AB grede prezentacija - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u

Report
Seminarski rad
Studenti:
Anita Antičević
Ivona Felja
Maja Galista
Vladimir Harhaj
Marko Katić
Valentina Mišetić
Filip Pavlović
Vlatka Rogić
Goran Šimac
Dario Zečević
ARMIRANOBETONSKE GREDE
razreda duktilnosti
‘’M’’ i ‘’H’’
SVEUČILIŠTE
JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
JOSIP JURAJ STROSSMAYER
UNIVERSITY OF OSIJEK
www.gfos.hr
1
Armiranobetonske grede
1. Zahtjevi za materijal
1. ZAHTJEVI ZA MATERIJAL
‘’M’’
‘’H’’
• beton razreda manjeg od C16/20 ne
smije se upotrijebiti u primarnim
potresnim elementima
• u kritičnim područjima upotrijebiti
rebraste šipke čelika za armiranje
(osim za zatvorene i poprečne spone)
• u kritičnim područjima upotrijebiti
čelik za armiranje razreda A ili B
• smiju se upotrijebiti zavarene mreže
• beton razreda manjeg od C20/25 ne
smije se upotrijebiti u primarnim
potresnim elementima
• u kritičnim područjima upotrijebiti
rebraste šipke čelika za armiranje (osim
za zatvorene i poprečne spone)
• u kritičnim područjima upotrijebiti čelik
za armiranje razreda C
• gornja karakteristična vrijednost stvarne
granice popuštanja ne smije premašiti
nazivnu vrijednost za više od 25%
www.gfos.hr
2
Armiranobetonske grede
2. Geometrijska ograničenja
2. GEOMETRIJSKA OGRANIČENJA
‘’M’’ i ‘’H’’
• mora se postići učinkovit prijenos cikličkih momenata od grede u
stup ograničenjem ekscentričnosti osi grede u odnosu na os stupa
• ograničenje razmaka između osi dvaju elemenata na manje od  /4
• kako bismo uzeli u obzir povoljan učinak tlačno opterećenog stupa
na prionljivost horizontalnih šipki koji prolaze kroz čvor , mora se
zadovoljiti izraz:
 ≤   + ℎ ; 2
www.gfos.hr
3
Armiranobetonske grede
3. Proračun reznih sila
3. PRORAČUN REZNIH SILA
•
•
Jednak za razrede M i H
Rezne sile dobivaju se iz proračuna konstrukcije na potresnu kombinaciju
djelovanja
• uzeti učinke drugog reda i zahtjeve proračuna prema kapacitetu nosivost
• dopuštena preraspodjela momenata savijanja
•
Za proračun poprečnih sila na primarnim potresnim gredama uzima se u obzir:
a)poprečno opterećenje pri djelovanju potresa
b)momenti na kraju greda mi,d ( odgovaraju stvaranju plastičnog zgloba za
pozitivni i negativni smjer potresnog djelovanja )
www.gfos.hr
4
Armiranobetonske grede
3. Proračun reznih sila


Na krajnjem presjeku izračunati VEd,max,i i VEd,min,i
Momente na krajevima odrediti prema formuli: Mi , d  RdMRb, i min(1, MRc / MRc)
MRc i ΣMRc
DCM
sume proračunskih momenta otpornosti stupova i greda
priključenih u čvor
γRd = 1,0
faktor za uzimanje povećane čvrstoće zbog ojačanja čelika
DCH
γRd = 1,2
www.gfos.hr
5
Armiranobetonske grede
4. Proračun i provjera proračunske nosivosti
4. PRORAČUN I PROVJERA PRORAČUNSKE NOSIVOSTI
OTPORNOST PRI SAVIJANJU I POSMIKU ( jednako za razrede M i H )
 Proračunava se u skladu prema normi ENV 1992-1-1:2004
 Gornju armaturu na krajnjim presjecima primarnih potresnih greda T ili L oblika
treba postaviti unutar širine hrpta ( samo dio armature se može smjestiti izvan
širine hrpta, ali unutar proračunske širine pojasnice beff )
PRORAČUNSKA ŠIRINA POJASNICE beff SE RAČUNA NA SLJEDEĆI NAČIN:
 Za primarne potresne grede priključene na vanjske stupove proračunska širina se
uzima jednaka širini stupa, ukoliko nema poprečnih greda. (slika b. )
 Ukoliko postoji poprečna greda slične visine uzima se ista širina grede povećana za
2hf sa svake strane grede. ( slika a. )
b)
a)
www.gfos.hr
6
Armiranobetonske grede
4. Proračun i provjera proračunske nosivosti

Za primarne potresne grede priključene na unutarnje stupove proračunske širine
se mogu povećati za 2hf ( 4hf ) sa svake strane. ( slika c i d )
c)
d)
www.gfos.hr
7
Armiranobetonske grede
4. Proračun i provjera proračunske nosivosti
OTPORNOST NA POPREČNU SILU (za razred duktilnosti H )
 Proračunava se prema normi EN 1992-1-1:2004 ukoliko nije specificirano drugačije
 U kritičnim područjima potresnih greda, nagib tlačnih štapova rešetke mora biti 45°
 Prema rasporedu poprečne armature u kritičnim područjima razlikujemo odnose
najmanje i najveće poprečne sile ( ζ = VSmin/VSmax ):
A. Ako je ζ ≥ - 0,5 doprinos armature otpornosti na poprečnu silu proračunava se
po modelu rešetke u skladu ENV 1992.
B. Ako je ζ < - 0,5, tj. ako se očekuje promjena predznaka poprečne sile, tada se:
1. Ako je IVEImax ≤ (2+ζ)fctd*bw*d
primjenjuje se pravilo kao u A.
2. Ako je IVEImax > (2+ζ)fctd*bw*d treba
predvidjeti nagnutu armaturu u oba
smjera pod 45° na os grede ili uzduž dvaju
dijagonala grede po visini.
Jednu polovinu max poprečne sile
preuzimaju spone, drugu polovinu nagnuta
armatura.
www.gfos.hr
8
Armiranobetonske grede
4. Proračun i provjera proračunske nosivosti
 Provjera:
0,5VEmax ≤ 2As*fyd*sinα
-
As površina nagnute armature u jednom smjeru koja siječe presjek grede
-
α
kut nagnute armature i osi grede
www.gfos.hr
9
Armiranobetonske grede
5. Razrada detalja za lokalnu duktilnost
5. RAZRADA DETALJA ZA LOKALNU DUKTILNOST

Područja grede duljine do lcr od presjeka gdje se greda spaja sa stupom te područje
s obje strane bilo kojega drugog presjeka koji se pri potresnoj kombinaciji
djelovanja može plastično deformirati smatra se kritičnim područjem. Duljina lcr
dana je za svaki razred duktilnosti.
DCH
DCM
lcr = 1,5hw
lcr = hw

Smatra se da je zadovoljen zahtjev lokalne duktilnosti ako su u obje pojasnice
grede postignuti ovi uvjeti (isti uvjeti vrijede za oba razreda):
a) tlačna uzdužna armatura > ½ stvarne vlačne armature
b) koef. vlačne armature ρ < ρmax koji iznosi:
 max
www.gfos.hr
0,0018 f cd
  '
  sy ,d f yd
10
Armiranobetonske grede
5. Razrada detalja za lokalnu duktilnost

Kako bi se zadovoljio zahtjev za nužnim uvjetima duktilnosti M, sljedeći uvjet treba
biti zadovoljen duž cijele grede:
a)

max  0,5( fctm / f yk )
Za razred duktilnosti H još dodatna dva uvjeta:
b) Najmanje dvije šipke promjera db = 14 mm moraju biti postavljene po cijeloj
duljini grede gore i dolje.
c) Četvrtina najveće gornje armature na ležajevima mora se postaviti uzduž cijele
duljine grede.
www.gfos.hr
11
Armiranobetonske grede
5. Razrada detalja za lokalnu duktilnost
Unutar kritičnih područja postavljaju se stremenovi koji zadovoljavaju ove uvjete:
‘’H’’
‘’M’’
a) promjer stremenova dbw nije
manji od 6 mm
a) promjer stremenova dbw nije
manji od 6 mm
b) razmak stremenova "s„ nije
veći od s = min (hw/4 ; 24 dbw; 225
mm; 8 dbL)
b) razmak stremenova "s„ nije veći
od s = min (hw/4 ; 24 dbw; 175 mm;
6 dbL)
c) prvi stremen nije smješten
dalje od 50 mm od rubnoga
presjeka grede
c) prvi stremen nije smješten dalje
od 50 mm od rubnoga presjeka
grede
www.gfos.hr
12
Armiranobetonske grede
6. Sidrenje uzdužnih šipaka
6. SIDRENJE UZDUŽNIH ŠIPAKA


Dio uzdužne armature grede koja se u čvorovima savija zbog sidrenja mora se
uvijek postaviti unutar odgovarajućih spona stupa
Radi sprječavanja sloma prianjanja, promjer uzdužnih šipki grede koje prolaze kroz
čvor greda – stup, dbL, mora biti ograničen u skladu sa sljedećim izrazima:
Unutarnji čvorovi greda – stup
d 7,5  f
1  0,8 


h   f 1  0,75  k   / 
bL
ctm
Vanjski čvorovi greda – stup
d 7,5  f

 1  0,8 
h  f
d
bL
'
c
Rd
yd
D
max
c
ctm
Rd
d

yd
kD – FAKTOR KOJIM SE UZIMA U OBZIR RAZRED DUKTILNOSTI
DCH
kD = 1,0
DCM
www.gfos.hr
kD = 2/3
13
www.gfos.hr
14

similar documents