Nebeska tijela u astronomskoj navigaciji

Report
Nebeska tijela
u astronomskoj
navigaciji
Nebeska tijela u astronomskoj
navigaciji



U navigacijskoj praksi se, za
izračun pozicije broda, koriste
različita nebeska tijela.
Danju se opaža Sunce u
podne (u gornjem meridijanu,
kod nas je usmjereno prema
S), ponekad i Mjesec.
U doba sumraka se opažaju 54
najsjajnije zvijezde, od planeta
Venera, Jupiter, Mars i Saturn,
te Mjesec.
Nebeska tijela sunčeva sustava
imaju vlastito kretanje oko Sunca

Sunce – centralno tijelo, zvijezda

planeti – Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun

sateliti – Mjesec

ostala tijela – planetoidi, kometi, meteori, bolidi,
Astronomska jedinica

osnovna mjera za udaljenost unutar sunčevog sustava;

149,6 mil. km.

srednja udaljenost Zemlje od Sunca
Unutrašnji planeti – Merkur i Venera, bliži Suncu od Zemlje
Vanjski planeti – udaljeniji od Zemlje – Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun.
Pluton – nije planeta od 2006. godine

Sunce








promjer = 109 promjera Zemlje
masa = 333 000 puta veća od mase Zemlje
sila teže = 28 puta veća nego na zemlji (pamtiti
podatak za Newtonov zakon opće gravitacije)
okreće se oko svoje osi, ali ne istom brzinom u
svim pojasevima, najbrže oko ekvatora – 25
dana
zvijezda – žuti patuljak
površina temperature oko 6.000°C, središte oko
15.000.000 °C
atmosfera: fotosfera + kromosfera + korona
(vidljiva za pomrčine)
protuberance – mine i eruptivne – mlaz plina
visine i do 4 km.
Mjesec






zemljin satelit
promjer = ¼ Zemljinog
masa = 81 puta manja od Zemljine
prosječna udaljenost 384 400 km
temperatura -150°C do + 120°C
okreće se oko Zemlje i oko svoje
osi u  29,5 dana – uvijek vidljiva
samo jedna strana mjeseca.
Navigacijski planeti
razlikuju se od zvijezda po tome što ne trepere
Venera

zvijezda danica

najsjajnije nebesko tijelo poslije mjeseca
 vidljiva neposredno prije izlaza ili odmah
nakon zalaza Sunca (nakon nekog vremena
nestaje, kao da se gasi).
Mars

crvenkast

vrlo mali
Jupiter

najsjajniji nakon Venere

bijele boje
Saturn

vrlo mali, kao neka manja zvijezda

bijele boje

Ostala nebeska tijela sunčevog sustava
Planeti i planetoidi

planeti koji se ne koriste u navigacijske svrhe – Merkur, Uran, Neptun

planetoidi – hladna tijela nepravilnog oblika smještena između Marsa i
Jupitera u pojasu planetoida, promjera menjeg od 1000 km.
Meteoriti, meteori, bolidi

meteoriti - potječu iz razdoblja nastanka Sunčeva sustava, prije pada na
Zemlju, prtolaskom kroz atmosferu izgore i ostavljaju trag na nebu

meteori – prolaze kroz zemljinu atmosferu, ostavljaju trag, ali ne uspijevaju
pasti na Zemlju.

bolidi – vrlo sjajni meteori,

meteori izgaraju na visini 70-130 km, pojedinačno ili u rojevima

meteorske kiše, meteorski rojevi – leonidi, perseidi, "suze sv. Lovre"
Kometi

kruže oko Sunca po vrlo ekscentričnim eliptičnim putanjama

period od nekoliko godina do više milijuna godina

jezgra, koma i rep.
Zvijezde
vrlo udaljena nebeska tijela s vlastitim izvorom energije koja emitiraju
vlastitu svjetlost

trepere, pa se po tome razlikuju od planeta

okupljene su u galaksije, a u svakoj galaksiji oko stotinu milijardi zvijezda.

različitih veličina i različitog sjaja

prividne veličine (kako ih mi vidimo sa Zemlje)
Najbliža zvijezda nam je Proksima Centauri, a najsjajnija Sirius.
Apsolutni sjaj

zamišlja se da su sve zvijezde na 10 parseca (32,56 godina svjetlosti), pa
se kategoriziraju prema sjaju.

superdivovi – Rigel, Deneb

divovi – Spica

patuljci – Procyon, Altair, Sunce
Klasifikacija po spektru – bijele, žute, crvene

boja ovisi o temperaturi, a temperatura o starosti zvijezde

Zvijezde
Dvojne, mnogostruke i promjenjive
zvijezde
 Gledajući sa Zemlje, određene zvijezde
mogu biti gotovo "jedna iza druge", pa
nam izgledaju kao dvije spojene
zvijezde.
 U drugim slučajevima, mogu izgledati
kao grozd s više zvijezda.
 Neke zvijezde mijenjaju sjaj ili boju.
Zvjezdana jata
 zbijena, globularna – skupine zvijezda
pravilnog okruglog oblika i velike
gustoće
 otvorena jata – nepravilnog oblika –
Plejade, (Vlašići)
Mjere izvan sunčevog sustava
Svjetlosna godine
 udaljenost koju svjetlost prevali u vakuumu u godini
dana
 9,46 x 109 km
Parsec
 udaljenost sa koje se srednjo polumjer putanje
Zemlje oko Sunca vidi pod kutom od 1"
 parsec – paralaksa, sekunda
 3,26 godina svjetlosti
Sazvježđa
Gledano sa Zemlje, zvijezde su grupirane i stvaraju nekakve oblike. Kroz
stoljeća su astronomi različitih civilizacija u tim oblicima prepoznavali
mitološka bića, predmete i životinje.
Danas sazvježđa nose imena iz egipatske, grčke i rimske mitologije. Tako je
npr. Herkul (Heraklo) nakon što je savladao i ubio lava u borbi, oderao sa
njega kožu i napravio sebi odjeću, a tijelo je bacio na nebo gdje je još i
danas u sazvježđu Lava. Orion, npr. predstavlja egipatskog boga Osirisa
itd.
Sazvježđe koje najlakše nalazimo na nebu je Veliki medvjed, a od njega se
vrlo lako pomoću tzv. alignamenta dolazi do najsjajnije zvijezde Malog
medvjeda, Polare, koja je ujedno sasvim blizu sjevernog nebeskog pola
(Pn).
Sjajnije zvijezde u sazvježđima imaju i svoja imena, npr. Aldebaran, Sirius,
Rigel, Spica, Deneb, itd.
U svakom sazvježđu se zvijezde označavaju grčkim slovima od najsjajnije
prema najmanje sjajnoj, a kad se iskoriste sva slova, počinju se
numerirati.
Primjeri naziva zvijezda
Bik
α taurus
β taurus
Aldebaran
Elnath
Mali medvjed
α Ursae Minoris
β Ursae Minoris
Polaris
Kochab
Orion
α Orionis
β Orionis
γ Orionis
δ Orionis
ε Orionis
Betelgeuse
Rigel
Bellatrix
δ Orionis
Alnilam

similar documents