7. Čovjek i ekosfera

Report
ČOVJEK I EKOSFERA
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Odjel za biologiju, Sveučilište J.J.
Strossmayera u Osijeku
 čovjek nastoji osigurati svakodnevni opstanak, zadovoljiti biološke
potrebe, steći materijalna dobra, društveni ugled
 ekosfera je dinamičan sustav, povijest čovjeka je povijest
zadovoljavanja sve većih potreba na račun ostalih živih bića i okoliša

uzroci globalnih promjena su: rast svjetskog stanovništva, intenzivno
poljodjelstvo, ribarstvo, krčenje šuma, industrijalizacija, korištenje
fosilnih goriva, onečišćenje zraka, vode i zemlje, nedostatak pitke
vode, promet, ekološki i ekonomski uvjetovana migracija
stanovništva, urbanizacija, više - milijunski gradovi

globalni okoliš je planetarni prostor u kome se odigravaju međusobni
utjecaji između prirode i svjetskog stanovništva

globalne promjene okoliša mogu biti prirodne i antropogene

promjene globalnog okoliša uključuju promjene osnovnih parametara
ekosfere:

sastav atmosferskih plinova

temperature površinskih slojeva oceana

smanjivanje prirodnih resursa, krčenja šuma, erozija tla, smanjenje
biološke raznolikosti

preoblikovanje površine Zemlje

promjena brojnosti i rasporeda stanovništva

strukturne izmjene (proširivanje pustinja, rasprostiranje vrsta,
urabanizacija)

promjene globalnih procesa (kružni tokovi vode, ugljika, dušika,
fosfora)

preoblikovanje površine Zemlje (vegetacijski pokrov, površinski kopovi,
Slika 65. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane antropogenim utjecajem
Munje koje su se stvorile pri erupciji vulkana u Čileu u svibnju 2011. godine
Slika 66. Primjer globalne promjene okoliša uzrokovane prirodnim djelovanjem
http://matrixworldhr.wordpress.com/2011/09/13/vulkani-potresi-i-podzemne-munje/
Opterećenje okoliša = veličina ljudske populacije x životni standard x
tehnologija
Kontaminacija - unos tvari u okoliš bez izrazito vidljivih šteta
Polucija - očigledno štetno djelovanje tvari unesenih u okoliš
Štetne tvari se dijele na:
Primarne - neposredno izazivaju štete
Sekundarne - štete u okolišu nastaju kemijskim promjenama
Postoji izvor štetnih tvari, štetne tvari kao takve,
transportni medij (zrak, voda, neposredni unos.
primatelj čovjek (ekološki sustavi, biljke, životinje)
prema izvoru (poljoprivreda, nuklearna elektrana, termoelektrana,
kemijska industrija)
prema opterećenom mediju (onečišćivači zraka, tla, vode)
prema vrsti štetnih tvari (teški metali, fluoroklorougljici, sumporni
dioksid, radioaktivni otpaci)
hemerobija (grčki: hemeros = pripitomljen, bios = život) je cjelokupnost
svih svjesnih i nesvjesnih antropogenih promjena prirodnih ekoloških
sustava zbog nekadašnjih ili sadašnjih ljudskih djelatnosti
Razlikujemo:
ahemerobne prirodne dijelove krajolika (ostaci prašuma, prvobitnih
močvara)
oligohemerobne (gospodarske šume, priobalne slanuše, močvarne
zajednice trstike i šaševa, planinske rudine)
mezohemerobne (poluprirodne: šume, livade, kamenjare)
euhemerobne (kulture četinjača, gnojene livade, travnjaci, voćnjaci)
polihemerobne (ruderalne zajednice u gradovima, gradski nasadi)
metahemerobne (beton, asfalt itd.)

opterećenje okoliša: Amerikanac 15  Nijemac 10  Argentinac,
Egipćanin, Filipinac

80 milijuna Nijemaca  900 milijuna Indijaca

porast stanovništva glavni motor globalnih promjena

20 st. 6 milijardi ljudi, a do 2050. povišenje za 3-4 miljarde ljudi

potrošnja fosilnog goriva 5 puta veća nego 1950.

potrošnja slatke vode 2 puta veća nego 1960.

ulov morskih riba 4 puta viši

potrošnja drva za 40% veća nego prije 25 godina

potrošnja pesticida iznosi tri milijuna tona

potrošnja umjetnih gnojiva 5 puta veća nego 1950.
Ahemerobija
Prirodni ekološki
sustavi
Sposobnost samoobnove,
samoregulacije i samoodržanja.
Neznatni antropogeni utjecaji
Poluprirodni ekološki
sustavi
Kultivirani ekološki
sustavi
Urbani ekološki sustavi
Degradirani ekološki sustavi bez
sposobnosti samoodržanja
Polihemerobija
Utjecani potrajnim gospodarenjemjem
Regulirana samoobnova
Ovisni o čovjeku.
Nasadi i usjevi, livade, akvakulture itd.
Umjetni ekološki sustavi posve
ovisni o drugim sustavima
Bez prirodnih
struktura i funkcija
Slika 67. Postupne promjene prirodnih ekoloških sustava u
nekom krajobrazu zbog ljudskih djelatnosti (po IUCN, 1991.)
svjetsko stanovništvo
veličina
iskorištavanje resursa
ljudske djelatnosti
turizam
šumarstvo
preobrazba zemljine
površine: ratarstvo,
ispaša, šumarstvo itd.
globalna promjena klime
učinak staklenika,
zatopljavanje, razgradnja
ozona, UV- zračenje,
vremenske nepogode
poljoprivreda
industrija
zanatstvo
kruženje tvari globalno
biogeokemijsko
ugljik
dušik
voda
sintetizirani spojevi
drugi elementi
promet
trgovina
promjene flore i
faune:
bioinvazija, uzgoj
bilja i životinja,
lovstvo, ribarstvo
smanjenje biološkog diverziteta
smanjivanje nasljednih osobina
vrsta i populacija, smanjenje
raznolikosti ekoloških sustava i
krajolika
Slika 68. Utjecaj čovjeka na kopnene dijelove ekosfere
Slika 69.
Slika 70.
EKOLOŠKI PREDUVJETI RAZNIH CIVILIZACIJA I
NEJEDNAKOST GLOBALNOG RAZVOJA
Homo sapiens sapiens pojavio se
prije 150 tisuća godina, to potvrđuje
nalazište Singa u Sudanu otkriveno 1924. godine
prije 12.000 godina postavio je temelje
agrarne revolucije
promjena klime, povlačenje glečera na sjever i
nastup novog klimatskog razdoblja
Slika 71. Homo sapiens sapiens
a) pratiti poznatu bioregiju u njenom širenju na sjever
b) ostati u sadašnjoj domovini izloženoj suši
c) domesticirati jestivo bilje i životinje
Stari Svijet područje Male Azije, plodni polumjesec (Irak, Iran,
jugoistočna Turska, Sirija, Libanon, Izrael), odlikovao se velikom
biološkom raznolikošću :
-
pšenica (Triticum monococcum)
ječam (Hordeum vulgare)
raž (Secale cereale)
zob (Avena sativa)
grašak (Pisum sativum)
leća (Lens culinaris)
luk (Allium cepa)
Slika72. Triticum
salata (Lactuca sativa)
monococcum
zelje (Brassica oleracea)
maslina (Olea europea)
Slika 73. Olea europea
smokva (Ficus carica)
badem (Amygdalus communis)
orah (Juglans regia)
kesten (Castanea sativa)
-
vinova loza (Vitis vinifera)
lubenica (Colocynthis citrullus)
krastavac (Cucumis melo)
jabuka (Malus pumila)
kruška (Pyrus communis)
šljiva (Prunus domestica)
ljeska (Coryllus avellana)
pistacija (Pistacia vera)
konoplja (Canabis sativa)
pamuk (Gossypium arboreum)
mak (Papaver somniferum)
rotkva (Raphanus sativus)
Slika74. Gossypium arboreum
Slika 75. Papaver somniferum
domestikacija životinja; ovca, koza, svinja, govedo, konj
višak hrane doveo je do podjele rada = veća učinkovitost = društvene
razlike
Novi Svijet : glavna kultura je kukuruz (Zea mays) , krumpir
(Solanum tuberosum), rajčica (Solanum lycopersicum), grah
(Phaseolus vulgaris), paprika (Capsicum anuum)
Sj. I J. Amerika
Slika 76. Sj. i J. Amerika
Slika 77. Zea mays
Slika 78. Solanum tuberosum

Slika 79. Lama guanacoe
Slika 80. Capsicum anuum
Slika 81. Solanum lycopersicum
Slika 82. Gencentri najvažnijeg kulturnog bilja na Svijetu
-
velika biološka raznolikost Male Azije
i Mediterana uzrokovana je velikim
prostranstvom po zemljopisnoj
širini, od istoka prema zapadu
Slika 83. Euroazija
- što je uvjetovalo sličnost klimatskih prilika, podjednaku dužinu dana i
noći, lakše rasprostiranje bilja, životinja i ljudi
- Južna i Sjeverna Amerika protežu se od juga prema sjeveru, što
uzrokuje brzu promjenu životnih uvjeta, koji ograničuju prirodno
rasprostiranje
Slika 84. Prikaz posrednih i neposrednih čimbenika civilizacijskog
uspona društvenih zajednica u Euroaziji koji su omogućili
vremenski brži razvoj i osvajanje drugih kontinenata (Diamond
1997.)
Kontinenetalna os
istok - zapad
Nesmetano rasprostranjivanje
bilja i životinja
Prikladno bilje i
životinje za
domestifikaciju
Veliki broj
domesticiranog
bilja i životinja
Višak hrane
Zalihe hrane
Organizirane društvene
zajednice s velikim
pučanstvom
Tehnika
Konji
Topovi i čelični mačevi
Brodovi
Organizacija
Pismo
Zarazne bolesti
Tablica 3. Vremenske razlike u razvojnim etapama Male Azije i
Srednje Amerike
Razvojne etape
Mala Azija
Srednja Amerika
Domestikacija bilja
8,000 prije n.e.
3,000 prije n.e.
Domestikacija životinja
8,000 prije n.e.
500 prije n.e.
Lončarstvo
7,000 prije n.e.
1,500 prije n.e.
Seoske nastambe
9,000 prije n.e.
1,500 prije n.e.
Hijerarhijska organizacija
5,500 prije n.e.
1,500 prije n.e.
Upotreba bakrenog i
4,000 prije n.e.
-
Osnutak država
3,700 prije n.e.
300 prije n.e.
Pismo
3,200 prije n.e.
600 prije n.e.
uporaba željeznog oruđa
900 prije n.e.
600 prije n.e.
brončanog oruđa







od 14 pripitomljenih sisavaca 13 sisavaca potječe iz Starog svijeta
na površini od 1 ha u žetvi dobivala se 1 tona prinosa, odnosno za 1
kcal dobilo se 50 kcal
Literatura:
Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume.
Zagreb. 211pp.
http://images.google.hr (21.9.2012.).
http://matrixworldhr.com (21.9.2012.).
gre

similar documents