Document 7445396

Report
HNOS
i učenici s posebnim potrebama
Državni seminar za ravnatelje i osnivače
Ožujak 2007.
Opatija / Šibenik / Primošten
Ustroj i uspostava programa odgoja i
osnovnog školovanja učenika s
teškoćama u razvoju
Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog
školovanja učenika s teškoćama u razvoju
ostvaruju se na načine predviđene:
1.
2.
3.
4.
Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine, 69/2003 i
76/2005)
Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne
novine, 13/1991)
Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja
učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991)
Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s
teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa
Republike Hrvatske, 2/1993)
KLASIFIKACIJSKA LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
oštećenje vida (Centar Vinko Bek, tiflopedagozi)
oštećenje sluha (Poliklinika Suvag, surdolozi)
poremećaji glasovno - govorno - jezične komunikacije i
specifične teškoće učenja - logopedi
tjelesni invaliditet i kronične bolesti (Centar Goljak,
rehabilitatori)
mentalna retardacija - rehabilitatori
autizam
poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili
progredirajućim psihopatološkim stanjem -socijalni pedagozi
postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom
razvoju
Teškoće u razvoju su različite vrste i stupnja, privremene i trajne, s raznovrsnim
uzrocima i posljedicama
HNOS i učenici s posebnim
potrebama
Opis svih vrsta teškoća
Pregled simptoma teškoća
Upute za postupke
Metodičke upute
Upute u tablicama HNOS-a
Plan i program
pomoć u pripremi
izvedbenog
programa
*potražiti PIP za
2006./2007. na
www.mzos.hr
PRIRODA
Tema:
5. RAZRED
1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode
1. Ključni pojmovi:
živa
2. Potrebno
predznanje:
poznavanje pojmova
3. Prijedlozi za
metodičku obradbu:
promatranje prirode
4. Dodatna
ilustracija:
demonstracija slika,
i neživa priroda, prirodne znanosti, svjetlosni mikroskop (sitnozor), predmetnica,
pokrovnica.
priroda, prirodne pojave i promjene, sposobnost promatranja prirode,
uporaba povećala
(žive i nežive), izvođenje pokusa (mikroskopiranje kapljice barske/morske
vode, voda kao otapalo, promjena agregatnih stanja vode)
na crtežu ili fotografiji prirode i okoliša prepoznati i označiti živu i neživu prirodu ili razvrstati
crteže i fotografije žive i nežive prirode, demonstracija mikroskopa i mikroskopiranja,
promatranje, npr. vodene kuge, kristala iz peteljke begonije prostim okom, povećalom i
mikroskopom
i opis zanimanja gdje se primjenjuju biologija, kemija, fizika,
povećalo
pribor za
stručni i
mikroskopiranje (predmetnica, pokrovnica, iglica, kapalica, pinceta, satno stakalce)
znanstveni časopisi
5. Primjeri suodnosa
s drugim
predmetima:
geografija 5.
6. Sadržaji koje
treba ispraviti ili
ispustiti:
0
7. Novo stručno
nazivlje:
okoliš,
8. Brojčani
podatci
17.
9. Obrazovna
postignuća:

10. Pridodani
sadržaji:
slike jednostavnog mikroskopa iz 17. stoljeća, elektronskog i skenirajućeg mikroskopa
11. Izborni
sadržaji:
svemir,
12. Prijedlozi
za rad s
učenicima s
PO-OP:
aktivnosti: na crtežu/fotografiji prepoznati i označiti živu i neživu prirodu; izraditi plakat
(okoliš, živa i neživa priroda) koristeći slike crteže, fotografije, razglednice; u okolišu škole
pronaći i sakupiti prirodni materijal, npr. otpali list, zemlja, komadić kore, grančica, kamenčić,
uginuli kukac te ga razvrtstati na živu i neživu prirodi, kože, vlasi kose okom, povećalom i
mikroskopom te skicirati promatrano
postignuća: opisati osnovne osobine živih bića
13. Odgojni i
socijalizirajući
ciljevi i sadržaji:
poticati čuđenje, znatiželju,
r
povećanje mikroskopa
informatika - internet
stručni i znanstveni časopisi
matematika –
prirodne znanosti: biologija, kemija, fizika, dijelovi mikroskopa: okular, objektiv, izvor
svjetla, stolić, postolje, veliki i mali vijak, mikroskopski preparat
 predmetnica, pokrovnica
stoljeće – otkriće mikroskopa
navesti što proučava priroda; navesti kako se priroda proučava; opisati osnovne osobine živih
bića; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati pribor za mikroskopiranje pripremiti svježi
preparat za mikroskopiranje; samostalno izvesti izoštravanje vidnog polja pod malim
povećanjem.
mikrosvijet, položaj čovjeka u svemiru, mikroskop i mikroskopiranje
zadivljenost, radoznalost i interes za istraživačku nastavu
Preporučljivo je
tijekom izradbe
mjesečnoga plana i
programa koristiti se
Hrvatskim nacionalnim
obrazovnim
standardom.
Točka 12 daje
preporuke za rad s
učenicima s TUR
KORISNOSTI PRIMJENE POJEDINIH METODA
METODA
predavanje
DJELOTVORNOST
5%
čitanje
10%
audiovizualni prikaz
20%
demonstracija
30%
grupna diskusija
50%
timski rad i projekti
75%
poučavanje drugih i primjena
naučenoga
90%
TUR u osnovnoj školi
po vrstama i učestalosti
Oštećenja vida =0,1%
2. Tjelesna invalidnost=0,5%
3. MR = 1%
4. Oštećenja sluha = 1%
5. PUP = 4 - 5%
ADHD sindrom 5-7 % školske djece (4 do 5 puta češće
kod dječaka nego kod djevojčica)
6. Poremećaj govorno-glasovno-jezične komunikacije 10%
specifične teškoće u učenju 8 -10%
1.
Najčešća pitanja i problemi
1.učenici koji imaju teškoće u
savladavanju školskog gradiva (razne
etiologije)
2.učenici s poremećajima u ponašanju
3.utvrđivanje teškoća - rad komisija
4.suradnja s roditeljima - odbijanje
5.Provođenje PP i rad učitelja po
principima individualizacije
Specifične teškoće učenja
Dyslexia,disgrafija, diskalkulija
područje rada logopeda
Etiologija –
Genetska
Neurološka
30 000 učenika s
disleksijom je sada
u školama RH-oko
8-10%
Simptomi –
Čitanje
Pisanje
Matematika
Pamćenje
Razumijevanje
jezika
Simptomi disleksije u školskoj dobi
1.
2.
3.
4.
5.
Teškoće u- čitanju( sporo, netočno, uz zamjene,
ispuštanja, metateze slova i slogova, riječi u
rečenici)
NE RAZUMIJE PROČITANO
u pisanju(grafomotorika,vizuomotorna
koordinacija i mogučnost sljeda,pritisak po
podlozi, nagib slova, ispuštanja, zamjene,
dodavanja slova i slogova,pravopisna pravila
itd.)
vizualne teškoće-okreće ogledalno slova i brojke,
ne prati red
s pamćenjem (radna memorija, prebacivanje
kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, blokade u
pamćenju matematičkih postupaka,itd.)
6. teškoće sekvencioniranja (slijedovi, mjeseci,
god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u
prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd.)
7. FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i
slušno pamćenje (duže riječi i rečenice)
8. Neujednačenost sposobnosti kognitivnog
funkcioniranja (često disperzija rezultata na
verbalnim i neverbalnim skalama testova QI
9. Ne razumiju prijedloge, priloge,dvosmislene
izraze, fraze, viceve, metafore, sinonime,
antonime, metonime, homonime
1. Razred - samostalno pisanje
dječak, 5.razred, teškoće u oblikovanju, pravilnosti i
organiziranosti slova i rukopisa
Disleksija,disgrafija,diskalkulija
posljedice u školi i društvu
Učenje
Ponašanje
Teško usvajaju
školsko gradivo na
način kako se podučava
u školi
Loše snalaženje u
prostoru i vremenu
Naučeno brzo
zaboravljaju (loša
radna memorija)
Motorni nemir
Nespretnost
Brzo zamaranje
Sporost
Loša slika o sebi
Poremećaji u
ponašanju kao
posljedica trajnog
neuspjeha i izloženosti
vršnjačkom nasilju
POREMEĆAJI U PONAŠANJU
/PUP/ područje rada socijalnih
pedagoga
je skupni naziv za različite forme
neadekvatnog, društveno
neprihvatljivog, štetnog i inkriminiranog
ponašanja djece i mladeži
JEDNA OD KLASIFIKACIJA
POREMEĆAJA U PONAŠANJU:

aktivni poremećaji u ponašanju
(eksternalizirani) - podrazumijevaju
ponašanje koje je nedovoljno kontrolirano i
usmjereno prema drugima

pasivni poremećaji u ponašanju
(internalizirani) - podrazumijevaju ponašanja
koja se pretjerano kontroliraju i usmjerena su
prema sebi
(Achenbach, 1993)
AKTIVNI PUP
impulzivnost
hiperaktivnost
nepažnja
neposlušnost
nametljivost
prkos
svađanje
laganje
varanje
neopravdano
izostajanje s
nastave
verbalna
agresivnost
fizička agresivnost
delinkvencija
PASIVNI PUP
plašljivost
povučenost
potištenost
plačljivost
sram
depresija
nisko
samopouzdanje
lijenost
dosada
razmaženost
neurotske smetnje
Poremećaj pažnje, hiperaktivni
poremećaj (ADHD)
Osnovni simptomi ovog poremećaja su:
HIPERAKTIVNOST se očituje u slučajnoj aktivnosti koja je
neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom
cilju.
IMPULZIVNOST - reagiranje koje ne uključuje razmišljanje
o mogućim posljedicama ponašanja.
NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije,
pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu
pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava
slijeđenje uputa, te problemu završavanja započetih
aktivnosti.
ČIMBENICI RIZIKA I ZAŠTITE U
ŠKOLSKOM OKRUŽENJU:
Rizični čimbenici:
školski neuspjeh
 disciplinski problemi
rano antisocijalno ponašanje
 nisko samopoštovanje
 loš odnos s vršnjacima
 agresivno ponašanje
ne postojanje jasnih pravila
 nedosljednost



Zaštitni čimbenici:
učitelj kao pozitivan model
 brižno školsko osoblje
 postojanje stručne službe u školi
dobro rješavanje problema, samostalnost
 slaganje s vršnjacima i odraslima
 pristupačnost, smisao za humor
 škole "po mjeri djeteta”
 školski uspjeh


U radu na prevenciji PUP-a
ključni su faktori:
osviještenost i uključivanje svih
rad u samoj školi → zauzimanje
jedinstvenog gledišta
rad s nastavnicima (inzistiranje na
stručnosti i strpljenju, ne na kažnjavanju)
rad u razredu
rad s roditeljima
rad sa samim učenikom na individualnoj
razini
Veza disleksije i poremećaja u
ponašanju
Istraživanja u svijetu ( SAD, GB itd.)
35-57% osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama
ima disleksiju
KOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za
disleksiju, Hrv.knjižničarsko društvo, Ured vlade RH
REZULTATI:
22% u zatvoru u Splitu i Zagrebu-Remetinec
69%-odgojni domovi i PSP u OŠ
(Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovčina)
Kakva sam ?
KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE
KATEGORIJE UČENIKA?
temeljem rješenja po čl.58 Zakona o
odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o radu s djecom
s TUR određuje se :
1.redovni program uz
individualizirani pristup ili
2. prilagođeni program
KADA i KOME?
1. PRILAGOĐENI program
Za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima
Iznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti ili
socijalno depriviranim
DAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU
SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI
POLAZE
(odobrava se na Učiteljskom vijeću za svakog učenika i svaki
predmet)
2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz stručnu
pomoć određenih stručnjaka
Za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim
teškoćama, ADHD, teškoćama vida i sluha, tjelesno
invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama i sl.
Što kada učenici dobiju rješenje?
1. upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima učenik
(teškoću, uzrok, simptome, posljedice na odgojnoobrazovni proces, način funkcioniranja i sl)
2. izraditi obrazovni status učenika(usmenim i
pismenim putem), utvrditi strategije učenja
3. mjesečno planirati rad s učenikom po HNOS-u
4. izraditi posebne zadatke za učenika po PP, a za IP
preoblikovati građu koja se obrađuje
5. česta kontrola napredovanja-praćenje (tjedni
dogovori, zadaci u bilježnicu ...)
6. valorizacija rada
PLANIRANJE PO HNOS-u
mjesečno planiranje rada
određivanje ključnih pojmova (koje će usvojiti
temeljem utvrđenog predznanja)
aktivnosti koje ćemo provoditi s ovim
učenicima (posebno ih planirati za ove
učenike)
planiranje timskog rada i uloge koju će imati
učenici s TUR
realizacija
valorizacija rada na kraju mjeseca
Primjer izgleda mjesečnog programa rada
učenika s rješenjem o PP- čl.4
Predmet Teme
HJ
M
PID
Ključni
pojmovi
Aktivnosti
učenika
Korelacije
Prilagođeni program - individualizirani
pristup u radu
Smanjen IQ
IQ prosjek i iznad
prosjeka
Smanjiti broj informacija
Reducirati ključne pojmove
Ostati na konkretima
Informaciju jezično prilagoditi
Obraditi sve ključne pojmove
Vizualizirati gradivo
Smanjiti pismeni oblik rada
Tehnike učenja
KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP
Razvijati samostalnost i radne navike učenika
Prilagoditi način rada teškoćama djeteta
Na poseban način provjeravati znanja i
valorizirati postignuća
Prilagoditi prostor za rad
Uspostaviti bolju komunikaciju s učenikom
Koristiti sredstava i pomagala koja će im
pomoći u radu (HNOS preporuke)
KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP nastavak
Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili
različitih po nečemu od radova drugih
učenika
Izbjegavati svako javno obavještavanje o
neuspjehu
Usmjeriti se na ono što dijete može, na
djetetove jake strane
Pomagala?
Matematika
• kalkulator, podsjetnici-formule, tablica množenja,
podsjetnik s tipovima zadataka
Jezici
• Podsjetnici, slikovni rječnici, rječnici, mentalne
mape, gramatika..lektira
Ostali predmeti
• mentalne mape, podsjetnici, multimedijska
sredstva za učenje
Ocjenjivanje
Primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ
Kod redovnog programa uz individualizirani pristup –
kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve ostale učenika, ali
načini provjere znanja trebaju biti usklađeni s
teškoćom/sposobnostima učenika
Kod prilagođenog programa – ocjenjuju se
postignuća učenika u odnosu na program koji mu je
određen
Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu
1. Planiranje rada s učenicima s posebnim
potrebama - godišnje? mjesečno!
OBRAZOVNI STATUS - usmeno i pismeno,
utvrditi potrebna znanja za dalje usvajanje
gradiva
2. Aktivnosti - KAKO ih provesti s ovim
učenicima?
3.Timski rad - koja uloga u timu za njih?
4. Izrada zadataka - kako prilagoditi, koliko?
Praćenje od strane stručne službe uz
podršku ravnatelja!
Odnos okoline prema djeci s
teškoćama u odrastanju
Obitelj često ne razumije i ne prihvaća teškoću,
uvjereni su da će teškoća proći pa:
• Prisiljavaju dijete da uči na neadekvatan način
• Odbijaju obradu i stručnu pomoć
• Fizički i psihički maltretiraju dijete (kazne, uvrede,
usporedbe s drugima, prisile, govore da može ali neće,
da se treba više truditi, da je lijeno, nemarno itd.)
Učenici u razredu - ruganje, izbjegavanje, ne
pozivaju ih na rođendane i sl.
Učitelji – nisu educirani, ne prepoznaju teškoću,
kasno traže pomoć
ALBERT EINSTEIN
1.
2.
3.
4.
Progovorio s 4 godine
Bio je loš đak i često je izostajao s predavanja
Nitko od njega nije očekivao značajnija dostignuća
Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je
zanimalo
THOMAS EDISON
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Počeo govoriti s 4 godine
Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario
Profesori su govorili da neće biti ništa od njega jer je
zaokupljen u svojim “glupavim” mislima
Odustao od škole, učila ga majka
Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila
razrađena davao bi kolegama da ju dovrše
Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama
Siromašan društveni život
PRIJEDLOZI
1.PREVENCIJA teškoća - rano otkrivanje pri upisu u 1.
razred i tijekom 1. razreda
Pružanje pomoći - rane intervencije
2. veći broj stručnjaka: rehabilitatora, logopeda i socijalnih
pedagoga (nekadašnji defektolozi) u školama za rad s
ovom djecom
3. udžbenici koji će sadržavati dijelove prilagodbe građe
lagane za čitanje
4.provedba rada s učenikom po načelu individualizacije
5. edukacija učitelja i praćenje rada s ovim učenicima
6. PROMJENA STAVOVA PREMA UČENICIMA S
POSEBNIM POTREBAMA KAO I RADU S NJIMA
(usmjeriti se na ono što dijete MOŽE, a ne na ono što
NE MOŽE učiniti, tražiti jake strane djeteta)
pripremile
Željka Butorac, prof., stručni suradnik
logoped u OŠ M.Držića, Zagreb
[email protected]
Alma Rovis Brandić, stručni suradnik
mentor, socijalni pedagog u OŠ P.Zrinskog,
Zagreb
[email protected]

similar documents