SUO*AVANJE SA STRESOM

Report
SUOČAVANJE SA
STRESOM
ŠTO JE SUOČAVANJE SA
STRESOM?

Iako često ne možemo utjecati na uzroke
stresa, mi možemo utjecati na to kako
ćemo se suočiti sa stresom.

Suočavanje se tumači kao odgovor osobe
na percipiranu prijetnju.

Suočavanjem smatramo ponašanja i
psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji
savladati ili umanjiti vanjske ili unutrašnje
pritiske izazvane prijetećom situacijom.
Ponašanje ljudi:
Ljudi se međusobno razlikuju :



po načinu reagiranja na stres,
po načinu suočavanja,
te se razlike uočavaju i kod iste
osobe u različitim situacijama.
Karakteristike suočavanja sa
stresom (Lazarus)

Odabir načina suočavanja sa stresom
najviše ovisi o kognitivnim procesima
osobe koja se našla u nekoj situaciji.
Što radimo u stresnoj situaciji, ovisi o tome
kako o njoj razmišljamo!
Kognitivne procjene (Lazarus):

Procjena važnosti i značenja situacije
(gubitak, prijetnja,izazov):
“Jesam li u opasnosti i kakvoj?”
- procjena - tko je ugrožen i što je ugroženo?

Procjena mogućnosti kontrole:
“Mogu li utjecati na taj događaj, situaciju?”
- odabir načina suočavanja sa stresom
NAČINI SUOČAVANJA SA
STRESOM



Suočavanje s problemom - izravne akcije
usmjerene uspostavljanju kontrole nad
situacijom – nastojanje da promijenimo
situaciju;
Suočavanje s emocijama - akcije
usmjerene razrješavanju emocionalne
napetosti u povodu neke situacije –
nastojanje da sagledamo i prihvatimo
situaciju na pozitivniji način;
Izbjegavanje suočavanja - akcije
usmjerene na povlačenje i bijeg –
nastojanje da izbjegnemo stresnu situaciju.
Rješavanje problema

Što mogu napraviti da bih riješila
problem, osjećala se bolje?

Tko mi može pomoći?
Npr.: odlazak na razgovor za posao –
pripremiti se, savjetovati se s iskusnijima…
Suočavanje s emocijama

Razgovarati s nekim o svojim
osjećajima prije, za vrijeme ili poslije
stresne situacije.
Npr.: razgovor za posao…- uzbuđenje,
napetost, zabrinutost, (ne)sreća…
Izbjegavanje suočavanja

Nastojanje da izbjegnemo stresnu
situaciju.
Npr.: razgovor za posao – osoba ne ode,
izbjegne, odgodi…
Pravljenje scenarija

Što je najgore što mi se može dogoditi?

Kolika je vjerojatnost da će se nešto
dogoditi?

Što se sve može dogoditi? Postoje li
dobri ishodi?
Npr.: razgovor za posao…
VJEŠTINE SUOČAVANJA
Prilagodba stava u odnosu na problem i
promjeni percepcije samog problema mijenjati one stvari koje se mogu mijenjati:






Zadržati osjećaj za humor u situacijama
koje mogu izazvati stres.
Održavati ravnotežu između rada i zabave.
Podijeliti probleme s prijateljima
Razvijati, održavati i koristiti mrežu
socijalne podrške.
Poznavanje sebe i svoje granice tolerancije
na stres.
Posjeta stručnom savjetniku.
VJEŠTINE SUOČAVANJA
Promjenom našeg odnosa prema okolini ukloniti problem prije nego se pojavi:




Redefinirati cilj i organizaciju vremena.
Uvažavati povratne informacije od drugih
osoba u istoj ili sličnoj situaciji.
Uključite se u nekakvu edukaciju koja će
vam omogućiti bolji odnos prema
obavezama na poslu.
Usporiti.
VJEŠTINE SUOČAVANJA
Promijeniti tjelesnu spremnost za
suočavanje s problemima - poboljšanje
zdravlja indirektno dovodi i do povećanja
otpornosti na stres:
 Izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina,
nikotina i šećera.
 Redovita i odgovarajuća prehrana.
 Baviti se tjelesnim vježbanjem radi
održanja tjelesne kondicije.
 Osigurati redovit raspored odmora i
dovoljno vremena za spavanje.
VJEŠTINE SUOČAVANJA
Promijeniti okolinu ili stvoriti osobni
prostor - osjećati se slobodno i
neopterećeno:


Prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu
nužne, a koje su postale opterećenje;
Unesite neke promjene u strukturi
rasporeda obaveza na poslu ili u poslove
kod kuće.
STRES NA POSLU –
IZGARANJE (Burn-out)
Stresori na poslu:

rad u smjenama

loša plaća

loša organizacija posla

nedovoljno dobro određen opis poslova

nedostatak vremena - preopterećenost
poslom

prevelika odgovornost

nizak profesionalni status

loši odnosi s kolegicama i kolegama

nezadovoljstvo poslom

nesposobnost za posao

nezainteresiranost za posao

preokupiranost obiteljskim obvezama i
brigama.
Znakovi izgaranja na poslu:









nerado svakodnevno odlaženje na posao;
osjećaj promašenosti zanimanja;
nezainteresiranost za posao;
učestala pozornost na vrijeme koje još
preostaje do završetka radnog vremena;
osjećaj umora i iscrpljenosti na poslu;
jak umor nakon posla;
česti poremećaji spavanja;
učestalo uzimanje sredstava za smirenje;
česte glavobolje ili/i probavne smetnje;
Znakovi izgaranja na poslu:






sumnjičavost prema suradnicima i
optuživanje suradnika za propuste na poslu;
izbjegavanje razgovora sa suradnicima o
problemima na poslu;
nemogućnost usmjeravanja pozornosti na
klijente;
učestali sukobi na poslu i u braku;
često izostajanje s posla;
često razmišljanje o mirovini;
Uzroci izgaranja na poslu



Osobine samog djelatnika, npr. mladi
djelatnici;
Odnos s klijentima koji mogu biti izvor
zadovoljstva, ali i nezadovoljstva;
Uvjeti rada, npr. neprikladan i neopremljen
prostor, stalna izloženost klijentima;
Uzroci izgaranja na poslu



Loša organizacija rada, tj. neprimjereno
opterećenje djelatnika, premalo odmora,
nejasna podjela poslova;
Psihosocijalna klima - uzajamni odnosi
obilježeni natjecanjem, nepovjerenjem,
sputavanjem kreativnosti;
Pomanjkanje povratne informacije o
kvaliteti obavljenog posla.
POSLJEDICE IZGARANJA
NA POSLU



Emocionalno iscrpljenje - umor, osjećaj
emocionalne praznine, razdražljivost,
nesanica, probavne smetnje;
Depersonalizacija - neosjetljivost za
probleme drugih ljudi, neinteres za posao,
grubo i neprimjereno ponašanje prema
klijentima
Smanjena učinkovitost – smanjena
motivacija i razina postignuća, teško odlazi
na posao.
KONTROLA STRESA ublažavanje djelovanja stresa
Samozaštita:

Izbjeći ili ukloniti stresor.

Kontrolirati način mišljenja, tjelesne
reakcije i ponašanje.
Samozaštita: što možemo
sami?

Izbjeći ili ukloniti stresor – npr. učenjem i
primjenom znanja o ublažavanju stresa.

Kontrolirati način mišljenja - npr. pomoću
tehnike pozitivnog mišljenja.

Kontrolirati tjelesne reakcije – npr.
pomoću neke od brojnih tehnika
relaksacije.

Kontrolirati ponašanje – npr. pomoću
tehnike upravljanja vremenom.
Kontrola načina mišljenja
Tehnika pozitivnog mišljenja:



Prepoznati automatske negativne i
iracionalne misli.
Zaustaviti ih.
Zamijeniti ih pozitivnim, optimističnim i
racionalnim mislima.
Iracionalna uvjerenja








Moram biti savršena u svemu što radim.
Sve moram napraviti na vrijeme.
Svi me moraju voljeti.
Nikad ne smijem pokazati slabost.
Nikad nemam sreće.
Uvijek se meni događaju loše stvari.
Nitko me nikad ne razumije.
To je katastrofa!
REINTERPRETACIJA: zamjena
negativnih misli pozitivnima
Negativne misli:
 Nikad nemam sreće!




Moram biti savršena, ne
smijem griješiti!
Ako nešto ispadne loše, ja
sam za to kriva!
Uvijek se meni događaju
loše stvari!
Ako se osjećam loše i
bespomoćno – znači da
sam loša i bespomoćna!
Pozitivne misli:
 ____________________

____________________

____________________

____________________

____________________
REINTERPRETACIJA: zamjena
negativnih misli pozitivnima
Negativne misli
 Nikad nemam sreće!




Moram biti savršena, ne
smijem griješiti!
Ako nešto ispadne loše, ja
sam za to kriva!
Uvijek se meni događaju
loše stvari!
Ako se osjećam loše i
bespomoćno – znači da
sam loša i bespomoćna!
Pozitivne misli
 Nekad imam sreće, nekad
nemam – to je normalno!
 Imam pravo pogriješiti!



Nisam uvijek ja kriva za
sve loše ishode!
U svakom zlu ima nešto
dobra!
Neću se mučiti oko stvari
na koje ne mogu utjecati!
Kontrola tjelesnih reakcija
Tehnike relaksacije:






Tehnike disanja
Tehnike vizualizacije i imaginacije
Tehnika relaksiranog sjedenja
Tehnika progresivne mišićne relaksacije
Autogeni trening
Joga
Kontrola ponašanja
Upravljanje vremenom

Napravite raspored aktivnosti i poslova:
– popišite ih,
- vremenski rasporedite,
- provjerite možete li ih stvarno napraviti.

Zadovoljite osobne potrebe:
- Imajte dobre odnose s drugima.
- Očuvajte samopoštovanje i zdravlje.
- Imajte vremena za odmor i razonodu.
- Očuvajte privatni život.
Suzaštita:
Suzaštita na poslu, usmjerena kontroli ili
upravljanju stresom, može biti usmjerena
na:



organizaciju posla – npr. preraspodjelom
djelatnika, jasnim određivanjem uloga i
nadležnosti i sl.
uzajamnu socijalnu podršku suradnika izrazito je korisna kad se izvori stresa ne
mogu ukloniti ili promijeniti,
oboje.
Suzaštita:
Suzaštitu izvan posla mogu pružiti:




obitelj,
prijatelji, susjedi, bliži ili dalji rođaci itd.,
sudionici u aktivnostima u slobodno vrijeme
( u sportu, hobijima i sl.),
svi zajedno, naizmjence ili istodobno.
Stručna pomoć:





Savjetovanje – pružanje informacija, uputa i
savjeta o rješavanju problema;
Postupci rasterećivanja – djelovanje na
emocionalno stanje i doživljaje osobe;
Supervizija – postupci praćenja i procjene
uspješnosti u poslu;
Konzultacije – stručni dogovor i razmjena
mišljenja;
Zajednička analiza nekog problema.
NAČELO MALIH PROMJENA
“Male promjene imaju velike
učinke!”
ZADATAK:

Razmislite i napišite:
Koju ću sutra malu promjenu učiniti na
poslu zbog koje ću se osjećati bolje?
_________________________________
Zaključak:
Važno je prisjetiti se da postoje
načini da umanjimo stres i
ublažimo njegove posljedice!

similar documents