili pokazatelji „odozgo prema dolje” i računa se utjecaj mjera u odnosu
na istu aktivnost u 2007. godini.
BU metoda:
•
„Bottom-down” ili pokazatelji „odozdo prema gore” su stvarno izmjerene uštede
određenog projekta, zbrojene po svim mjerama. Svaka mjera ima svoj vijek
trajanja. Logično, tih stvarnih pokazatelja uvijek ima manje pa se njima rijetko
objedine sve uštede. Uvođenjem SMIV-a od sada će biti moguće
pratiti gotovo sve provedene mjere BU metodom.
Izračun ušteda - EED
Direktiva 2012/27/EU propisuje 4 načina računanja ušteda (EED, prilog V.):
•
Predviđene uštede na temelju rezultata prethodnih en. poboljšanja (tzv. „ex-ante”
pristup)
•
Izmjerene uštede na temelju stvarnih rezultata smanjenja potrošnje energije (tzv.
„ex-post” pristup)
•
Procijenjene uštede, pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene ( samo kod
određenih mjera gdje je drugačili pristup preskup ili nemoguć)
•
Uštede utvrđene temeljem istraživanja za sve informativne mjere koje nisu fizički
zahvati te za koje nije moguće dobiti točan izračun
•
Cilj je da se što više mjera prati ex-ante i ex-post metodama
•
Predložen način izračuna uštede za svaku mjeru nalazi se u tablici svake pojedinačne
mjere u 3. NAPEnU.
Izvješće o provedbi 2. NAPEnU:
•
Dodatak A u 3. NAPEnU zapravo je izvješće o provedbi 2. NAPEnU
•
U izvješću pod Dodatkom A4.4. su navedene sve mjere iz 2. NAPEnU, po redu kojim
su bile predstavljene te je opisano koje se se sve aktivnosti odvijale i kolike su uštede
po pojedinoj mjeri
•
primjenom TD metode ostvarene uštede u 2012. godini su na razini od 11,96 PJ ili 61
% od cilja za 2016. godinu te se može očekivati da će cilj biti ostvaren. U odnosu na
2010. godinu, povećane su uštede u svakom sektoru, od čega je najveći porast u
industriji i prometu.
•
Procjena BU metodom pokazuje da je
ostvarenje ciljanih ušteda u 2010. godini
18% u odnosu na cilj za 2016. godinu, dok je
u 2012. godini procjena na razini 23% cilja
(4,5 PJ). U realnosti, ostvareno je puno više
ušteda, ali mjerenje i praćenje nije
predvidjelo skupljanje podataka o tim
uštedama. To će se od sada promijeniti,
uvođenjem SMIV-a.
Ostalo za
ispuniti do
2016.
7,81 PJ
Izmjereno TD
11,96
KkPJ
Kk
Kk
k
Izvješće provedbe 2. NAPEnU:
•
Od 4,5 PJ izmjerenih BU metodom, najveću ulogu imao je sektor
usluga, a zatim zgradarstva. Mjere koje su imale najveći utjecaj na
uštedu energije su unaprijeđenje građevinske regulative (mjera B.1)
i provedba programa ‘SGE’ i ‘HIO’ (mjere P.1 i P.2, MINGO; MGIPU i
UNDP)
•
Slijedi prikaz ostvarenih ušteda u 2013., izračunatih BU metodom,
2.21
po sektorima:
Kućanstva (B.1, R.3, R.4,
E.1)
1.64
Usluge (B.1, B.3, R.3, P.1,
P.2, P.4, P.5, C.1, C.5, H.4)
Industrija (R.3, I.3, I.5)
0.58
Promet (T.1, T.6)
0.08
Ostvarene uštede energije u 2013. iz mjera 2.
NAPEnU (u PJ)
Izvješće provedbe 2. NAPEnU:
•
Od 4,5 PJ uštede izračunatih BU metodom, projekti FZOEU su zaslužni za 34 % svih
ušteda i to kroz sufinanciranje 14 mjera.
•
Prvi puta prikupljeni su podaci o ostvarenim mjerama svih lokalnih projekata koje nije
financirao FZOEU. Podaci pokazuju veliki pomak u inicijativi gradova i županija da
obnavljaju zgrade, izrađuju en. certifikate i mijenjaju javnu rasvjetu. Kroz prikupljene
podatke došlo se do brojke od 2,96 PJ uštede.
Grad/Županija/
Broj zgrada
Ministarstvo
(ukup 152)
Bjelovarsko-bilogorska
4
Krapinsko-zagorska
10
Primorsko-goranska
6
Osječko-baranjska
107
Beli Manastir
2
Bjelovar
3
Rijeka
3
Ministarstvo zdravstva
17
Ukupno kWh:
Ukupno PJ:
Ušteda energije
(kWh/god)
303.000,00
909.426,00
2.182.970,65
9.593.910,00
276.450,00
560.000,00
189.950,00
18.010.259,42
32.025.966
0,12
Izvješće provedbe 2. NAPEnU:
•
9 gradova prijavilo je podatke o zamjeni rasvjetnih tijela i time su postignute uštede
od pola milijuna kWh:
Grad
Pazin
Bjelovar
Buzet
Rijeka
Split
Umag
Slatina
Beli M.
Dugo Selo
•
Br. rasvj.
tijela
387
262
147
22
10
Ukupno kWh:
Ušteda en.
(kWh/god)
276.400,00
153.278,50
137.781,00
61.740,80
33.064,00
26323
23.609,72
5.082,00
2.988,00
443.867
Planiranje JLRS
Planove i programe izradilo je 17
županija i 2 grada, a 3godišnji
program 11 županija i 1 grad.
Sporazumu gradonačelnika
pridružilo se 39 hrvatskih gradova
i 9 općina te su izradili (ili
dovršavaju) SEAP-e.
Osim obnove zgrada i zamjene rasvjete, velik broj javnih tijela izradio je energetske
certifikate za zgrade u svom vlasništvu. Prikupljeni su podaci od ukupno 23 grada, 8
županija i jednog ministarstva. Tih 32 tijela ukupno su ishodili en. certifikate
na 647 zgrada i time uštedjeli ukupno 7.062.592 kWh ili 0,026 PJ.
3. NAPEnU – novosti i osnove:
•
Ukupno ima 40 mjera – 28 mjera preuzeto iz 2. NAPEnU, 12 mjera novih (od toga je 7
mjera energetskih poduzeća). Na strani 26. 3. NAPEnU može se naći pregled svih mjera
te usporedba kako se te mjere nadovezuju na 2. NAPEnU
•
Neke mjere su objedinjene, primjerice nekoliko mjera iz prometa u jedinstvenu mjeru
„T.4 Promicanje integriranog prometa”. Energetski pregledi podijeljeni su na mala i
srednja te na velika poduzeća, radi zahtjeva Direktive.
•
Veliki broj mjera, posebice informativnih, utječe na više sektora. Ovdje je dan pregled
svih mjera koje utječu na pojedini sektor, tako da je ukupni broj veći od ukupnog broja
18
mjera:
15
11
11
12
Industrija
Uslužni komercijalni
Uslužni javni
Kućanstva
Promet
Broj mjera koje utječu na ostvarene uštede u pojedinom sektoru
3. NAPEnU – novosti i osnove:
Poglavlja:
•
Poglavlja su nazvana prema prvom slovu engleske riječi predložene Vodičem EK za
pisanje Nacionalnih planova:
opis grupe mjera:
–
–
–
–
–
–
–
indeks mjere:
Horizontalne mjere (horizontal)
Zgrade (buildings)
Javni sektor (public bodies)
Industrija (industry)
Promet (traffic)
Grijanje i hlađenje (heating & cooling)
Energetske transformacije, distribucije,
prijenos i odgovor na potražnju
ukupan broj mjera:
H
B
P
I
T
HC
(7 mjera)
(6 mjera)
(5 mjera)
(4 mjere)
(9 mjera)
(2 mjere)
E
(7 mjera)
3. NAPEnU – sudionici i izvršna tijela:
•
Pri izradi 3. NAPEnU ukupno je kontaktirano preko 180 institucija.
•
Tijela za praćenje ima više, no namjera je bila ograničiti praćenje na što manji broj kako
bi se povećala odgovornost provedbe. Ipak, za uspješnu provedbu potrebna je
suradnja mnogih institucija, i takva se suradnja itekako potiče.
•
Kao tijelo za praćenje često se navodi CEI. U jednu ruku, CEI će pratiti sve mjere, jer je
nadležan za SMIV, u koji će svi sudionici 3. NAPEnU biti obvezni upisivati provedene
mjere.
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo graditeljsta i prostornog
uređenja
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
FZOEU
FINANCIRANJE
CEI
Nac. koordinacijsko tijelo za EnU
Koordinacija
Izvršna tijela
PROVEDBA
3. NAPEnU – izvršna tijela:
Izvršna tijela su:
i još: regionalne energetske agencije,
JLRS, tijela državne uprave, sveučilišta,
fakulteti, upravitelji zgrada...
3. NAPEnU – prikaz mjera i ušteda:
EU zakoni:
•
Kroz planirane mjere uštedjet će se ukupno 10,16 PJ do 2016. i 16,66 PJ do 2020. (za
pregled ušteda po pojedinoj mjeri, pogledati tablicu 2-5b. na str. 19. 3. NAPEnU)
•
Po članku 7., koji zahtjeva da se u razdoblju 2014. do 2020. uštedi 1,5 % energije
godišnje, što za Hrvatsku znači da treba postići kumulativnu uštedu od 54,25 PJ.
Hrvatska se odlučila to postići kroz kombinaciju alternativnih mjera i obveznih shema.
Obvezne sheme tek će se odrediti, a kroz alternativne mjere planira se uštedjeti
32,094 PJ ili 60 % ukupnog obveznog kumulativnog cilja. U tu svrhu, uzeto je 10
postojećih mjera, te su one ponovljene sa strožim izračunima koje zahtjeva čl. 7. Te
mjere, koje ispunjavaju svrhu kumulativnog obveznog cilja, prikazane su u poglavlju
3.1.1. te označene narančastom bojom kako bi se razlikovale od ostatka dokumenta.
•
U tablici 3-8. na strani 35. izložene su sve alternativne mjere i njihove očekivane
uštede po čl. 7 EED
•
11 mjera je informativnog karaktera ili nije jasno određeno koliki će biti razmjer
provođenja mjere pa se učinci nisu računali, iako će te mjere sigurno doprinjeti
uštedama.
•
Kroz preostalih 29 mjera izmjerena je ušteda od 10,16 PJ u 2016., i to:
Programi MGIPU
•
Rezultiraju najvećim uštedama, 26 % ukupnih ušteda do 2016. ili 2,69 PJ i to kroz
sljedeće programe:
985
Poticanje integralne obnove
višestambenih zgrada
730
Program energetske obnove
komercijalnih nestambenih zgrada
2014.-2020.
605.4
Program energetske obnove obiteljskih
kuća 2014. - 2020.
226.8
143.64
Program energetske obnove zgrada
javnog sektora 2014.-2015.
Program energetske obnove zgrada
javnog sektora 2016.-2020.
Očekivane uštede energije u 2016. (TJ)
Programi MGIPU
•
Ukoliko usporedimo uložena sredstva s dobivenim uštedama, uzimajući u obzir
vijek trajanja mjere, može se vidjeti kako je najisplativija mjera MGIPU ‘Poticanje
integralne obnove višestambenih zgrada’.
Treba uzeti u obzir da se sredstva očekuju i iz EU fondova te da je ovako
prikazan faktor isplativosti samo grubi pokazatelj koji nikako nije glavni
kriterij za ocjenu kvalitete mjere. Primjerice, iako je obnova javnih
zgrada ‘najskuplja’ ona je po Direktivi EED obvezna pa time i neizbježna.
72,447
!
Također,
mjera
obnove
javnih
zgrada
djeluje
informativno
i
posredno potiče
građane da iste
mjere primjene u
svojim domovima.
45,514
202,451
70,547
51,412
kn/tj uštede
Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada
Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada
Kk2014.-2020.
Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014. - 2020.
Kk
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015.
Kk
Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.-2020.
k
Prilike u zgradarstvu
•
Mjere u zgradarstvu posebno su pogodne jer ima mnogo dostupnih fondova za
sufinanciranje, posebno za javne zgrade
Zgradarstvo = win-win situacija
Svaka uložena Kn u javnom sektoru = višestruke Kn u privatnom sektoru
•
Više o Programima obnove zgrada koje je izradilo Ministarstvo Graditeljstva,
možete pronaći www.mgipu.hr ili www.cei.hr.
U razdoblju 2014. - 2020. dostupno je 23 milijarde € kroz
strukturalne i investicijske fondove za prelazak u niko-ugljičnu
ekonomiju'
Mjera H.9 – integrirani informacijski sustav za praćenje provedbe EnU
•
Nacionalnim sustavom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (SMIV) pratiti će se
provedba projekata i mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima neposredne
potrošnje kao i realizacija ušteda energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova.
•
SMIV će koristiti tijela središnje državne uprave, jedinice lokalne i regionalne
samouprave, kao i tvrtke koje sklapaju ugovore o energetskom učinku te pružatelji
subvencija.
•
U SMIV će se unositi svi planovi EnU, ali i konkretno provedene mjere EnU.
•
To znači da će od sada za svaku provedenu mjeru postojati način izvještavanja i
verifikacije stvarne uštede te će se planovi moći usporediti sa stvarno ostvarenim
rezultatima.
SMIV je izrađen kroz projekt Njemačkog društva
za međunarodnu suradnju (GIZ), a MINGO je
kao partner imenovao CEI za operativnog
voditelja projekta s Hrvatske strane. Ovakav
sustav je izuzetno koristan i inovativan, a
Hrvatska je najnaprednija zemlja u regiji koja je
prva pustila sustav u rad. Obuka gradova i
županija počinje u rujnu 2014.
Kk
Kk
Kk
k
Zakon o energetskoj učinkovitosti (ZENU)
•
Čeka se uskoro usvajanje Zakona koje će biti osnova za planiranje mjera energetske
učinkovitosti na lokalnoj razini. Inicijativa gradova i županija kroz Akcijske planove
nužna je kako bi se lokalna zajednica uključila u postizanje ciljeva te se time
osluškuju želje i potrebe lokalnih vlasti, umjesto da država sama nameće rješenja.
Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
•
SMIV se kontinuirano unaprijeđuje i u rujnu se očekuje prva radionica za nadležna
javna tijela. Zahvaljujući SMIVu u buduće će biti moguće dobiti uvid u trenutna
događanja po pitanju provedenih mjera EnU, te vidjeti konkrente uštede
Info točka o EnU
•
U izradi je nacionalna web-stranica koja će pružati sve informacije o EnU, kako za
tvrtke i javni sektor, tako i za građanstvo. Stranica će objedinjavati sve do sada
učinjeno po pitanju informiranja o EnU i služiti kao početna točka za informiranje o
svim poticajima, otvorenim natječajima, planovima i sl.
Izvješće
•
Priprema se izvješće o svim mjerama provedenim u 2013. te će biti
dovršeno u prvom kvartalu 2015.
Zahvaljujemo na pažnji!
Za sve daljnje upite molimo pratite
Nacionalno koordinacijsko tijelo
za energetsku učinkovitost na
www.cei.hr

similar documents