ovdje

Report
1. VRIJEDNOST KAPARA U MASLINIKU
KAPAR – CAPARIS SPINOSA L.
PORODICA – CAPARIDACEAE
DRUGA HRVATSKA IMENA:
KAPARA, KAPRA, KAPRI I GRUMAC
2. RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM REZNICAMA
Sjeme kapara potrebno je prije sjetve prirediti za
postupak jarovizacije. Najprije se sjeme potopi u zagrijanu vodu
(45 °C) i drži se u toj vodi 12 sati, ali ne održava se više ta
temperatura vode. Nakon 12 sati voda se izlije a vlažno se
sjeme zamota u vlažnu papirnatu salvetu i zatvori u staklenku.
Staklenka s sjemenom stavi se u hladnjak i drži na 4°C idućih
65-70 dana. Nakon tog vremena izvadi se sjeme iz hladnjaka i
ponovi
se
postupak
s
toplom
vodom
(http://danr012.ucdavis.edu/pubs/brochures/capers.html).
Potom je sjeme spremno za sjetvu. Najbolje je kapar sijati
krajem ožujka.
Bez obzira gdje se sije, sjemenke valja posijati na 1-1,5 cm
dubine, na rastresito, pjeskovito, krečasto mjesto. Na mjestu
gdje želimo da izraste kapar treba posijati više sjemenki na
dvadesetak centimetara odstojanja, da bi se, ako nikne više
biljčica, ostale mogle izvaditi i presaditi na drugo mjesto, a da
se pri tome ne oštete žile one biljčice koja ostaje.
U rupe i fuge sije se po 5-6 sjemenki, pa ako nikne jedna
blizu druge, najjača se ostavlja, a ostale se škarama prerežu jer
bi se vađenjem oštetile nježne žilice biljčice koja ostaje.
Klijavost sjemena ovisi o kvaliteti, starosti i drugim
čimbenicima, a ne javlja se u visokim postotcima. Sijanjem
sjemena na položaje izrastanja grma približava se prirodnom
samoniklom nicanju i rastu kapara s gledišta vlage odnosno
potrebe zalijevanja.
Izraz „približava se“ treba ozbiljno shvatiti, jer ako želimo da
niknuta biljčica preživi prva ljeta, trebat će joj mnogo manje
zalijevanja nego presadnicama, ali ipak je potrebno provjeriti
vlažnost i ako je potrebno zaliti. Ako se netko, pak, želi sasvim
približiti prirodnom nicanju i rastu kapara, on će umjesto puža,
mrava, galeba, vjetra, mora ... posijati sjemenku na željeno
mjesto i pustiti da priroda čini svoje.
3. VRIJEDNOST KAPARA U MASLINIKU
- MUŠICA I OSICA
- BIORAZNOLIKOST
- GOSPODARSKA VRIJEDNOST
Slika 1.
Psyttalia (Opius) concolor Szlep.
Slika 2.
Bactrocera oleae Gmelin, ženka
Kapar je korisno saditi u maslinik jer na njemu obitava
muha Capparymia savastanoi Mart. koja pogoduje razvoju
predatorske osice Psyttalia (Opius) concolor Szlep.
(Hymenoptera, Opiinae) (Slika 1.). Naime, u proljeće se
predatorska osica P. concolor Szlep. hrani i razvija
zahvaljujući muhi C. savastanoi Mart., a muhe ne bi bilo da
nije kapara. Predatorska osica P. concolor Szlep. jest
endoparazit i parazitira ličinke maslinine muhe (Bactrocera
oleae Gmelin) (Slika 2.). Ženka polaže jaja (jedno ili više) u
žrtvu koja pri tome ostaje živa. Najčešće parazitira ličinke
trećega stupnja, ali može napasti i ličinke drugoga, a katkad
i ličinke prvoga stupnja. Parazitirana ličinka maslinine muhe
kukulji se normalno. Ličinke osice P. concolor razvijaju se na
račun žrtve. Kukulje se unutar domaćinove kukuljice koju
nakon završene preobrazbe napuštaju.
Jedinke prve generacije, tj. odrasle maslinine muhe B.
oleae najčešće se javljaju od sredine lipnja. Ovisno o abiotskim
čimbencima (temperaturi, vlažnosti zraka, brojnosti i kvaliteti
maslinina ploda kao medija za razvoj ličinki), maslinina muha
B. oleae ima potencijal razvoja tri do pet generacija, ovisno o
području (Bjeliš, M., 2005). U svijetu se predatorska osica P.
concolor umjetno uzgaja, a jedinke se ispuštaju u prirodu radi
smanjenja brojnosti maslinine muhe B. oleae. Zbog niskih
temperatura tijekom zimskog razdoblja u našim uvjetima
prezimi mali broj predatorske osice P. concolor te bi ispuštanje
P. concolor trebalo ponoviti svake godine. No, važno je sačuvati
i vrste koje imamo jer su genetski prilagođene našim
klimatskim uvjetima. Ženke predatorske osice P. concolor koje
uspiju preživjeti zimsko razdoblje polažu normalno razvijena
jaja. Njihov opstanak je moguć uz kapar na zaštićenim
mjestima s posebnom mikroklimom i višim zimskim
temperaturama.
Primjena masovnog lova maslinine muhe uporabom
EcoTrap lovki ne utječe na smanjenje brojnosti predatorske osice
P. concolor u prirodnoj populaciji ili pak ispuštenih
augmentativnom metodom. To pokazuje da se mogu kombinirati
dvije ili više bioloških metoda u smanjivanju brojnosti maslinine
muhe.
U vrijeme leta maslinine muhe B. oleae potrebna je visoka
brojnost predatorske osice P. concolor koja se ne može postići,
pogotovo ne u monokulturnim nasadima masline.
Sadnja kapara u masliniku i oko njega osigurava opstanak
predatorske osice P. concolor, makar njezina brojnost bila i niska,
a sve to pomaže očuvanju biološke, krajobrazne raznolikosti i
ljepote našeg priobalja.
Osim toga, na kaparu obitava i korisni kukac-predator Chelonous
elaeaphilus Silv. On je endoparazit i ektoparazit koji prvenstveno
parazitira ličinke maslinina moljca Prays oleae, ali u prirodi živi i
na račun drugih vrsta leptira, primjerice kaparova savijača Cydia
capparidiana Zel..
Uzgojem kapara može se ostvariti i dopunski prihod. Za
uporabu u kulinarstvu beru se potpuno zatvoreni cvjetni
pupoljci, koncem svibnja ili u lipnju. Berba se obavlja se svakog
drugog ili trećega dana. Što su cvjetni pupovi manji, tvrđi i
okrugliji, to su bolji. Ubrani pupoljci kapara pripremljeni u
vinskom octu omiljeni su začin i dodatak jelima u
mediteranskom području, a sve se više rabe i u ostalom dijelu
svijeta. Okus im je trpak, gorak, aromatičan i malo kiseo.
Cvjetovi sadrže eterična ulja pa se rabe i u ljekarstvu.
4. KAPAR U MASLINIKU
4.1. RAVNI ZEMLJANI TERENI
Skica 1. Zemljani humak
Skica 2. Kamenom ograđen
humak
Slika 3. Stožasti
suhozidni čunjevi sa
žilovodom u sredini
4.2. SUHOZIDNA GOMILA - PODZID
Skica 3. Suhozidna gomila –
podzid
Slika 4. Novi suhozid s uzgojenim
kaparom u njemu
4.3. GOMILA - BADANJ
Skica 4. Gomila-badanj
Slika 5. Maslinik u kamenjaru i
uzgojeni kapari
4.4. SUHOZIDNA OGRADA – ŠIROKI ZID S
LICA
Slika 6. Maslinik ograđen suhozidnom s dva lica i krunom na vrhu
te kaparom na njemu
DVA
4.5. ŽIVA STINA
Skica 5. Presjek žive stine, rupe
za dio tapta i žila kapara
Slika 7. Razvijeni rascvitani grm
kapara na živoj stini
SLIKE
Slika 8. Turistice sa kaparom
Tko to može vrjednovati osjećaje korisnosti i zadovoljstvo baka i
dida kad zajedno s unucima, napose onima koji im samo preko ljeta
dođu s „kontinenta“, pođu brati kapare u maslinik i usput ih
upoznaju s didovinom te ostalom prirodnom i stvorenom baštinom
krajolika svojih korijena (Slika 9.).
Slika 9. Baka Marica Kovačević s praunukom Ivom Kovačević pri berbi
kapara na teraci u Makarskoj
ZELENA REZIDBA – 09.07.2012
ZELENA REZIDBA – 22.07.2012
ZELENA REZIDBA – 10.09.2012
ZELENA REZIDBA – 28.10.2012
POSLJEDICA DUGOTRAJNE SUŠE LJETO 2012
SPLIT SOLURAT – LISTOPAD 2012
SPLIT SOLURAT – LISTOPAD 2012

similar documents