Mentalno zdravlje djece * strah od *kole

Report
Mentalno zdravlje djece –
strah od škole
Nada Šalinović,dipl.psih.
Preventivni programi zaštite i
unaprjeđenja mentalnog zdravlja
djece i mladih
Split,10. listopada 2013.
POJMOVI
• Strah
• Anksioznost
• Fobija
STRAH
• Neugodan osjećaj koji čovjek doživljava kada
vidi ili očekuje opasnost/objekt,osoba,
situacija/.
• Primarna emocija/urođena, genetski
programirana na prijeteći stimulus/
• Pojačano lučenje adrenalina stvara napetost
čitavog tijela i “suženje svijesti” – osjećaji
nadglasavaju razum
STRAH
• Fiziološke promjene u organizmu – suha usta,
lupanje srca, znojenje, drhtanje ,”praznina u želucu”,
potreba za uriniranjem i sl.
• Disanje se produbi, povisi se krvni tlak,zjenice
prošire, mišići postaju napeti, pažnja se izoštri -te
promjene pripremaju organizam na obranu ili
bijeg
• Pozitivan- priprema na opasnost u svrhu
samoočuvanja
• Motivacija -“Strah čini da se svijet okreće”
INTENZITET
• Strah / realan strah pred određenim
objektom, osobom ili situacijom/
• Panika /kad osoba nije spremna/
• Užas /osjećaj potpune nemoći/
ANKSIOZNOST
• Kompleksan, neugodan osjećaj tjeskobe,
bojazni, napetosti i nesigurnosti praćen
aktivacijom autonomnog živčanog sustava.
• Unutrašnjeg porijekla- intrapsihičkog,
nezavisna od vanjskog utjecaja / izazvana
nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima/
• Umjerene razine može biti motivirajuća
FOBIJA
• Intenzivan, iracionalan strah od nekih bića,
objekata ili situacija koje se
a) Općenito ne smatraju opasnima ( dizala,
škola, životinja)
b) Izazivaju kod većine ljudi određen stupanj
straha ( operacija, zubar)
FOBIJA
• Izbor fobičnog objekta je uvijek simboličan
• Fobije najčešće nastaju pod utjecajem vanjskih
faktora, situacija koje su izazvale snažnu
neugodnost, strah, paniku kod osoba koje
posjeduju određene predispozicije za takav
način reagiranja
PANIČNI NAPAD
• Osoba doživljava nepodnošljivu uznemirenost,
strah od gubitka kontrole, gubitka razuma ili
smrti.
• Javlja se uz fobije ili visoki stupanj anksioznosti
• Aktivira se autonomni nervni sustav /simpaticus/
što dovodi do ubrzanja srčanog ritma, porasta
krvnog tlaka, drhtanja, znojenja, vrtoglavice,
osjećaja gušenja ili ponekad do parestezije.
• Traje nekoliko minuta
ŠTO JE ISPITNA ANKSIOZNOST?
• Stanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja neugode
i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim
situacijama, nakon njih i pri njihovom zamišljanju
i anticipiranju.
• Vjerojatnost pojave anksioznosti ovisi o osobi,
situaciji i vrsti «anksioznog odgovora».
ISPITNA ANKSIOZNOST NA KONTINUUMU:
preniska optimalna problemna poremećaj
Preniska čini da se učenik nedovoljno priprema
Optimalna – istraživanja su potvrdila pozitivnu korelaciju
između I.A. i uspjeha u učenju
Uspjeh u aktivnosti je veći kod umjerenih razina anksioznosti
4 KOMPONENTE I.A.
• Emocionalne /strah, zabrinutost, napetost, nelagoda,
panika, potištenost, ljutnja, stid.../
• Fiziološke reakcije povratno pojačavaju kognicije /
lupanje srca, ubrzano i plitko disanje, mučnina, trbobolja,
glavobolja, mišična napetost, znojni dlanovi../
• Uznemirujuće misli /..ja to ne mogu..glupa sam...što god
napravila opet ću dobiti jedan../
Rizični faktori koji doprinose razvoju I.A.
BIOLOŠKI FAKTORI
Genetska predispozicija / preaktivan simpatički živčani sustav/
Funkcioniranje i kemija mozga/ bazalni gangliji i neurotransmiteri/
Spol / djevojčice/
Dob / I.A. raste s dobi/
OKOLINSKI FAKTORI
Odgojni stil roditelja / prezaštičivanje, zanemarivanje, autoritarnost,
pretjerani zahtjevi- očekivanja,neadekvatne reakcije na djetetovu anksioznost/
Stresni događaji /ranija iskustva školskog neuspjeha, preseljenje u drugu
školu, prijelaz na višu razinu školovanja/
Faktori od strane škole/ nastavnika/ pretjerani zahtjevi nastavnika,
nepedagoški postupci, neadekvatna reakcija na I.A./
PONAŠANJA KOJA PODRŽAVAJU I.A.
• Neizgrađena ponašanja- nedostatak vještina /loše strategije
učenja i ponavljanja, loše strategije odgovaranja/
• Naučene maladaptivne reakcije na stres
-
Odgađanje
Stalno traženje razuvjeravanja
Bihevioralni perfekcionizam /pretjerano, predugo i predetaljno učenje/
Simptomi kod usmenog odgovaranja / teškoće u govoru, ukočenost,
izbjegavanje pogleda.../
-
Izbjegavanja / markiranje/
ŠTO UČINITI?
• Paralelno raditi s djetetom i učiteljima /
savjetovati roditelje/
• Pomoći djetetu u razvoju strategija učenja /
ako ih nije savladalo/ i organizaciji vremena
• osvijestiti učeniku negativne misli i pokušati ih
preokrenuti u pozitivne
• (BKT i PT)
ŠKOLSKA FOBIJA
• Jak i nestvaran strah od škole koji može
poprimiti jačinu panike.
• U svom klasičnom obliku obično se javlja
polaskom djeteta u školu
• Separacijska anksioznost
STRAH OD ŠKOLE
• Slične simptome imamo kada je dijete u školi
zlostavljano ili izolirano /treba ispitati/
• Kod školske fobije uzrok nije vezan isključivo za
školu / iako se javljaju racionalizacije/
• Strah nije realan
ŠKOLSKA FOBIJA
•
•
•
•
•
•
•
Češća u civiliziranom svijetu
Jedinci
Dječaci/ djevojčice
Početkom školovanja, ali i kasnije(6-8 ; 11-14)
Promjene vezane uz školu, ali i obitelj
Prevalencija 0,4% -1,5%
Može imati nagli i kronični tijek
SIMPTOMI
• Psihološki- pred polazak u školu dijete postaje
uznemireno,pokazuje strah, svadljivo je , loše
se osijeća
• Fiziološki –drhtanje, bljedilo, crvenilo,
povraćanje, trbobolje, glavobolje, smetnje
disanja , proljev
UZROCI
• ORGANIZACIJA OSOBNOSTI- nesigurne,
plašljive, ovisne , sklone fobičnim reakcijama i
narcističnim povredama.Fragilan Ego ne može
asimilirati anksioznost i veže je uz određeni
objekt.
UZROCI
• ODNOS MAJKA-DIJETE-OTAC
• MAJKA – i sama anksiozna i bila u djetinjstvu
prezaštičena
- stroga i dominantna
• OTAC – pasivan i nesiguran, ne pruža potporu
majci, ali sklon kritiziranju njenih odgojnih
metoda
• Oba roditelja ambivalentna prema djetetu,
simptomima i liječenju
UZROCI
• DRUŠTVENO KULTURNI ČINIOCI
• OBITELJ- visoki nivo društvenog strahovanja,
ambiciozni i kompetitivni, visok nivo društvene
aspiracije, intelektualci
• ŠKOLA- visoki zahtjevi, kruta atmosfera, strogi
učitelj
ŠTO UČINITI?
• Shvatiti ozbiljno
• Uključiti roditelje, učitelje, učenike, a vrlo
često i vanjske stručnjake
• Imati strpljenja
• Prognoza zavisi o povijesti života učenika,
njegovoj osobnosti, odnosa s roditeljima ,
školom i o primjenjenoj terapiji
• Simptomi se mogu ponoviti/ nakon praznika ili
bolesti/
• Može spontano nestati do 14. god
• Formirati se u odraslu fobiju ili OKP
• Biti uvod u psihozu
LITERATURA
• Američka psihijatrijska udruga – DSM-IV –Naklada Slap, Jastrebarsko 1996.
• dr.Kecmanović i suradnici- Psihijatrija- Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb,
1983.
• Krech d. i Crutchfield D.- Elementi psihologije- Naučna knjiga,
Beograd,1976.
• Nikolić S.- Svijet dječje psihe- Prosvjeta, Zagreb, 1996.
• Nikolić S. i Marangunić M.- Dječja i adolescentna psihijatrija- Školska
knjiga, Zagreb, 2004.
Za kraj
• Sve što sam ikada
napravila, a da je na
koncu bilo vrijedno...
isprva me nasmrt
plašilo.
Betty Bender

similar documents