Eko izlo*ba u*eni*kih radova Zdravstveno u*ili*te 5. 6. 2012.

Report
PRIPREMA ZA DRŽAVNU MATURU
 1.
Udruživanje bičaša
 2. Teorija o mnogojezgrenim trepetljikašima
 1.
vanjskom oplodnjom- bez bliskog kontakta,
najčešće u vodi
 2. unutarnjom oplodnjom-bliski kontakt
različitog spola, u tijelu ženke
 Sjedilački
način života
 Kroz šupljinu spongocel bičaste stanice
filtriraju more
 U središnjem dijelu tijela nalaze se
ameboidne stanice koje služe za
razmnožavanje, regeneraciju i stvaranje
kostura: iglice kostura mogu biti od
kremena, vapnenca ili od proteina
spongina.
 Razmnožavaju se nespolno pupanjem ili
spolno vanjskom oplodnjom
 Poznati hrvatski spužvari na otoku Krapnju
Virnjaci
Metilji
Trakavice
Nametnici imaju tijelo
prekriveno kutikulom,
anaerobni su i imaju velik broj
potomaka
 Metilji imaju ciklus razvoja od
izmeta ovce-ličinka-puž barnjakličinka-ovca.
Pasja trakavica (ehinokok)- na
čovjeka se prenosi slinom pasa i
može izazvati poremečaje srca i
mozga jer tu se mogu začahuriti
ličinke.

koralji, vlasulje, moruzgve, hidre, uhati klobuk
Najčešće zrakasto simetrični
 ektoderm, mezogleja, gastroderm
 Žarnice luče neurotoksine za lov i
obranu
 Sjedilački oblik-POLIP, a pokretniMEDUZA
 Usta su im okružena lovkama, probavilo
je neprohodno, a živčani sustav
mrežast
 Razmnožavanje: a) nespolno pupanjem,
b) spolno-vanjska oplodnja-razdvojenog
spola
Zanimljivost: METAGENEZA-izmjena spolne
i nespolne generacije kod uhatog
klobuka
Poznati hrvatski koraljari na otoku Zlarinu!

Dječja glista
Zavojita trihina
Crvoliki organizmi kod kojih se prvi put javlja
PROHODNO PROBAVILO
Dječja glista- čovjek se zarazi nedostatkom
higijenskih navika. Živi u probavilu, ženka
polaže jaja na analni otvor domadara što često
izaziva opetovanu zarazu
Zavojita trihina- živi u probavilu, ličinke se
začahure u aktivnim mišićima. Čovjek se njome
zarazi ako jede nedovoljno pečeno ili kuhano
svinjsko meso.
Puževi
Školjkaši
Glavonošci
Građeni od STOPALA za kretanje i PLAŠTA koji
obavija sve unutarnje organe i stvara vapnenu
ljušturu.
Puževi imaju jednodjelnu asimetričnu ljušturu ili je
nemaju poput šumskog prljpolja.
Školjkaši imaju dvodjelnu ljušturu poput riječne bezupke ili
morske dagnje, kamenice.
Glavonošci imaju reduciranu unutarnju ljušturu poput sipe, lignje,
hobotnice.
Prvi put se javlja KRVOŽILNI SUSTAV koji je OTVOREN (nije
sav u žilama).Školjkaši filtriraju more, puževi najčešće
TRENICOM taru lišće, a glavonošci krakovima hvataju plijen.
Živčani sustav vrpčast, no imaju i ganglije u glavenom dijelu.
Razmnožavaju se spolno, spol je razdvojen, samo su kopneni
puževi dvospolci.
Zakonom je zaštićena plamenita periska, puž bačvaš,
prugasta mitra i prstaci zbog zaštite morskog dna.
Poznat je uzgoj školjkaša u Limskom kanalu i
Malostonskom zaljevu.
Gujavica
Cjevaš
Pijavica
 Gujavica
ima kolutićav raspored unutarnjih
organa, optjecajni sustav zatvoren, ona je
dvospolac koji ima unutarnju oplodnju
 Gujavice su važne za plodnost tla jer
probavljanjem detritusa stvaraju humus i
rahle tlo
 Kod morskih kolutićavaca javljaju se
panožice s četinama na bokovima (mogući
počeci razvoja člankovitih nogu)
Škorpioni, pauci,
grinje, krpelji
-8
nogu
-pauci imaju predljive žlijezde na zatku za
pletenje mreže
-neki pauci imaju otrovne žljezde u klještima
(crna udovica)
-probava je vanjska- plijen obliju slinom koja ga
razgradi, zatim usišu plijen
-štipavci (škorpioni) imaju otrovnu bodlju
-krpelji su vanjski paraziti na sisavcima (mogu
prenositi virusni meningitis i piroplazmu pasa)
-grinje su mikroskopski klještari što uzrokuju
svrab
Jastog, hlap, škamp, kosmej,
rakovica, riječni rak
-10 nogu, prvi par nogu prebražen u klješta
-vanjski oklop od hitina i vapnenca, moraju ga
presvlačiti dok rastu
-imaju škrge na trbuhu i nogama, dva para ticala
-tijelo im je građeno od glavopršnjaka (srasli glava
i prsa) i zatka na kojem je vidljiva kolutićavost
Zadružni kukci: pčele, ose, mravi, termiti
Dvokrilci: muhe, komarci
Kornjaši:jelenak, hrušt, bubamara
Vodencvjetovi, vretence
-6 nogu
-najraznolikija skupina s milijun različitih
vrsta
-tijelo građeno od glave, prsa i zadtka
-dišu uzdušnicama-sustav cjevčica što
dovode kisik do svake stanice
-razdvojenog su spola, unutarnja oplodnja,
ličinke se moraju presvlačiti potpuno se
preobražavajući (metamorfoza gusjenice u
leptira) ili nepotpuna preobrazba (ličinka i
odrasli kukac su slični)
-Korisni: oprašivači, hrana životinjama,
raznose sjemenke
-Štetni: nemetnici i prenosioci bolesti
(komarci, muhe, biljne i stidne uši, obadi,
buhe, tekuti
Ježinci, zvjezdače,
zmijače, trpovi i
žiroglavci
BODLJIKAŠI- imaju ljušturu od vapnenca
ispod razine kože
-ježinac je kupolaste građe, iz ljušture mu
izlaze bodlje
-svi pentalne simetrije osim trpa
-umjesto krvoživnog imaju vodožilni
sustav kroz koji struji morska voda što
služi za protjecanje kisika i hranjivih tvari
ŽIROGLAVCI-u prednjem dijelu tijela
imaju uvrnuti dio ždrijela kao potporanj
(poput svitka), na ždrijelu pukotine za
filtriranje vode (poput škrga), te živčanu
vrpcu na leđima (poput leđne moždine)
-velika je evolucijska važnost ovih bića
SVITKOVCI-imaju živčani sustav s leđne strane tijela
i razvitak svitka i škrga bar i jednom dijelu životnog
ciklusa
PLAŠTENJACI-tijelo im je obavijeno zaštitnim
plaštem, imaju svitak samo kao ličinke, sjedilačke
životinje koje filtriraju more
SVITKOGLAVCI-imaju svitak, tijelo poput koplja,
aktivnog su kretanja morem koje filtriraju
KRALJEŠNJACI-ribe, vodozemci, gmazovi, ptice,
sisavci
-imaju kralježnicu umjesto svitka
-što su organizmi odvedeniji to su razvijeniji organski
sustavi poput optjecajnog, živčanog, mokraćnog,
dišnog...
Raža , morski pas
Šaran, štuka
Srdela, zubatac
-dišu škrgama
-imaju neparne i parne peraje (razvoj udova kopnenih
kralježnjaka
-tijelo prekriveno ljuskama
-u crijevu spiralni zalistak koji povećava površinu crijeva
i apsorpciju
1.hrskavičnjače-hrskavični kostur, nemaju zračni mjehur
ni škržne poklopce (morski pas, raža)
2. koštunjače- koštani kostur, imaju zračni mjehur i
škržne poklopce. Morske ribe-srdela, tuna, riječne-šaran.
Morske-plava riba (u plovama i jatima na pučini): srdela;
bijela riba(pojedinačno, blizu dna):zubatac, list, škarpina.
-jednostavno vensko srce
-bočna pruga-osjetilni organ
-zračni mjehur za
vertikalno kretanje
-akvakultura je uzgoj ribe






Bezrepci-žabe(krastača, gatalinka, žuti mukač)
Repaši-vodenjaci, daždevnjak, čovječja ribica
Prilagođeni životu na kopnu: čvršći kostur, udove za kretanje,
sluh i komunikaciju, dišu plućima, ali i kožom, imaju trodjelno
srce, predatori koji zimi hiberniraju zbog nedostatka hrane
Vodozemci su ovisni o vodi: pretanka koža lako gubi vodu,
razmnožavaju se vanjskom oplodnjom u vodi gdje se iz jajašaca
razviju punoglavci koji imaju škrge i bez udova su, imaju bočnu
prugu, repnu peraju, vezani uz vodu. Punoglavci metamorfozom
razviju udove i pluća i razviju odraslu jedinku.
Čovječja ribica-spiljski endem slabog vida, albino, diše škrgama i
kožom.
Vodozemci su ugroženi djelovanjem pojačanog UV zračenja i
gobitkom staništa.
Kornjače: barska kornjača, glavata želva
Gušteri: zidna gušterica, zelembać i macaklin
Zmije: bjelouška, kravosas, riđovka i poskok
Krokodili: nilski krokodil, aligator i gavijal







U potpunosti prilagođeni životu na kopnu: a) imaju ljuske na
koži od keratina što štiti od isušivanja, b) jaja imaju zaštitnu
ovojnicu amnion koja štiti embrio ( amnioti)
Trodjelno srce (osim krokodila-četvrodjelno) u kojem se
mješa arterijska i venska krv-hladnokrvni
Mogu mijenjati ljuske svlačenjem kože (zmijski svlak)
Kornjače: srastao kostur s vanjskim oklopom
Gušteri: sljepić i blavor su beznogi gušteri
Zmije: palucanje jezikom tjera zrak na nepce-Jakobsonov
organ, gluhe su ali osjete vibracije tla, vide infracrveni
spektar. Nakon ugriza zmija otrovnica treba zaustaviti protok
krvi tim dijelom tijela,imobilizirati i pozvati hitnu pomoć
Krokodili: najjači životinjski ugriz. Aligatori su u Americi a
gavijali u Indiji.







Bezgrebenke-ne lete (noj,emu) i grebenke –lete
jer imaju greben prsne kosti (grabljivice-orlovi, sove;
pjevice-slavuj, močvarice-čaplja, roda, žličarka)
Prilagodbe za let: krila, perje od keratina, šuplje kosti,
nemaju zube, jake letne mišiće na grebenu prsne kosti
Srce četverodjelno pa se ne mješaju venska i arterijska krv
Imaju odličan vid(grabljivice),sluh (pjevice),njuh (strvinari)
Mitarenje- sezonska izmjena perja
Migracija u potrazi za hranom (selice-rode, lastavice,
labudovi), stanarice (vrapci, golubovi, kosovi, vrane)ostaju.
Očuvati močvare važno je i zbog selica kojima je to
stajalište na dugom letu
Amniota!
Niži sisavci: čudnovati kljunaš i tobolčari (klokan, koala, oposum)
 Pravi sisavci: zvijeri, kopitari, papkari, slonovi šišmiši, kitovi,
morževi, primati
 Karakteristike: mladi sišu majčino mlijeko, tijelo je uglavnom
prekriveno dlakom od keratina (kao i nokti, rogovi)
 Linjanjem izmjenjuju dlaku
 Četverodjelno srce-toplokrvni su
 Amniota-amnion štiti embrij i fetus i sadržava plodnu vodu
 Mogu hodati stopalima (medvjed, čovjek), na prstima (mačka),
na noktima (konj, jelen, gazela). Šišmiši lete. Kitovi plivaju.
 Građa zubala-biljojedi: preživači jake kutnjake, glodavci
sjekutiće,dok mesojedi očnjake za ubijanje plijena.
 Ugroženi sisavci u Hrvatskoj: sredozemna medvjedica,
dobri dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza
i šišmiš.


similar documents